Živa: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{otheruses2 +{{Drugo značenje2) |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Živa'''-->{{ | <!--'''Živa'''-->{{Drugo značenje2}} | ||
{{Kemijski_element | {{Kemijski_element | ||
| ime = živa | | ime = živa |
Posljednja izmjena od 10. studeni 2021. u 12:11
- PREUSMJERI Predložak:Infookvir kemijski element
Povijest[uredi]
Živa je poznata od davnih vremena (~ 1500. godine prije Krista). Ime je dobio od latinske riječi hydrargyrum što znači tekuće srebro. To je sjajni, srebrno bijeli metal. Prvi pisani dokaz o živi potječe od Aristotela, a prema ostacima nađenim u egipatskim grobnicama pretpostavlja se da su već Egipćani u 6. stoljeću pr. Kr. poznavali postupak dobivanja žive i njezinu sposobnost amalgiranja. Od prvog stoljeća živa se počela upotrebljavati u medicinske svrhe, a Paracelsus je uveo liječenje sifilisa živom. Pri sobnoj temperaturi je tekućina. Loše vodi toplinu i električnu struju. Stabilna je na zraku. Ne reagira s lužinama i većinom kiselina. Otapa se samo u oksidirajućim kiselinama. Tekuća živa otapa mnoge metale dajući amalgame. Ovisno o količini otopljenog metala, amalgami mogu biti tekući ili čvrsti. Živine pare su vrlo otrovne. Lako se resorbira čak i preko nepokrivenih dijelova kože. Imaju kronični kumulativni efekt. Organski spojevi žive, kao što je metil-živa, su također jaki otrovi.
U prirodi žive ima dvadesetak puta više nego kadmija. Može se pronaći samorodna dispergirana u obliku sitnih kapljica u kamenju i stijenama. Male količine žive nalaze se i u sastavu granita (0,25 ppm), bazalta (0,11 ppm), pijeska (0,03 ppm) i u sastavu mora (2×10−4 ppm). Ipak se najveće količine žive nalaze u spojevima. Nalazi se u obliku minerala cinabarit (HgS) i u obliku levingstonita . Klor-alkalne elektrolize su najveći potrošač žive. Upotrebljava se kao katoda kod elektrolize, zbog velikog prenapona vodika na njoj i stvaranja amalgama s produktom. Sa živom se pune toplomjeri, tlakomjeri, baterije ili se izrađuju svjetiljke koje isijavaju svjetlost bogatu ultraljubičastim zrakama. Cijena redestilirane metalne žive čistoće 99,998% iznosi 54,90 € za 450 g.
U većini spojeva je jednovalentna ili dvovalentna te posjeduje najveću napetost površine što uvjetuje da će se, ako je to moguće, elementarna živa nalaziti u obliku pravilnih kuglica.
Živini spojevi[uredi]
- Živini(I) halogenidi su Hg2Br2, Hg2F2, Hg2I2 i Hg2Cl2. Svi halogenidi osim Hg2F2 netopljivi su u vodi. Živin(I)-klorid poznat je pod imenom kalomel i koristi se u medicini kao purgativ te kao insekticid. Dobiva se precipitacijom iz otopine klorida kao bijeli kristal.
- Živini(II) halogenidi su HgBr2, HgF2, HgI2 i HgCl2. Živin(II)-jodid otapanjem u višku jodidnih iona daje stabilan tetreajodmerkurat(II)-ion HgI2-4 koji se kao zalužena otopina naziva Nesslerov reagens i upotrebljava se za dokazivanje i određivanje amonijaka.
- Živin(II) oksid (HgO) dobiva se kao narančastožut prah dodatkom NaOH otopini s Hg2+ ionima. Zagrijavanjem se raspada na elementarne sastojke.
- Živin(II) sulfid (HgS) javlja se u dvije modifikacije, crvenoj koja se u prirodi nalazi kao crveni mineral cinabarit i crnoj.
- Živin(II) sulfat (HgSO4) sa sulfatima alkalijskih metala stvara dvosoli.
- Živin(II) fulminat (Hg(OCN)2) široko je upotrebljivani detonator za eksplozive.
- Živin(II) klorid, korozivna je bijela, kristalna i sublimirajuća, vrlo otrovna tvar, koja se ranije često rabila kao baktericid i fungicid.[1]
- Millonova baza (Hg2N)OH kao reagens se upotrebljava za dokazivanje bjelančevina.
Kemijska klasifikacija[uredi]
- kovina
Fizički oblik[uredi]
- srebrnobijela teška tekućina
Fizičko kemijska klasifikacija[uredi]
- slaba topivost u vodi
- gustoća para 6,9
- potpuno isparava na sobnoj temperaturi
Opasnosti[uredi]
- sistemski otrov - dišni organi, koža, bubrezi i središnji živčani sustav
- znaci trovanja - kašalj, bol u grudima, teškoće u disanju, drhtanje mišića, nesanica, glavobolja
- akutna izloženost - jaka razdražljivost i delirij s halucinacijama
- latentna faza - znakovi trovanja se ne javljaju odmah
- ima sposobnost prolaziti kroz neoštećenu kožu
Oznake[uredi]
- T, N
Dijamant opasnosti[uredi]
- 3 (za zdravlje)
- 0 (zapaljivost)
- 0 (reaktivnost)
Primjena[uredi]
- u kemijskoj i farmaceutskoj industriji
- za izradu mjernih instrumenata
- u elektroindustriji
- nekada korištena za pozlaćivanje i posrebrivanje metala te pokositrenje ogledala
Zaštita[uredi]
- posebne prostorije u kojima se radi sa živom
- sakupiti je bakrenom licnom
Izvori[uredi]
- ↑ www.enciklopedija.hr, HE natuknica živa, pristupljeno 15. veljače 2016.
- periodni.com.hr :: Živa,
uz dozvolu autora teksta
H | He | ||||||||||||||||||||||||||||||
Li | Be | B | C | N | O | F | Ne | ||||||||||||||||||||||||
Na | Mg | Al | Si | P | S | Cl | Ar | ||||||||||||||||||||||||
K | Ca | Sc | Ti | V | Cr | Mn | Fe | Co | Ni | Cu | Zn | Ga | As | Br | Kr | ||||||||||||||||
Rb | Sr | Y | Zr | Nb | Mo | Tc | Ru | Rh | Pd | Ag | Cd | In | Sn | Te | I | Xe | |||||||||||||||
Cs | Ba | La | Ce | Pr | Nd | Pm | Sm | Eu | Gd | Tb | Dy | Ho | Er | Tm | Yb | Lu | Hf | Ta | W | Re | Os | Ir | Pt | Au | Hg | Tl | Pb | Bi | Rn | ||
Fr | Ra | Ac | Th | Pa | U | Np | Pu | Am | Cm | Bk | Cf | Es | Fm | Md | No | Lr | Rf | Db | Sg | Bh | Hs | Mt | Ds | Rg | Cn | Nh | Fl | Mc | Lv | Ts | Og |
Alkalijski metali | Zemnoalkalijski metali | Lantanoidi | Aktinoidi | Prijelazni metali | Slabi metali | Polumetali | Nemetali | Halogeni elementi | Plemeniti plinovi |
Nedovršeni članak Živa koji govori o kemijskom elementu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.