Loža "Quatuor Coronati"

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Loža "Quatuor Coronati"
Quatuor Coronati Lodge
Datoteka:QClodge.png
Utemeljena 12. siječnja 1886.[1]
Osnivač Ujedinjena velika loža Engleske
Tip loža slobodnih zidara
Svrha istraživačka loža
Središte London, Engleska
Službena stranica quatuorcoronati.com

Loža "Quatuor Coronati" br. 2076 (engl. Quatuor Coronati Lodge No. 2076) je istraživačka loža slobodnih zidara pod okriljem Ujedinjene velike lože Engleske (UGLE), koja održava svoje sastanke u zgradi Freemasons' Hall u Londonu. Smatra se vodećom svjetskom ložom posvećenom znanstvenom proučavanju slobodnog zidarstva.

Osnovana je 1886. godine s ciljem da zamijeni dotadašnje spekulativne i romantičarske interpretacije povijesti slobodnog zidarstva novim standardom istraživanja utemeljenog na dokazima i akademskoj metodologiji. Njezino osnivanje označilo je prekretnicu u razvoju slobodnozidarske historiografije te je utemeljilo pristup poznat kao "autentična škola" istraživanja.

Loža je poznata po svojem godišnjem znanstvenom časopisu Ars Quatuor Coronatorum, koji predstavlja najugledniju publikaciju u području slobodnozidarskih studija. Također je prepoznatljiva po međunarodnoj istraživačkoj mreži Quatuor Coronati Correspondence Circle (QCCC), osnovanoj radi širenja rezultata i dostignuća njezinih istraživanja diljem svijeta.

Naziv i simbolika

Naziv Quatuor Coronati na latinskom znači "četvorica okrunjenih" te se odnosi na kršćanske mučenike poznate kao Sveta Četvorica Okrunjenih (lati. Sancti Quatuor Coronati).[2] Legenda o njima, sačuvana u više varijanti, potječe iz razdoblja vladavine rimskog cara Dioklecijana i govori o skupini kršćanskih klesara koji su odbili izraditi kip poganskoga boga Asklepija jer im je vjera zabranjivala oblikovanje idola. Zbog toga su bili pogubljeni, a njihova je priča zabilježena i u Rukopisu Regius (oko 1390.), jednom od najstarijih slobodnozidarskih zapisa. Tijekom srednjeg vijeka smatrani su tradicionalnim zaštitnicima klesarskih cehova, simbolizirajući spoj tehničke vještine i moralnog integriteta.[3][4]

Osnivači lože odabrali su ovaj naziv kako bi intelektualno poslanje lože povezali s operativnim tradicijama klesarskog obrta. Odbijanje mučenika da izrade "lažnu sliku" shvaćeno je kao snažna alegorija slobodnozidarskog istraživačkog poslanja: razotkrivanje i uklanjanje spekulativnih mitova i "maštovitih zapisa" koji su stvorili iskrivljenu sliku povijesti slobodnog zidarstva te uspostava istine utemeljene na provjerljivim dokazima i znanstvenoj metodi.[4]

Povijest

Datoteka:Charles Warren carbon print portrait by Herbert Rose Barraud of London.jpg
Sir Charles Warren bio je prvi starješina Lože.

Poticaj za osnivanje Lože "Quatuor Coronati" proizašao je iz dubokog nezadovoljstva stanjem historiografije slobodnog zidarstva u 19. stoljeću. Tadašnja literatura bila je obilježena tzv. "imaginativnom školom" povijesti slobodnog zidarstva, čiji su autori, poput svećenika Georgea Olivera i Jamesa Andersona, nastojali korijene slobodnog zidarstva povezati s biblijskim ličnostima, antičkim misterijskim kultovima ili viteškim redom templara, najčešće bez ikakvih provjerljivih dokaza. Takva su romantičarska tumačenja, iako popularna među članstvom, sve više nailazila na kritike znanstveno orijentiranih slobodnih zidara koji su smatrali da je slobodnozidarska povijest lišena standarda kritičkog, dokazima utemeljenog pristupa, kakav je u to doba već prevladavao u drugim povijesnim disciplinama.

Kako bi se ispravilo ovo stanje, skupina od devet uglednih slobodnih zidara podnijela je zahtjev za osnivanje nove lože posvećene isključivo znanstvenom istraživanju. Na temelju te inicijative Ujedinjena velika loža Engleske (UGLE) izdala je 28. studenoga 1884. godine povelju za rad Lože "Quatuor Coronati" br. 2076.[1] Svečana posveta odgođena je gotovo dvije godine, do 12. siječnja 1886.,[1] jer je prvi predviđeni starješina lože, Sir Charles Warren, u to vrijeme bio angažiran na važnoj diplomatskoj i vojnoj misiji u Bečuanalandu (današnja Bocvana).[3]

Osnivači

Devetorica osnivača bili su ugledni predstavnici različitih područja – vojske, svećenstva, prava i akademske zajednice. Njihova stručnost i društveni položaj u viktorijanskoj Engleskoj dali su loži od samih početaka veliki ugled i vjerodostojnost, čime je osigurano da "Quatuor Coronati" postane središte nove, znanstveno utemeljene historiografije slobodnog zidarstva. Osnivači su:[3][4][5]

  • Sir Charles Warren (1840. – 1927.)
  • William Henry Rylands (1847. – 1922.)
  • Robert Freke Gould (1836. – 1915.)
  • Adolphus F. A. Woodford (1821. – 1887.)
  • Sir Walter Besant (1836. – 1901.)
  • John Paul Rylands (1846. – 1923.)
  • Sisson Cooper Pratt (1844. – 1919.)
  • William James Hughan (1841. – 1911.)
  • George William Speth (1847. – 1901.)

Djelatnost

"Autentična škola" istraživanja

Podrobniji članak o temi: Historiografija slobodnog zidarstva

Osnivanjem lože Quatuor Coronati utemeljen je novi pristup proučavanju povijesti slobodnog zidarstva, poznat pod nazivom "autentična škola" (engl. Authentic School).[6] Ova je metodologija označila radikalan raskid s dotadašnjim romantičarskim i alegorijskim tumačenjima. Njezina su temeljna načela bila strogo oslanjanje na provjerljive dokumentarne izvore, kritička analiza primarnih dokumenata te odbacivanje neutemeljenih mitova i legendi. Takav je znanstveni, na dokazima utemeljen pristup uspostavio viši standard slobodnozidarske historiografije, dao joj akademski legitimitet i snažno utjecao na osnivanje istraživačkih loža u drugim zemljama.[7]

Iako vrlo uspješan, ovaj pristup utemeljen na povijesnom pozitivizmu izazvao je i određene kritike. Neki povjesničari slobodnog zidarstva, među njima i britanski povjesničar David Stevenson, upozoravali su da stroga usmjerenost na provjerljivo može zanemariti simboličke i filozofske aspekte slobodnog zidarstva, koji su često ključni za samo slobodnozidarsko iskustvo.[8]

Ars Quatuor Coronatorum

Najvažniji znanstveni doprinos lože predstavlja njezin godišnji časopis Ars Quatuor Coronatorum (AQC), što na latinskom znači "Umijeća četvorice okrunjenih". Časopis izlazi neprekidno od 1886. godine te je najstariji slobodnozidarski istraživački časopis na svijetu. Svaki svezak sadrži cjelovite radove predstavljene na sastancima lože, prijepise pitanja i rasprava koje su uslijedile, kraće članke te prikaze novih knjiga. Objavljivanje rasprava koje slijede nakon izlaganja funkcionira kao oblik transparentne znanstvene recenzije.[3][9]

Časopis se izdaje u obliku tvrdo ukoričenih izdanja u plavom platnu, a zbog njihove kvalitete i sadržajne važnosti stariji svesci danas su rijetki kolekcionarski primjerci. Cjelovite serije nalaze se u zbirkama vodećih istraživačkih i referentnih knjižnica diljem svijeta, čime je Ars Quatuor Coronatorum stekao status nezaobilaznog akademskog izvora u proučavanju slobodnog zidarstva.[3]

Ustroj

Datoteka:British Quatuor Coronati jewel.jpg
Medaljon Lože "Quatuor Coronati"

Loža "Quatuor Coronati" djeluje na bitno drugačiji način od tipične simboličke lože u Engleskoj. Njezin primarni cilj nije provođenje rituala i dodjeljivanje stupnjeva, već znanstveno istraživanje i publicistika.[10]

Članstvo

Organizacijska struktura lože podijeljena je na dva kruga. Unutarnji krug obuhvaća najviše četrdeset članova koji se primaju isključivo na poziv. Riječ je o uglednim istraživačima slobodnog zidarstva s dokazanim znanstvenim radom i objavljenim djelima. Ovaj krug upravlja ložom, uređuje časopis Ars Quatuor Coronatorum i koordinira širu istraživačku mrežu.[11]

Drugu razinu čini Quatuor Coronati Correspondence Circle (QCCC; prijevod Dopisni krug "Quatuor Coronati"), osnovan 1887. godine. Bio je to prvi takav istraživački krug u povijesti slobodnog zidarstva i svojevrsni pionirski oblik slobodnozidarskog znanstvenog društva. Njegova je svrha omogućiti globalnoj publici pristup istraživačkim rezultatima lože. Članstvo je otvoreno i slobodnog zidarstva i onima izvan njega, a glavna pogodnost jest godišnje dobivanje tvrdo ukoričenog izdanja časopisa Ars Quatuor Coronatorum.[12][11]

Sastanci

Loža održava četiri redovita sastanka godišnje u Freemasons' Hallu u Londonu.[13] Za razliku od klasičnih loža, u tim se prigodama ne izvode rituali niti se dodjeljuju stupnjevi. Središnji sadržaj čini predstavljanje istraživačkog rada člana lože ili pozvanog stručnjaka, nakon čega slijedi kritička rasprava i pitanja prisutnih. Na sastancima mogu sudjelovati svi majstori slobodni zidari u dobrom statusu iz loža priznatih od strane Ujedinjene velike lože Engleske.

Odnos s velikom ložom

Loža "Quatuor Coronati" je konstituirana pod okriljem Ujedinjene velike lože Engleske (UGLE) i zauzima jedinstveno i prestižno mjesto kao de facto vodeće istraživačko tijelo unutar te organizacije. Na službenim stranicama Velike lože časopis Ars Quatuor Coronatorum opisuje se kao "najuglednije sredstvo istraživanja slobodnog zidarstva na svijetu".[14]

Istoimene lože u drugim državama

<templatestyles src="Module:Location map/styles.css"></templatestyles>

class=notpageimage|
Orijenti loža "Quatuor Coronati" pod okriljem regularnih velikih loža

Sljedeće regularne velike lože imaju pod svojim okriljem ložu pod nazivom "Quatuor Coronati":

Sljedeće tradicionalne velike lože imaju pod svojom zaštitom Ložu "Quatuor Coronati":

Vidi još

Izvori

Vanjske poveznice

  1. ↑ 1,0 1,1 1,2 Quatuor Coronati Lodge (2076). dhi.ac.uk 0. Pristupljeno 2024-06-21.
  2. ↑
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
  3. ↑ 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 Quatuor Coronati Lodge. thesquaremagazine.com 0. Pristupljeno 2024-06-21.
  4. ↑ 4,0 4,1 4,2 On the Foundations and Legacy of Quatuor Coronati Lodge of Research. freemasons-freemasonry.com 0. Pristupljeno 2025-08-27.
  5. ↑ The Founders of QC Lodge. quatuorcoronati.com 0. Pristupljeno 2025-08-27.
  6. ↑ 8 Schools of Freemasonry. thesquaremagazine.com 0. Pristupljeno 2025-08-27.
  7. ↑ Hamill, John (1986.) The Craft: A History of English Freemasonry. https://books.google.hr/books/about/The_Craft.html?id=WWzaAAAAMAAJ&redir_esc=y.
  8. ↑ Stevenson, David (1990) The Origins of Freemasonry: Scotland's Century, 1590-1710. https://www.google.hr/books/edition/The_Origins_of_Freemasonry/6WzkgXaSSeIC?hl=hr.
  9. ↑ Ars Quatuor Coronatorum (AQC). quatuorcoronati.com 0. Pristupljeno 2025-08-27.
  10. ↑ About QC Lodge. quatuorcoronati.com 0. Pristupljeno 2025-08-27.
  11. ↑ 11,0 11,1
    • Nepoznat parametar: author-link
  12. ↑ Membership of QCCC. quatuorcoronati.com 0. Pristupljeno 2025-08-27.
  13. ↑ LQC Meetings. quatuorcoronati.com 0. Pristupljeno 2025-08-27.
  14. ↑ Discover Freemasonry: Research Centre. ugle.org.uk 0. Pristupljeno 2025-08-27.
  15. ↑ Lóže Quatuor Coronati Praha. quatuorcoronati.cz 0. Pristupljeno 2024-12-09.
  16. ↑ QC Budapest. qcbudapest.blog 0. Pristupljeno 2024-06-21.
  17. ↑ Quatuor Coronati Lodge #7, Macedonia. quatuorcoronati.com 0. Pristupljeno 2024-08-23.
  18. ↑ Quatuor Coronati, Freimaurerische Forschung. quatuor-coronati.de 0. Pristupljeno 2025-11-05.
  19. ↑ Worshipful Research Lodge "Quatuor-Coronati" No. 23. quatuorcoronati.com.ua 0. Pristupljeno 2025-11-03.
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Loža_%22Quatuor_Coronati%22&oldid=785565"