Republika Bosna i Hercegovina: razlika između inačica
m Zamjena teksta - '{{Citiranje web |' u '{{citiranje weba|' |
m Zamjena teksta - '{{Citiranje web|' u '{{citiranje weba|' |
||
| Redak 53: | Redak 53: | ||
== Obrazovanje == | == Obrazovanje == | ||
Tijekom [[Rat u BiH|rata u BiH]], škole su radile samo u većim gradovima. U opkoljenom [[Sarajevo|Sarajevu]], škole su radile u raširenim podrumskim učionicama u naseljima širom glavnog grada i to pod neprekidnim prijetnjama neprijateljskih snajpera i granata.<ref>{{ | Tijekom [[Rat u BiH|rata u BiH]], škole su radile samo u većim gradovima. U opkoljenom [[Sarajevo|Sarajevu]], škole su radile u raširenim podrumskim učionicama u naseljima širom glavnog grada i to pod neprekidnim prijetnjama neprijateljskih snajpera i granata.<ref>{{citiranje weba|title=The Heroes of Treca Gimnazija: A War School in Sarajevo, 1992-1995 |url=http://www.readings.com.au/products/7047244/the-heroes-of-treca-gimnazija-a-war-school-in-sarajevo-1992-1995|publisher=readings.com.au}}</ref> Ovisno o lokaciji dijela države, zaposlenici u školama morali su se prilagoditi ratnim prilikama tako da su se nastave odvijale u kućama i hodnicima. U nekim mjestima školske zgrade pretvorene su u izbjegličke kampove, bolnice ili vojne objekte. | ||
Tijekom školske godine 1992./93., predmeti i nastavni plan i program bili su usko povezani s onima iz perioda [[SR BiH]]. Ipak, obrazovanje u ratu imalo je puno mana, te zbog oštećene infrastrukture i manjka učitelja i nastavnika, obrazovanje je bilo teško za učenike.<ref>{{ | Tijekom školske godine 1992./93., predmeti i nastavni plan i program bili su usko povezani s onima iz perioda [[SR BiH]]. Ipak, obrazovanje u ratu imalo je puno mana, te zbog oštećene infrastrukture i manjka učitelja i nastavnika, obrazovanje je bilo teško za učenike.<ref>{{citiranje weba|title=Devedesete: Rat i nakon rata u Bosni i Hercegovini |url=http://www.6yka.com/novost/77585/devedesete-rat-i-nakon-rata-u-bosni-i-hercegovini|publisher=6yka.com}}</ref> | ||
Nazivi škola u [[Sarajevo|Sarajevu]] promijenjeni su kroz period RBiH, a takvi su ostali i danas. [[Ideologija]] [[SFRJ|socijalističke Jugoslavije]] i ''[[Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije|Narodnooslobodilačka borba]]'' uništile su prijašnje nazive, pa tako imena pretežno ne-[[Bošnjak|bošnjačkih]] povijesnih ličnosti nisu preživjela test vremena. Samo 3 škole od 60 u [[Sarajevo|Sarajevu]] nisu mijenjale imena.<ref>{{ | Nazivi škola u [[Sarajevo|Sarajevu]] promijenjeni su kroz period RBiH, a takvi su ostali i danas. [[Ideologija]] [[SFRJ|socijalističke Jugoslavije]] i ''[[Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije|Narodnooslobodilačka borba]]'' uništile su prijašnje nazive, pa tako imena pretežno ne-[[Bošnjak|bošnjačkih]] povijesnih ličnosti nisu preživjela test vremena. Samo 3 škole od 60 u [[Sarajevo|Sarajevu]] nisu mijenjale imena.<ref>{{citiranje weba|title=STAV – Ko bi gori, sad je doli: Imena sarajevskih osnovnih škola u zagrljaju ideologija|url=http://faktor.ba/stav-ko-bi-gori-sad-je-doli-imena-sarajevskih-osnovnih-skola-u-zagrljaju-ideologija/|publisher=faktor.ba}}</ref> | ||
== Povijest == | == Povijest == | ||
Posljednja izmjena od 14. rujan 2025. u 00:07
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
.svg){kind=link}
.svg){kind=link}
Ovaj članak je dio niza o |
| Stari vijek |
|
|
| Srednji vijek |
|
|
| Novi vijek |
|
|
| Kraljevina Jugoslavija |
|
|
| Socijalistička Jugoslavija |
|
|
| Suvremena BiH |
|
|
Republika Bosna i Hercegovina bio je službeni naziv Bosne i Hercegovine od vremena proglašenja neovisnosti 1992. do formalnog stupanja na snagu Daytonskog sporazuma. Republika Bosna i Hercegovina je predstavljala građansku, nezavisnu, suverenu, demokratsku bosanskohercegovačku državu koja bi bila oaza za sva tri bosanskohercegovačka naroda Bošnjake, Srbe i Hrvate. Ova politika se nije svidjela Beogradu jer ne bi bilo moguće ostvarivanje velike Srbije. Republika Bosna i Hercegovina je i danas mnogim Bosancima i Hercegovcima san jer smatraju da je ovakav prncip Bosne i Hercegovine zapravo najbolji za sve.
Predstavlja državnopravnu nasljednicu Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine, odnosno prethodnicu današnje Bosne i Hercegovine.
Iako međunarodno priznata u granicama jugoslavenske republike SRBiH, ona je de facto postojala samo na prostoru koji je bio pod kontrolom Armije BiH. Od tog prostora i teritorija Hrvatske Republike Herceg-Bosne, Washingtonskim sporazumom 1994. godine dogovoreno je formiranje Federacije BiH. Daytonskim sporazumom Federacija BiH postala je jedan od dva entiteta Bosne i Hercegovine.
Vojska[uredi]
Armija Republike Bosne i Hercegovine bila je oružana snaga Republike Bosne i Hercegovine za vrijeme rata u BiH. Armija RBiH osnovana je 15. travnja 1992., a veći dio strukture prenesen je iz bivše teritorijalne obrane Bosne i Hercegovine. Armija je nakon Daytonskog sporazuma definirana kao bošnjačka komponenta Vojske Federacije Bosne i Hercegovine.
Obrazovanje[uredi]
Tijekom rata u BiH, škole su radile samo u većim gradovima. U opkoljenom Sarajevu, škole su radile u raširenim podrumskim učionicama u naseljima širom glavnog grada i to pod neprekidnim prijetnjama neprijateljskih snajpera i granata.[2] Ovisno o lokaciji dijela države, zaposlenici u školama morali su se prilagoditi ratnim prilikama tako da su se nastave odvijale u kućama i hodnicima. U nekim mjestima školske zgrade pretvorene su u izbjegličke kampove, bolnice ili vojne objekte.
Tijekom školske godine 1992./93., predmeti i nastavni plan i program bili su usko povezani s onima iz perioda SR BiH. Ipak, obrazovanje u ratu imalo je puno mana, te zbog oštećene infrastrukture i manjka učitelja i nastavnika, obrazovanje je bilo teško za učenike.[3]
Nazivi škola u Sarajevu promijenjeni su kroz period RBiH, a takvi su ostali i danas. Ideologija socijalističke Jugoslavije i Narodnooslobodilačka borba uništile su prijašnje nazive, pa tako imena pretežno ne-bošnjačkih povijesnih ličnosti nisu preživjela test vremena. Samo 3 škole od 60 u Sarajevu nisu mijenjale imena.[4]
Povijest[uredi]
- 15. listopada 1991. — Na sjednici Skupštine SR BiH, usvojeni su Platforma Predsjedništva SR BiH, Memorandum SDA o suverenosti SR BiH i Pismo o namjerama, čime je objavljena neovisnost SR BiH.
- 24. listopada 1991. — Srpski poslanici u Skupštini SR BiH u Sarajevu konstituirali su Skupštinu srpskog naroda u BiH.
- 18. studenog 1991. — U Grudama je osnovana Hrvatska Republika Herceg-Bosna.
- 21. studenog 1991. — Skupština srpskog naroda BiH donijela je Odluku o verifikaciji dotad proglašenih srpskih autonomnih oblasti (SAO) u SR BiH: Autonomna regija Krajina, SAO Hercegovina, SAO Romanija, SAO Semberija i SAO Sjeverna Bosna.
- 9. siječnja 1992. — Skupština srpskog naroda u BiH proglasila autonomnu Republiku Srpsku.
- 29. veljače — 1. ožujka 1992. — Na referendumu, kojeg su Srbi bojkotirali, oko 63% upisanih u biračke popise podržalo je neovisnost SR Bosne i Hercegovine.
- 6. travnja 1992. — EU priznala neovisnost Socijalističke Republike BiH.
- 7. travnja 1992. — Skupština Srpske Republike BiH proglasila je u Banja Luci neovisnost Republike Srpske.
- 8. travnja 1992. — Krnje Predsjedništvo SR BiH u Sarajevu proglasilo je izmjenu naziva "Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine" u "Republika Bosna i Herzegovina".
- 22. svibnja 1992. — Republika Bosna i Hercegovina primljena u članstvo Ujedinjenih naroda.
- 27. kolovoza 1993. — Tijekom sjednice Predsjedništva Republike BiH, Mile Akmadžić smijenjen je s dužnosti premijera i na njegovo mjesto postavljen Haris Silajdžić.
- 28. kolovoza 1993. — U Grudama službeno proglašena Hrvatska Republika Herceg-Bosna.
- 27. rujna 1993. — U Velikoj Kladuši proglašena Republika Zapadna Bosna, a Fikret Abdić postavljen je za predsjednika.
- 31. ožujka 1994. — Proglašeno formiranje Federacije BiH, čime su prekinuti sukobi između Hrvata i Bošnjaka.
- Ožujak 1994. — Krešimir Zubak izabran za prvog predsjednika Federacije BiH, Ejup Ganić za potpredsjednika, a Haris Silajdžić za premijera.
- Ožujak 1995. — Objavljen vojni savez između Hrvatske vojske, Armije RBiH i HVO-a, a vojne akcije protiv srpskih snaga intenzivirane.
- Travanj 1995. — Na sastanku u Bonnu, hrvatski i bošnjački političari dogovorili ujedinjenje policije, lokalne uprave, vojnih snaga itd.
- 21. studenog 1995. — Vođe RBiH, Hrvatske i SR Jugoslavije prihvatili Daytonski mirovni sporazum.
- 14. prosinca 1995. — Daytonski mirovni sporazum formalno potpisan u Parizu, čime je stupio na snagu novi ustav kojim je formirana Bosna i Hercegovina, a ukinuta Republika BiH.
Galerija[uredi]
-
Učenička knjižica učenika osnovne škole iz razdoblja rata u BiH
-
Putovnica
.jpg){kind=link}
.jpg){kind=link}
Izvori[uredi]
- ↑ (14. ožujka 1993.). Ustav RBiH.pdf ID: ustav_rbih_pdf.
- ↑ . The Heroes of Treca Gimnazija: A War School in Sarajevo, 1992-1995 ID: the_heroes_of_treca_gimnazija_a_war_school_in_sarajevo_1992_1995.
- ↑ . Devedesete: Rat i nakon rata u Bosni i Hercegovini ID: devedesete_rat_i_nakon_rata_u_bosni_i_hercegovini.
- ↑ . STAV – Ko bi gori, sad je doli: Imena sarajevskih osnovnih škola u zagrljaju ideologija ID: stav_ko_bi_gori_sad_je_doli_imena_sarajevskih_osnovnih_skola_u_zagrljaju_ideologija.
Vidi još[uredi]
| |||||