Aja Irena: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m Zamjena teksta - '===Ostali projekti===↵}}' u ''
 
(Nije prikazano 5 međuinačica 2 suradnika)
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Aja Irena'''-->[[Datoteka:Hagia Eirene Constantinople July 2007 002.jpg|mini|300px|<center>'''Aja Irena''']]
[[Datoteka:Hagia Eirene Constantinople July 2007 002.jpg|mini|300px|<center>'''Aja Irena''']]


'''Crkva Svetog Mira''' ili '''Aja Irena''' ([[grčki]]: Ἁγία Εἰρήνη, ''Hahia Eirene''; [[turski]]: ''Aya İrini'') je bivša [[bizant]]ska [[crkva]] koju su [[Osmanlije]] pretvorili u [[arsenal]], a danas je [[muzej]] smješten u prvom dvorištu palače [[Topkapi Saraj]] u [[Istanbul]]u.
'''Crkva Svetog Mira''' ili '''Aja Irena''' ([[grčki]]: Ἁγία Εἰρήνη, ''Hahia Eirene''; [[turski]]: ''Aya İrini'') je bivša [[bizant]]ska [[crkva]] koju su [[Osmanlije]] pretvorili u [[arsenal]], a danas je [[muzej]] smješten u prvom dvorištu palače [[Topkapi Saraj]] u [[Istanbul]]u.
Redak 12: Redak 12:
* [http://www.byzantium1200.com/eirene.html Bizant 1200. | Hagia Eirene]
* [http://www.byzantium1200.com/eirene.html Bizant 1200. | Hagia Eirene]


===Ostali projekti===
{{WProjekti
|commonscat=Hagia Eirene
|commonscathr=Aja Irena
}}
{{Svjetska baština u Turskoj}}
{{Svjetska baština u Turskoj}}


Posljednja izmjena od 31. ožujak 2026. u 18:34

Datoteka:Hagia Eirene Constantinople July 2007 002.jpg
Aja Irena

Crkva Svetog Mira ili Aja Irena (grčki: Ἁγία Εἰρήνη, Hahia Eirene; turski: Aya İrini) je bivša bizantska crkva koju su Osmanlije pretvorili u arsenal, a danas je muzej smješten u prvom dvorištu palače Topkapi Saraj u Istanbulu.

Datoteka:Hagia Eirene Constantinople 2007.jpg
Crkva iznutra
Datoteka:Constantinople Hagia Eirene.png
Tlocrt crkve

Crkvu je dao podići car Justinijan I. Veliki 537. godine na mjestu starije crkve istog imena koju je podigao Konstantin I. Veliki u 4. stoljeću na mjestu još starijeg paganskog hrama. Današnji izgled je dobila obnovom nakon potresa u 8. stoljeću kada ju je Konstantin V. dao ukrasiti mozaicima i freskama. Crkva je povećana u 11. i 12. stoljeću, te danas ima veličinu od 100 x 32 metra.

Njezin tlocrt je klasični bizantska crkva upisanog grčkog križa s polukupolom iznad narteksa i plitkom kupolom (promjera 15 m i visine 35 m s dvadeset prozora na njezinom niskom tamburu) na sjecištu krakova križa. Ima dva broda podijeljena stupovima, galeriju i ona je jedina bizantska crkva sa sačuvanim atrijem. Njezini ukrasi su rijedak primjer ukrasa iz vremena bizantskog ikonoklazma.

Vanjske poveznice

v •  • u
Svjetska baština u Turskoj
Europa
Povijesni dijelovi Istanbula: Konstantinov hipodrom, Aja Sofija, Aja Irena, Cisterna Bazilike, Crkva Hora, Teodozijeve zidine, džamije Ahmedija, Sulejmanija, Šehzada, Jeni, i palača Topkapi Saraj (1985.) • Džamija Selimija i njezin društveni kompleks (2011.)
Turska zastava
Azija
Afrodizija (2017.) • Arheološki lokalitet Ani (2016.) • Bursa i Cumalıkızık: rođenje Osmanskog carstva (2014.) • Çatal Höyük (2012.) • Velika džamija i bolnica u Divriğiju (1985.) • Diyarbakır utvrda i kulturni krajolik Hevsel vrtova (2015.) • Efez (2015.) • Göbekli Tepe (2018.) • Ruševine Hattuše (1986.) • Ruševine Ksantosa s Letinim svetištem Letoon (1988.) • Monumentalne grobnice u brdima Nemruta (1987.) • Pergam i njegov višeslojni kulturni krajolik (2014.) • Povijesno središte Safranbolua (1994.) • Troja (1998.)
Mješovita baština (2)
Nacionalni park Göreme i spomenici u stijenama Kapadocije (1985.) • Antički grad Hierapolis s terasama Pamukkale (1988.)
Nematerijalna svjetska baština (20)
Tradicija Âşıklık (2009.) • Çini, tradicijska vještina proizvodnje glazura u keramici (2016.) • Ebru, turska umjetnost mramora (2014.) • Hıderles (Ederlezi), proslava Jurjeva, tj. proljeća1) (2017.) • Proizvodnja plošnog kruha poznatog kao lavaš, katirma, jupka ili jufka2) (2016.) • Kazalište sjena Karađoz (2009.) • Keşkek (2011.) • Kırkpınar ili hrvački festival (2010.) • Umjetnost javnog pripovjedanja Meddah (2008.) • Festival Mesir Macunu (2012.) • Ceremonija Mevlevi Sema (2008.) • Proslava nove godine Novruz3) (2008.) • Semah, ritual Alevi-Bektaşi vjernika (2010.) • Tradicijski Sohbet skupovi (2010.) • Kultura i tradicija turske kave (2013.) • Zviždući jezik* (2017.) • Dede Korkut (s Azerbajdžanom i Kazahstanom) (2018.) • Tradicionalno tursko streličarstvo (2019.) • Tradicionalna strateška igra: Togyzqumalaq, Toguz Korgool, Mangala / Göçürme (s Kazahstanom i Kirgistanom) (2020.) • Umjetnost minijature (s Azerbajdžanom, Iranom i Uzbekistanom) (2020.)
1) S Makedonijom 2) S drugim državama (Azerbajdžan, Iran, Kazahstan i Kirgistan) 3) Slavi se u još desetak država sa značajnim udjelom iranskog stanovništva.  * Svjetska baština u opasnosti
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Aja_Irena&oldid=738315"