Razlika između inačica stranice »Ivo Vojnović«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (file->datoteka) Oznaka: poveznice na razdvojbe |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Ivo Vojnović'''-->[[ | <!--'''Ivo Vojnović'''-->[[Datoteka:Ivovojnovic.jpg|thumb|right|Ivo Vojnović]] | ||
'''Ivo Vojnović''' ([[Dubrovnik]], [[9. listopada]] [[1857.]] – [[Beograd]], [[30. kolovoza]] [[1929.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] [[književnik]]. | '''Ivo Vojnović''' ([[Dubrovnik]], [[9. listopada]] [[1857.]] – [[Beograd]], [[30. kolovoza]] [[1929.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] [[književnik]]. | ||
Trenutačna izmjena od 14:29, 29. travnja 2022.
Ivo Vojnović (Dubrovnik, 9. listopada 1857. – Beograd, 30. kolovoza 1929.), hrvatski književnik.
Životopis
Osnovnu školu je završio u Splitu. Gimnaziju pohađa u Splitu i u Zagrebu gdje je maturirao u Klasičnoj gimnaziji 1875. godine.[1] U Zagrebu završava studij prava 1879. godine.
Najistaknutiji dramski pisac moderne, često nazivan i posljednjim velikim dubrovačkim piscem.
U književnosti se javlja 1880. kada mu August Šenoa, tada urednik časopisa Vijenac objavljuje pripovijetku Geranium. Uslijedila je pripovijetka Perom i olovkom 1884. i kraći roman Ksanta 1886.
U razdoblju između 1891. i 1901. nastaju pjesme iz zbirke Lapadski soneti. Dva soneta iz te zbirke (Prelude i Na Mihajlu) uokviruju njegovu Dubrovačku trilogiju, najpoznatiji dramski kompleks koji obuhvaća drame Allons enfants, Suton i Na taraci - kronika o propasti Dubrovačke republike. Temu dubrovačkoga života obrađuje i u dramama Ekvinocijo i Maškarate ispod kuplja.
Njegov dramski prvijenac Psyche 1889. označava zaokret kako u hrvatskom kazalištu, tako i u književnosti. Naime, povodom otvorenja nove zgrade Hrvatskoga narodnoga kazališta održan je natječaj za praizvedbu drame. Iako je favorit bio Ante Tresić Pavičić s povijesnom tregedijom na tragu devetnaestostoljetne kazališne tradicije Veliki Simeon, pobijedila je ipak Vojnovićeva salonska komedija, a njemu je priskrbila atribut začetnika moderne hrvatske drame.
Dramski opus
Njegov se dramski opus običava dijeliti na tri tematska kruga:
- drame iz dubrovačkoga života: Ekvinocijo, Dubrovačka trilogija (Allons enfants, Suton, Na taraci), Maškarate ispod kuplja
- drame kozmopolitskog karktera: Psyche, Gospođa sa suncokretom
- drame nastale na temelju narodne predaje, s političko-tendencionalnom notom: Smrt majke Jugovića, Lazarovo Vaskrsenje
- Prolog nenapisane drame
Po Ivu Vojnoviću nazvana je ulica na Lapadu (Vojnović).
Povezani članci
Izvori
- ↑ Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., ISBN 978-953-95772-0-7, str. 916.
Dodatna literatura
- Ivo Vojnović, Izabrana djela I-II, Matica hrvatska, Zagreb, 2003. ISBN 9531502676 i 9531502684
- Zoran Grijak, O književnom i javnom djelovanju Iva Vojnovića s posebnim osvrtom na "supetarsku aferu" 1907. godine, PILAR - časopis za društvene i humanističke studije, Vol.VI. No.12(2), prosinac 2011.
- Nada Topić, Profil profesionalnog čitatelja: čitateljske prakse Ive Vojnovića, Libellarium: časopis za istraživanje pisane riječi, knjige i baštinskih ustanova, Vol.3 No.2, veljača 2012.
- Zoran Grijak, Ivo Vojnović u Križevcima, Cris: časopis Povijesnog društva Križevci, Vol.X No.1, veljača 2009.
- Robert Bacalja, Djelo Ive Vojnovića u svjetlu kritike hrvatske moderne (Wenzelidesovo čitanje Ive Vojnovića), Magistra Iadertina, Vol.1 No.1., listopad 2006.
Vanjske poveznice
- Hrvatska enciklopedija - Vojnović, Ivo
- www.nsk.hr - Pjesniku Dubrovnika...
- Zvonimir Milčec, Gospar među purgerima, www.zagreb.hr
- Sonja Seferović, Lijepa, a neostvarena ideja (o osnivanju muzeja Iva Vojnovića), Dubrovački vjesnik, 23. studeni 2009.
