Velika loža Slovenije: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
Automatski uvoz s hrwiki
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Velika loža Slovenije'''-->{{Infookvir organizacija
{{Infookvir organizacija
|ime = Velika loža Slovenije
|ime = Velika loža Slovenije
|izvorno ime =
|logo =  Vlslo.png
|logo =   
|veličina  = 200px
|veličina  = 200px
|logo opis =  
|logo opis =  
|skraćenica     =  VLS
|skraćenica =  VLS
|moto     =  
|moto =  
|utemeljena     = [[16. listopada]] [[1999.]]
|utemeljena = [[16. listopada]] [[1999.]]
|osnivač   =  
|osnivač = [[Velika loža Austrije]]
|mjesto osnivanja   =
|mjesto osnivanja =
|prestala postojati     =
|prestala postojati =
|tip = [[Velika loža]]
|tip = [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] [[velika loža]]
|svrha    =
|središte = [[Općina Log – Dragomer|Dragomer]]
|središte     =  
|ključni ljudi =
|usluge      =
|lokacija = [[Slovenija]]
|metode rada    =
|broj članova =  350
|lokacija     =
|web stranica = {{URL|https://www.prostozidarstvo.si/|prostozidarstvo.si}}
|voditelj =
|ključni ljudi    = Marko Bitenc, veliki majstor
|broj članova     =   
|slogan    =  
|misija    =
}}
}}
'''Velika loža Slovenije''', skraćeno '''VLS''', je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] [[velika loža]] u [[Slovenija|Sloveniji]].<ref name="vlslo">[https://www.prostozidarstvo.si/vl-slovenije/ Velika Loža Slovenije], ''prostozidarstvo.si'' pristupljeno 10. ožujka 2020.</ref>
'''Velika loža Slovenije''',{{efn|Naziv na slovenskom jeziku je isti kao na hrvatskom.}} skraćeno '''VLS''', je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]], prva i najbrojnija [[Slobodno zidarstvo|slobodnozidarska]] [[velika loža]] u [[Slovenija|Sloveniji]]. Osnovana je 1999. godine uz pomoć [[Velika loža Austrije|Velike lože Austrije]].


== Povijest ==
== Povijest ==
Korijeni ove velike lože potječu iz [[Velika loža Hrvatske#Loža Illyria|Deputacijske lože "Illyria"]] sa sjedištem u [[Beč]]u koja je [[1992.]] godine osnovana na inicijativu [[Čedo Kirchner|Čede Kirchnera]] pod zaštitom [[Velika loža Austrije|Velike lože Austrije]] s ciljem obnove [[Slobodno zidarstvo|slobodnog zidarstva]] u novonastalim državama [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i Sloveniji. VL Austrije je [[16. listopada]] [[1999.]] godine unijela svijetlo u slovenačku [[Masonska obedijencija|obedijenciju]].<ref name="vlslo"/> Razmjena priznanja s [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjenom velikom ložom Engleske]] je bila [[2001.]] godine i time je proces osnivanja i započinjanja samostalnog rada završava.<ref name="Akacija70">''Akacija'', ožujak 2018. str 70-71</ref><ref>[https://freimaurer-wiki.de/index.php/Slowenien Slowenien Aus Freimaurer-Wiki], ''freimaurer-wiki.de'' pristupljeno 14. veljače 2020.</ref>
Nakon stjecanja neovisnosti 1991. godine, koje je uslijedilo [[Raspad SFRJ|raspadom komunističke Jugoslavije]], [[slobodno zidarstvo u Sloveniji]] postupno se obnavlja. Inicijativu je te godine pokrenuo [[Čedo Kirchner]], [[Austrijanci u Hrvatskoj|Austrijanac]] koji je djetinjstvo i osnovno obrazovanje proveo u [[Zagreb]]u, u ime [[Velika loža Austrije|Velike lože Austrije]], skupa s nekoliko hrvatskih i slovenskih slobodnih zidara (koji su postali članovi u inozemstvu), kako bi pomogli obnoviti slobodno zidarstvo u novonastalim državama [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i Sloveniji. Iz tih razloga, početkom 1992. godine osnovana je [[Loža "Ilirija"]] sa sjedištem u [[Beč]]u.<ref>{{Citiranje weba|url=https://freemasonry-croatia.org/sadrzaj/web-stranice-velike-loze-hrvatske|title=Akcija Silvija Degena|access-date=2023-04-19|website=freemasonry-croatia.org}}</ref><ref name="v1">{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/loza-illyria-pramajka-je-svih-masonskih-loza-u-hrvatskoj-i-sloveniji-1246270|title=Loža 'Illyria' pramajka je svih masonskih loža u Hrvatskoj i Sloveniji|date=2018-05-19|access-date=2023-08-08|website=vecernji.hr|last=Ilić|first=Jurica}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/poceci-masonerije-u-hrvatskoj-tko-su-bili-poznati-hrvati-masoni-1379768|title=Počeci masonerije u Hrvatskoj: Tko su bili poznati Hrvati masoni|date=2020-02-17|access-date=2023-05-26|website=vecernji.hr|last=Rašović|first=Renata}}</ref> Zbog organizacijskih razloga, 5. ožujka 1994. godine osnovana je Loža "Dialogus" ([[Njemački jezik|njem.]] ''Loge Dialogus'') sa sjedištem u [[Klagenfurt]]u, s ciljem preuzimanja svih obveza Lože "Ilirija" za Sloveniju. Svi slovenski članovi Lože "Ilirija" prelaze u Ložu "Dialogus".<ref name=":0">{{Citiranje knjige|title=The secret of the lodge / International Symposium Freemasonry in Central Europe, Ljubljana, 11. maj 2017 ;|publisher=Narodni muzej Slovenije|year=2018|isbn=978-961-6981-27-9 |location=Ljubljana|url=https://www.academia.edu/41749167/THE_SECRET_OF_THE_LODGE|editor-last=Košir|editor-first=Matevž|language=en}}</ref>
Danas pod zaštitom ove velike lože rade: Loža "Dialogus" (osn. [[1996.]]) u Ljubljani, Loža "Žiga Zois" (1996.) u [[Ljubljana|Ljubljani]], Loža "Arcus" ([[1998.]]) u Ljubljani, Loža "Združena srca" ([[2006.]]) u [[Maribor]]u, Loža "Olivetum" (2009.) u [[Primorska|Primorskoj]], istraživačka Loža "Quatuor Coronati" ([[2014.]]) u Ljubljani, Loža "Artes Liberales Europa" ([[2016.]]) u Ljubljani, Loža "Besede in Dejanja" ([[2017.]]) u Ljubljani, Loža "Srečko Kosovel" ([[2019.]]) u [[Nova Gorica|Novoj Gorici]] s preko 300 članova.<ref name="vlslo"/> U okviru ove velike lože radile su neko vrijeme i lože "Anton Tomaž Linhart" (2002.–2005.) te [[engleska]] Loža "Hospitality" (osn. 2002).<ref name="Akacija70"/><ref>[https://www.prostozidarstvo.si/zgodovina/ ČASOVNA PREGLEDNICA ZGODOVINE PROSTOZIDARSTVA V SLOVENIJI IN BLIŽNJI OKOLICI], ''prostozidarstvo.si'' pristupljeno 10. ožujka 2020.</ref> Aktuelni veliki majstor je Marko Bitenc.


Ubrzo nakon osnivanja Velike lože ustanovljena su i dva [[Masonski redovi|pridružena tijela]], i to [[Škotski obred]] i [[Slobodno zidarstvo Kraljevskog luka|Red kraljevskog luka]] koji imaju zaključen konkordatski ugovor s ovom velikom ložom. Vrhovni savjet Slovenije je ustanovljen [[2000.]] godine. Slovenački slobodni zidari imaju već tradicionalni godišnji skup austrijskih i slovenačkih loža pod nazivom "Bratstvo bez granica" (''Fraternitas sine limitibus'').<ref name="Akacija70"/>
Nakon što je otvoren [[Hram (slobodno zidarstvo)|hram]] u [[Ljubljana|Ljubljani]], u jesen 1996. godine, Velika loža Austrije je 5. studenoga iste godine osnovala dvije ljubljaneske lože: "Dialogus" i "Žiga Zois". U listopadu 1998. godine u Ljubljani je osnovana i treća loža, "Arcus". Broj slobodnih zidara u Sloveniji toliko je porastao da su se stekli uvjeti za stvaranje prve suverene [[Velika loža|velike lože]] u slovenskoj povijesti. Tako je 16. listopada 1999. godine u Ljubljani uz pomoć Velike lože Austrije osnovana Velika loža Slovenije. [[Ujedinjena velika loža Engleske]] (UGLE) je 2001. godine priznala ovu veliku ložu kao [[Regularno slobodno zidarstvo|regularnu]].<ref name=":0"/>
 
U rujnu 2002. godine u Ljubljani Velika loža Slovenije je formirala Ložu "Gostoprimstvo" koja je radina na [[Engleski jezik|engleskom jeziku]]. U studenom iste godine osnovana je Ložu "Anton Tomaž Linhart" u [[Bled]]u, prva izvan Ljubljane. Obdje ove lože su raspuštene tijekom 2005. godine. Nakon toga su osnovane još dvije lože izvan Ljubljane, "Združena srca" (2007.) u [[Maribor]]u i "Olivetum" (2011.) u [[Kopar|Kopru]].<ref name=":0"/><ref>{{Citiranje weba|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/Slowenien|title=Slowenien|access-date=2023-08-31|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}</ref> Isključeni članovi iz Lože "Anton Tomaž Linhart" su 2006. godine osnovali [[Velika regularna loža Slovenije|Veliku regularnu ložu Slovenije]].<ref name=":1"/>
 
Godine 2014. osnovana je i [[Istraživačka loža|istaživačka]] Loža "Quatuor Coronati" u Ljubljani. U istom gradu u naredne tri godine osnovane su još dvije lože, "Artes Liberales Europa" (2016.) i "Riječi i djela" (2017.).<ref name=":0"/><ref name=":1"/> U [[Nova Gorica|Novoj Gorici]] je 2019. godine osnovana Loža "Srečko Kosovel". U 2025. godini uspostavljene su dvije nove lože, "Hermes" u Ljubljani i "Parzival" u Mariboru.<ref name=":4"/>
 
Slovenski slobodni zidari imaju već tradicionalni godišnji skup austrijskih i slovenskih loža pod nazivom "Bratstvo bez granica" (''Fraternitas sine limitibus'').<ref name=":1">{{Citiranje časopisa|title=Slobodno Zidarstvo u Sloveniji|journal=Akacija |url=http://www.slobodnozidarstvo.org/akacija5|last=Košir |first=Matevž|pages=71-73|year=2018}}</ref>
 
== Ustroj ==
Sjedište Velike lože Slovenije je u [[Općina Log – Dragomer|Dragomeru]]. Upisana je u slovneski registar udruga pod nazivom ''Društvo za očuvanje tradicije slobodnog zidarstva Velika loža Slovenije'' ([[Slovenski jezik|slov.]] ''Društvo za ohranjanje izročila prostozidarstva Velika loža Slovenije'') od 13. listopada 1995. godine.<ref>{{Citiranje weba|url=http://mrrsp.gov.si/rdruobjave/dr/index.faces|title=Centralni register društev Republike Slovenije|access-date=2024-03-31|website=mrrsp.gov.si|language=sl}} – Velika loža Slovenije, pod nazivom Društvo za ohranjanje izročila prostozidarstva Velika loža Slovenije, je registrirana udruga upisana u Centralni register društev Republike Slovenije pri Ministarstvu za javnu upravu pod brojem 5922801 od 13. listopada 1995. godine sa sjedištem na adresi Dragomerška cesta 1, Dragomer, Općina Log-Dragomer.</ref> Službeni naziv udruge do listopada 2022. godine bio je ''Društvo Dialog'',<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.stop-neplacniki.si/drustvo-vls/|title=Društvo VLS|access-date=2024-03-31|website=stop-neplacniki.si|language=sl}}</ref> prema prvoj Loži "Dialogus".
 
=== Lože ===
{{Lokacijska karta+ |Slovenija |float=right |width=300 |caption=[[Orijent (slobodno zidarstvo)|Orijenti]] Velike lože Slovenije |places=
{{Lokacijska karta točka |Slovenija |lat=46.05 |long=14.5 |label=[[Ljubljana]] }}
{{Lokacijska karta točka |Slovenija |lat=45.55 |long=13.733333 |label=[[Kopar]] }}
{{Lokacijska karta točka |Slovenija |lat=45.966667 |long=13.65 |label=[[Nova Gorica]] |position=bottom }}
{{Lokacijska karta točka |Slovenija |lat=46.5575 |long=15.645556 |label=[[Maribor]] }}
{{Lokacijska karta točka |Slovenija |lat=46.366667 |long=14.1 |label=<s>''[[Bled]]''</s>}}
}}
U studenom 2025. godine pod zaštitom Velike lože Slovenije radi 11 [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]], od kojih se sedam nalazi u [[Ljubljana|Ljubljani]], dvije u [[Maribor]]u te po jedna u [[Kopar|Kopru]] i [[Nova Gorica|Novoj Gorici]]:<ref name=":4">{{Citiranje weba|url=https://www.prostozidarstvo.si/vl-slovenije/|title=Velika Loža Slovenije|access-date=2025-11-29|website=prostozidarstvo.si|language=sl}}</ref>
*Loža "Dialogus" br. 1, Ljubljana – nosi naziv po [[Deputacijska loža|deputacijskoj loži]] istog naziva koja je djelovala u [[Klagenfurt]]u; osnovana je pod zaštitom [[Velika loža Austrije|Velike lože Austrije]].
*Loža "Žiga Zois" br. 2, Ljubljana – nosi naziv po barunu Sigismundu Zoisu, jednom od vodećih ljudi slovenskog kulturnog pokreta u [[18. stoljeće|18. stoljeću]]; osnovana je pod zaštitom Velike lože Austrije.
*Loža "Arcus" br. 3, Ljubljana – nosi naziv po latinskom izrazu za [[Luk (arhitektura)|luk]], element u arhitekturi; osnovana je pod zaštitom Velike lože Austrije.
*Loža "Ujedinjena srca" (''Loža "Združena srca"'') br. 6, Maribor – nosi naziv po mariborskoj loži utemeljenoj [[1782.]] godine.
*Loža "Olivetum" br. 7, Kopar – nosi naziv po latinskom izrazu za [[maslinik]].
*Loža "Quatuor Coronati" br. 8, Ljubljana – ova [[istraživačka loža]] nosi naziv po najstarijoj istraživačkoj [[Loža "Quatuor Coronati"|Loži "Quatuor Coronati" br. 2076]], osnovanoj 1886. godine pod zaštitom [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]] (UGLE).
*Loža "Artes Liberales Europa" br. 9, Ljubljana – dio je [[Međunarodni simpozij loža "Europa"|lanca istoimenih loža]] koje rade pod okriljem regularnih velikih loža u Europi.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.isel-europe.org/|title=International Europe Lodges Symposium|access-date=2023-10-29|website=isel-europe.org|language=en}}</ref>
*Loža "Riječi i djela" (''Loža "Besede in Dejanja"'') br. 10, Ljubljana.
*Loža "Srečko Kosovel" br. 11, Nova Gorica – nosi naziv po pjesniku Srečku Kosovelu.
*Loža "Hermes" br. 12, Ljubljana – nosi naziv po [[Hermes]]u, glasniku bogova u grčkoj mitologiji
*Loža "Parzival" br. 13, Maribor – nosi naziv po [[Srednji vijek|srednjovjekovnom]] [[ep]]u ''[[Parzival]]'' njemačkog pjesnika i viteza [[Wolfram von Eschenbach|Wolframa von Eschenbacha]].
 
U okviru ove velike lože radile su i:
*Loža "Gostoprimstvo" ([[Engleski jezik|engl.]] ''Hospitality Lodge'') br. 4, Ljubljana – ova deputacijska loža je radila na engleskom jeziku.<ref name=":0"/>
*Loža "Anton Tomaž Linhart" br. 5, [[Bled]] – nosila je naziv po književniku i povjesničaru Antonu Tomažu Linhartu.<ref name=":0"/>
 
=== Uprava ===
Velikom ložom Slovenije upravlja [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|veliki majstor]] ([[Slovenski jezik|slov.]] ''veliki mojster'') koji se bira na trogodišnje razdoblje. Dosadašnji veliki majstori su:<ref>{{Citiranje weba|url=https://reporter.si/clanek/slovenija/sef-molcecega-nevidnega-bratstva-marko-bitenc-veliki-mojster-prostozidarjev-467518|title=Šef "molčečega nevidnega bratstva": Marko Bitenc, veliki mojster prostozidarjev|date=2015-06-13|access-date=2023-10-10|website=reporter.si|last=Puc|first=Ivan|language=sl}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://novice.svet24.si/clanek/novice/slovenija/5a12cd81aa9a5/kdo-so-clani-skrivne-loze-prostozidarjev|title=Kdo so člani skrivne lože prostozidarjev?|date=2017-11-21|access-date=2023-10-10|website=novice.svet24.si|last=Karneža|first=Biserka|language=sl}}</ref>
{{div col|colwidth=25em}}
# Nenad Funduk (1999. – 2002.)
# Miran Rems (2002. – 2005.)
# Mladen Terčelj (2005. – 2011.)
# Marko Bitenc (2011. – 2023.)
# Aljoša Domijan (od 2023.)
{{div col end}}
 
=== Međunarodna suradnja ===
Velika loža sudjeluje u radu [[Svjetska konferencija regularnih masonskih velikih loža|Svjetske konferencije regularnih velikih loža]]. Također, potpisala je povelje o prijateljstvu i međusobnom priznavanju s preko 65 [[Regularno slobodno zidarstvo|regularnih velikih loža]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.prostozidarstvo.si/prijateljske-vl/|title=Prijateljske velike lože|access-date=2023-09-02|website=prostozidarstvo.si|language=sl}}</ref>
 
=== Obredi ===
Primarni [[Obred (slobodno zidarstvo)|obred]] Velike lože Slovenije je [[Austrijski obred]]. Velika loža upravlja [[Simbolički stupnjevi|simboličkim stupnjevima]] [[Loža (slobodno zidarstvo)|plave lože]] (učenik, pomoćnik i majstor) i delegira upravljanje [[Visoki masonski stupnjevi|visokim stupnjevima]] na [[Slobodnozidarski redovi|dodatna tijela i redove]].
 
== Pridružena tijela i redovi ==
[[Slika:HRA-Slo.png|mini|desno|150px|Veliki kapitel svetog kraljevskog luka Slovenije]]
Upravljanje [[Visoki masonski stupnjevi|visokim stupnjevima]] Velika loža Slovenije provodi kroz [[Slobodnozidarski redovi|pridružena tijela i redove]] od kojih svaki predstavlja jedan [[Obred (slobodno zidarstvo)|obred]] a na temelju potpisanih [[konkordat]]a.
* Vrhovno vijeće Škotskog obreda za Sloveniju (''Vrhovni svet škotskega obreda za Slovenijo'') – nadležno za rad [[Škotski obred|Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda]].<ref name=":4"/>
* Red slobodnih zidara kraljevskog luka (''Red zidarjev kraljevskega oboka''):<ref name=":4"/>
**Veliki kapitel slobodnih zidara kraljevskog luka Slovenije (''Veliki Kapitelj Reda zidarjev kraljevega oboka Slovenije'') – nadležan za rad [[Kraljevski luk|kraljevskog luka]]
**Veliki kapitel svetog kraljevskog luka Slovenije (''Veliki kapitelj Svetega kraljevega oboka Slovenije'') – nadležan za rad [[Sveti kraljevski luk|svetog kraljevskog luka]].
*Velika imperijalna konklava Slovenije – nadležna za rad [[Crveni križ cara Konstatina|Crvenog križa cara Konstatina]]<ref name=":4"/>
 
Pridružena tijela i redovi koji imaju svoje jedinice u Sloveniji:
*{{Z|ENG}}{{Z|WAL}} Rozenkrojcersko društvo Engleske (''Rosicrucian Society of England'', odnosno [[Latinski jezik|lat.]] ''Societas Rosicruciana in Anglia'') – nadležno za rad [[Rozenkrojcersko društvo|rozenkrojcerskog društva]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.sria.uk.com/|title=Societas Rosicruciana in Anglia|access-date=2025-11-29|website=sria.uk.com|language=en}}</ref>
 
=== Škotski red ===
Vrhovno vijeće Slovenije je ustanovljeno 25. ožujka 2000. godine.<ref name=":0"/> Vrhovno vijeće je član Europske konfederacije vrhovnih vijeća ([[Engleski jezik|engl.]] ''European Confederation of Supreme Councils'').<ref>{{Citiranje weba|url=http://thecsce.org/organisation.html|title=Supreme Councils members of CSCE|access-date=2024-08-24|website=thecsce.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20180903184356/http://thecsce.org/organisation.html|archive-date=2018-09-03|url-status=dead|language=en}}</ref>
 
=== Kraljevski luk ===
Veliki kapitel slobodnih zidara kraljevskog luka Slovenije (''Veliki Kapitelj Reda zidarjev kraljevega oboka Slovenije'') je osnovan 20. prosinca 2007. godine od tri kapitela u Sloveniji koja su do tada radila pod [[Velika loža Austrije#Kraljevski luk|Velikim kapitelom Austrije]].<ref name=":0"/><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.freimaurer-wiki.de/index.php/Der_York_Ritus_in_%C3%96sterreich|title=Österreichische Hilfe beim Hochgrad-Aufbau in Ost- und Südosteuropa|access-date=2024-08-24|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}</ref> Član je [[Kraljevski luk#Generalni veliki kapitel|Međunarodnog generalnog velikog kapitela slobodnih zidara kraljevskog luka]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.ggcrami.org/international-jurisdictions|title=GGCRAMI International Jurisdictions|access-date=2024-04-16|website=ggcrami.org|language=en}}</ref>
 
=== Sveti kraljevski luk ===
Veliki kapitel svetog kraljevskog luka Slovenije (''Veliki kapitelj Svetega kraljevega oboka Slovenije'') je osnovan 18. listopada 2025. godine od tri kapitela u Sloveniji koja su do tada radila pod [[Sveti kraljevski luk#Vrhovni veliki kapitel|Vrhovnim velikim kapitelom kraljevskog luka Engleske]].<ref name=":9">{{Citiranje weba|title=Ustanovitev Velikega Kapitlja Svetega Kraljevega Oboka Slovenije|url=https://www.prostozidarstvo.si/ustanovitev-velikega-kapitlja-svetega-kraljevega-oboka-slovenije/|access-date=2025-11-29|date=2025-11-07|website=prostozidarstvo.si|language=sl}}</ref>
 
U Sloveniji rade tri kapitela [[Sveti kraljevski luk|svetog kraljevskog luka]]:<ref name=":9"/>
* Kapitel kraljevskog luka "Riječi i djela" (''Kapitelj svetega kraljevega oboka "Besede in Dejanja"''; [[engl.]] ''Words and Deeds Royal Arch Chapter'') br. 1, Ljubljana – kapitel radi na engleskom jeziku.<ref>{{Citiranje weba|title=Kapitelj Svetega Kraljevega Oboka (HRA) Besede in Dejanja|url=https://www.prostozidarstvo.si/kapitelj-svetega-kraljevega-oboka-hra-besede-in-dejanja/|access-date=2025-06-11|website=prostozidarstvo.si|language=sl}}</ref>
* Kapitel "Alfredo Vitali" br. 2
* Kapitel "Arcus" br. 3, Ljubljana


== Vidi još ==
== Vidi još ==
* [[Slobodno zidarstvo u Europi]]
* [[Slobodno zidarstvo u Sloveniji]]
* [[Popis masonskih velikih loža u Europi]]
* [[Popis regularnih masonskih velikih loža]]
 
== Bilješke ==
{{notelist}}


== Izvori ==
== Izvori ==
Redak 39: Redak 112:


== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==
* [https://www.prostozidarstvo.si/vl-slovenije/ Službena stranica]
* {{URL|https://www.prostozidarstvo.si/|Službena stranica}}
 


{{Slobodno zidarstvo}}
{{Slobodno zidarstvo}}


[[Kategorija:Velike lože|S]]
[[Kategorija:Velike lože|S]]
[[Kategorija:Slovenija]]
[[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Sloveniji]]

Posljednja izmjena od 9. ožujak 2026. u 08:50

Velika loža Slovenije
Datoteka:Vlslo.png
Skraćenica VLS
Utemeljena 16. listopada 1999.
Osnivač Velika loža Austrije
Tip regularna velika loža
Središte Dragomer
Lokacija Slovenija
Broj članova 350
Službena stranica prostozidarstvo.si

Velika loža Slovenije,[a] skraćeno VLS, je regularna, prva i najbrojnija slobodnozidarska velika loža u Sloveniji. Osnovana je 1999. godine uz pomoć Velike lože Austrije.

Povijest

Nakon stjecanja neovisnosti 1991. godine, koje je uslijedilo raspadom komunističke Jugoslavije, slobodno zidarstvo u Sloveniji postupno se obnavlja. Inicijativu je te godine pokrenuo Čedo Kirchner, Austrijanac koji je djetinjstvo i osnovno obrazovanje proveo u Zagrebu, u ime Velike lože Austrije, skupa s nekoliko hrvatskih i slovenskih slobodnih zidara (koji su postali članovi u inozemstvu), kako bi pomogli obnoviti slobodno zidarstvo u novonastalim državama Hrvatskoj i Sloveniji. Iz tih razloga, početkom 1992. godine osnovana je Loža "Ilirija" sa sjedištem u Beču.[1][2][3] Zbog organizacijskih razloga, 5. ožujka 1994. godine osnovana je Loža "Dialogus" (njem. Loge Dialogus) sa sjedištem u Klagenfurtu, s ciljem preuzimanja svih obveza Lože "Ilirija" za Sloveniju. Svi slovenski članovi Lože "Ilirija" prelaze u Ložu "Dialogus".[4]

Nakon što je otvoren hram u Ljubljani, u jesen 1996. godine, Velika loža Austrije je 5. studenoga iste godine osnovala dvije ljubljaneske lože: "Dialogus" i "Žiga Zois". U listopadu 1998. godine u Ljubljani je osnovana i treća loža, "Arcus". Broj slobodnih zidara u Sloveniji toliko je porastao da su se stekli uvjeti za stvaranje prve suverene velike lože u slovenskoj povijesti. Tako je 16. listopada 1999. godine u Ljubljani uz pomoć Velike lože Austrije osnovana Velika loža Slovenije. Ujedinjena velika loža Engleske (UGLE) je 2001. godine priznala ovu veliku ložu kao regularnu.[4]

U rujnu 2002. godine u Ljubljani Velika loža Slovenije je formirala Ložu "Gostoprimstvo" koja je radina na engleskom jeziku. U studenom iste godine osnovana je Ložu "Anton Tomaž Linhart" u Bledu, prva izvan Ljubljane. Obdje ove lože su raspuštene tijekom 2005. godine. Nakon toga su osnovane još dvije lože izvan Ljubljane, "Združena srca" (2007.) u Mariboru i "Olivetum" (2011.) u Kopru.[4][5] Isključeni članovi iz Lože "Anton Tomaž Linhart" su 2006. godine osnovali Veliku regularnu ložu Slovenije.[6]

Godine 2014. osnovana je i istaživačka Loža "Quatuor Coronati" u Ljubljani. U istom gradu u naredne tri godine osnovane su još dvije lože, "Artes Liberales Europa" (2016.) i "Riječi i djela" (2017.).[4][6] U Novoj Gorici je 2019. godine osnovana Loža "Srečko Kosovel". U 2025. godini uspostavljene su dvije nove lože, "Hermes" u Ljubljani i "Parzival" u Mariboru.[7]

Slovenski slobodni zidari imaju već tradicionalni godišnji skup austrijskih i slovenskih loža pod nazivom "Bratstvo bez granica" (Fraternitas sine limitibus).[6]

Ustroj

Sjedište Velike lože Slovenije je u Dragomeru. Upisana je u slovneski registar udruga pod nazivom Društvo za očuvanje tradicije slobodnog zidarstva Velika loža Slovenije (slov. Društvo za ohranjanje izročila prostozidarstva Velika loža Slovenije) od 13. listopada 1995. godine.[8] Službeni naziv udruge do listopada 2022. godine bio je Društvo Dialog,[9] prema prvoj Loži "Dialogus".

Lože

Lua error in Modul:Location_map/multi at line 27: Unable to find the specified location map definition: "Module:Location map/data/Slovenija" does not exist. U studenom 2025. godine pod zaštitom Velike lože Slovenije radi 11 loža, od kojih se sedam nalazi u Ljubljani, dvije u Mariboru te po jedna u Kopru i Novoj Gorici:[7]

  • Loža "Dialogus" br. 1, Ljubljana – nosi naziv po deputacijskoj loži istog naziva koja je djelovala u Klagenfurtu; osnovana je pod zaštitom Velike lože Austrije.
  • Loža "Žiga Zois" br. 2, Ljubljana – nosi naziv po barunu Sigismundu Zoisu, jednom od vodećih ljudi slovenskog kulturnog pokreta u 18. stoljeću; osnovana je pod zaštitom Velike lože Austrije.
  • Loža "Arcus" br. 3, Ljubljana – nosi naziv po latinskom izrazu za luk, element u arhitekturi; osnovana je pod zaštitom Velike lože Austrije.
  • Loža "Ujedinjena srca" (Loža "Združena srca") br. 6, Maribor – nosi naziv po mariborskoj loži utemeljenoj 1782. godine.
  • Loža "Olivetum" br. 7, Kopar – nosi naziv po latinskom izrazu za maslinik.
  • Loža "Quatuor Coronati" br. 8, Ljubljana – ova istraživačka loža nosi naziv po najstarijoj istraživačkoj Loži "Quatuor Coronati" br. 2076, osnovanoj 1886. godine pod zaštitom Ujedinjene velike lože Engleske (UGLE).
  • Loža "Artes Liberales Europa" br. 9, Ljubljana – dio je lanca istoimenih loža koje rade pod okriljem regularnih velikih loža u Europi.[10]
  • Loža "Riječi i djela" (Loža "Besede in Dejanja") br. 10, Ljubljana.
  • Loža "Srečko Kosovel" br. 11, Nova Gorica – nosi naziv po pjesniku Srečku Kosovelu.
  • Loža "Hermes" br. 12, Ljubljana – nosi naziv po Hermesu, glasniku bogova u grčkoj mitologiji
  • Loža "Parzival" br. 13, Maribor – nosi naziv po srednjovjekovnom epu Parzival njemačkog pjesnika i viteza Wolframa von Eschenbacha.

U okviru ove velike lože radile su i:

  • Loža "Gostoprimstvo" (engl. Hospitality Lodge) br. 4, Ljubljana – ova deputacijska loža je radila na engleskom jeziku.[4]
  • Loža "Anton Tomaž Linhart" br. 5, Bled – nosila je naziv po književniku i povjesničaru Antonu Tomažu Linhartu.[4]

Uprava

Velikom ložom Slovenije upravlja veliki majstor (slov. veliki mojster) koji se bira na trogodišnje razdoblje. Dosadašnji veliki majstori su:[11][12]

  1. Nenad Funduk (1999. – 2002.)
  2. Miran Rems (2002. – 2005.)
  3. Mladen Terčelj (2005. – 2011.)
  4. Marko Bitenc (2011. – 2023.)
  5. Aljoša Domijan (od 2023.)

Međunarodna suradnja

Velika loža sudjeluje u radu Svjetske konferencije regularnih velikih loža. Također, potpisala je povelje o prijateljstvu i međusobnom priznavanju s preko 65 regularnih velikih loža.[13]

Obredi

Primarni obred Velike lože Slovenije je Austrijski obred. Velika loža upravlja simboličkim stupnjevima plave lože (učenik, pomoćnik i majstor) i delegira upravljanje visokim stupnjevima na dodatna tijela i redove.

Pridružena tijela i redovi

Datoteka:HRA-Slo.png
Veliki kapitel svetog kraljevskog luka Slovenije

Upravljanje visokim stupnjevima Velika loža Slovenije provodi kroz pridružena tijela i redove od kojih svaki predstavlja jedan obred a na temelju potpisanih konkordata.

  • Vrhovno vijeće Škotskog obreda za Sloveniju (Vrhovni svet škotskega obreda za Slovenijo) – nadležno za rad Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda.[7]
  • Red slobodnih zidara kraljevskog luka (Red zidarjev kraljevskega oboka):[7]
    • Veliki kapitel slobodnih zidara kraljevskog luka Slovenije (Veliki Kapitelj Reda zidarjev kraljevega oboka Slovenije) – nadležan za rad kraljevskog luka
    • Veliki kapitel svetog kraljevskog luka Slovenije (Veliki kapitelj Svetega kraljevega oboka Slovenije) – nadležan za rad svetog kraljevskog luka.
  • Velika imperijalna konklava Slovenije – nadležna za rad Crvenog križa cara Konstatina[7]

Pridružena tijela i redovi koji imaju svoje jedinice u Sloveniji:

  • Rozenkrojcersko društvo Engleske (Rosicrucian Society of England, odnosno lat. Societas Rosicruciana in Anglia) – nadležno za rad rozenkrojcerskog društva.[14]

Škotski red

Vrhovno vijeće Slovenije je ustanovljeno 25. ožujka 2000. godine.[4] Vrhovno vijeće je član Europske konfederacije vrhovnih vijeća (engl. European Confederation of Supreme Councils).[15]

Kraljevski luk

Veliki kapitel slobodnih zidara kraljevskog luka Slovenije (Veliki Kapitelj Reda zidarjev kraljevega oboka Slovenije) je osnovan 20. prosinca 2007. godine od tri kapitela u Sloveniji koja su do tada radila pod Velikim kapitelom Austrije.[4][16] Član je Međunarodnog generalnog velikog kapitela slobodnih zidara kraljevskog luka.[17]

Sveti kraljevski luk

Veliki kapitel svetog kraljevskog luka Slovenije (Veliki kapitelj Svetega kraljevega oboka Slovenije) je osnovan 18. listopada 2025. godine od tri kapitela u Sloveniji koja su do tada radila pod Vrhovnim velikim kapitelom kraljevskog luka Engleske.[18]

U Sloveniji rade tri kapitela svetog kraljevskog luka:[18]

  • Kapitel kraljevskog luka "Riječi i djela" (Kapitelj svetega kraljevega oboka "Besede in Dejanja"; engl. Words and Deeds Royal Arch Chapter) br. 1, Ljubljana – kapitel radi na engleskom jeziku.[19]
  • Kapitel "Alfredo Vitali" br. 2
  • Kapitel "Arcus" br. 3, Ljubljana

Vidi još

Bilješke

  1. ↑ Naziv na slovenskom jeziku je isti kao na hrvatskom.

Izvori

  1. ↑ Akcija Silvija Degena. freemasonry-croatia.org 0. Pristupljeno 2023-04-19.
  2. ↑ Loža 'Illyria' pramajka je svih masonskih loža u Hrvatskoj i Sloveniji. vecernji.hr 0. 19. svibnja 2018. Pristupljeno 2023-08-08.
  3. ↑ Počeci masonerije u Hrvatskoj: Tko su bili poznati Hrvati masoni. vecernji.hr 0. 17. veljače 2020. Pristupljeno 2023-05-26.
  4. ↑ 4,0 4,1 4,2 4,3 4,4 4,5 4,6 4,7
    • Nepoznat parametar: editor-last
    • Nepoznat parametar: editor-first
  5. ↑ Slowenien. freimaurer-wiki.de 0. Pristupljeno 2023-08-31.
  6. ↑ 6,0 6,1 6,2
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
  7. ↑ 7,0 7,1 7,2 7,3 7,4 Velika Loža Slovenije. prostozidarstvo.si 0. Pristupljeno 2025-11-29.
  8. ↑ Centralni register društev Republike Slovenije. mrrsp.gov.si 0. Pristupljeno 2024-03-31. – Velika loža Slovenije, pod nazivom Društvo za ohranjanje izročila prostozidarstva Velika loža Slovenije, je registrirana udruga upisana u Centralni register društev Republike Slovenije pri Ministarstvu za javnu upravu pod brojem 5922801 od 13. listopada 1995. godine sa sjedištem na adresi Dragomerška cesta 1, Dragomer, Općina Log-Dragomer.
  9. ↑ Društvo VLS. stop-neplacniki.si 0. Pristupljeno 2024-03-31.
  10. ↑ International Europe Lodges Symposium. isel-europe.org 0. Pristupljeno 2023-10-29.
  11. ↑ Šef "molčečega nevidnega bratstva": Marko Bitenc, veliki mojster prostozidarjev. reporter.si 0. 13. lipnja 2015. Pristupljeno 2023-10-10.
  12. ↑ Kdo so člani skrivne lože prostozidarjev?. novice.svet24.si 0. 21. studenoga 2017. Pristupljeno 2023-10-10.
  13. ↑ Prijateljske velike lože. prostozidarstvo.si 0. Pristupljeno 2023-09-02.
  14. ↑ Societas Rosicruciana in Anglia. sria.uk.com 0. Pristupljeno 2025-11-29.
  15. ↑ Supreme Councils members of CSCE. thecsce.org 0. Pristupljeno 2024-08-24.
  16. ↑ Österreichische Hilfe beim Hochgrad-Aufbau in Ost- und Südosteuropa. freimaurer-wiki.de 0. Pristupljeno 2024-08-24.
  17. ↑ GGCRAMI International Jurisdictions. ggcrami.org 0. Pristupljeno 2024-04-16.
  18. ↑ 18,0 18,1 Ustanovitev Velikega Kapitlja Svetega Kraljevega Oboka Slovenije. prostozidarstvo.si 0. 7. studenoga 2025. Pristupljeno 2025-11-29.
  19. ↑ Kapitelj Svetega Kraljevega Oboka (HRA) Besede in Dejanja. prostozidarstvo.si 0. Pristupljeno 2025-06-11.

Vanjske poveznice

v •  • u
Slobodno zidarstvo
Bratske organizacije formirane u Ujedinjenom Kraljevstvu u 18. stoljeću
Općenito
Masonski obredi
Masonska tijela
Slobodno zidarstvo u Hrvatskoj
Regularno slobodno zidarstvo
Kontinentalno slobodno zidarstvo
Međunarodne organizacije
Povezano
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Velika_loža_Slovenije&oldid=665146"