More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m brisanje nepotrebnog teksta |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Hrvati u Italiji''' su [[Hrvati|hrvatska]] [[Hrvatska dijaspora|iseljenička zajednica]] u [[Italija|Italiji]]. | |||
Prema procjenama od 31. prosinca 2006., danas u Italiji živi 21.360 osoba hrvatskog državljanstva.<ref>[http://demo.istat.it/str2006/query.php?lingua=eng&Rip=S0&paese=A12&submit=Tavola Stranci u Italiji] Foreigner Citizens. Resident Population by sex and citizenship on 31th December 2006. Italy - Center-East Europe</ref> | Prema procjenama od 31. prosinca 2006., danas u Italiji živi 21.360 osoba hrvatskog državljanstva.<ref>[http://demo.istat.it/str2006/query.php?lingua=eng&Rip=S0&paese=A12&submit=Tavola Stranci u Italiji] Foreigner Citizens. Resident Population by sex and citizenship on 31th December 2006. Italy - Center-East Europe</ref> | ||
Posljednja izmjena od 7. ožujak 2022. u 18:06
Hrvati u Italiji su hrvatska iseljenička zajednica u Italiji.
Prema procjenama od 31. prosinca 2006., danas u Italiji živi 21.360 osoba hrvatskog državljanstva.[1]
Stara naseobina Hrvata u pokrajini Moliseu se je znatno smanjila od prije, pa se Hrvati nalaze samo u selima Mundimitru, Štifiliću i Kruču/Živoj Vodi. Nekad su bili u još nekoliko sela (Čirit, Mafalda, San Biase, Palata). Naselja koja su u srednjem vijeku imala značajnu hrvatsku zajednicu bila su Loreto, Fano, po Picenskom polju[2] i Jakinskoj krajini,[2] Recanati,[2] Grottamare,[2] Peschici i dr.
Danas su zajednice u Trstu, Rimu, Padovi, Milanu i još nekim većim talijanskim gradovima.
Hrvati su zabilježeni i u južnoj Italiji, no oni su se u ranijoj povijesti stopili u Talijane: pokrajine Marche, Kampanija, Basilicata, Puglia itd.[3] Njima se više godina bavila Jelka Vince-Pallua.[3] Hrvatima u Italiji se bavi Lovorka Čoralić, koja je objavila više radova o njima, osobito o Hrvatima u Mletcima.
Već u 19. stoljeću počinje potalijančivanje slavenskih prezimena u Italiji. Nakon 1918. godine to se intenzivira, i prije dolaska fašista na vlast. Rujna 1922. Italija je potpisala međunarodnu konvenciju o zaštiti etničkih, jezičnih i vjerskih sloboda nacionalnih manjina, koje se nije držala. Dolaskom fašista na vlast pritisak je još veći.[4] Hrvatska prezimena i toponimi su potalijančeni, uključujući i one na jugu Italije. Još 1863. godine San Vito degli Schiavoni postao je i do danas ostao San Vito dei Normanni, premda su ga Hrvati utemeljili još 963. godine.[5]
Povijest
U Italiju su doselili kroz nekoliko razdoblja, valova i društvenih sustava.
Udruženja
Mediji
Vidi
Izvori i bilješke
- ↑ Stranci u Italiji Foreigner Citizens. Resident Population by sex and citizenship on 31th December 2006. Italy - Center-East Europe
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 Hrčak Stjepan Sakač: Papa Siksto V. — talijanski Hrvat, Obnovljeni život, sv.24. br.3.-4. prosinac 1943.
- ↑ 3,0 3,1 Jelka Vince-Pallua: Od Italije do Male Italije - talijanske oaze u zapadnoj Slavoniji, Stud. ethnol. Croat., sv. 12/13, str. 233-247, 2001.
- ↑ Zvonimir Despot: Kako je Tito 1945. naselio Hrvate u Istru, Večernjakova blogosfera, Večernji list. 18. kolovoza 2011. Pristupljeno 3. srpnja 2017.
- ↑ Inoslav Bešker: Inoslav Bešker za Globus: Bitka za zaljev..., Jutarnji list, 13. svibnja 2017. Pristupljeno 3. srpnja 2017.
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
