Sasanidsko Perzijsko Carstvo: razlika između inačica

	Sasanidsko Perzijsko Carstvo ; (per.) Datoteka:Eranshahr.svg; (hrv.) Irānšaher
Zastava	Grb
Zastava	Grb
	Lokacija Sasanidskog Perzijskog CarstvaLokacija Sasanidskog Perzijskog CarstvaZemljovid Sasanidskog Perzijskog Carstva
Glavni grad	Ktezifont, Firuzabad
Jezik/ci	perzijski
Religija	zoroastrizam, zurvanizam, manihejstvo, mazdakizam, kršćanstvo, mandaizam, judaizam
Vlada
	Šahanšah
- 224. – 240.	Ardašir I. (prvi)
- 632. – 651.	Jezdegerd III. (zadnji)
Povijest	Stari vijek
- Početak Ardaširovog ustanka protiv partske vlasti	215.
- uspostavljena	224.
- Ratovi protiv Rima	230. – 628.
- Ratovi protiv turkijskih hordi	588. – 629.
- Arapsko osvajanje Iranske visoravni	633. – 644.
- ukinuta	651.
	Površina
- 621.	7.400.000 km²
	Stanovništvo
- 621.	19.700.000
Gustoća	2,7 st/km²
Valuta	dirham

Posljednja izmjena od 10. ožujak 2026. u 04:45

Sasanidsko Perzijsko Carstvo ili Novoperzijsko Carstvo (perz. Datoteka:Eranshahr.svg; Irānšaher - „Iransko Carstvo”), hrvatski naziv za četvrtu iransku imperijalnu državu u starom vijeku za vrijeme vladavine Sasanida (224. – 651.), dinastije perzijskog etničkog podrijetla. Sasanidi su se nametnuli kao vladajuća iranska dinastija početkom 3. stoljeća kada je Ardašir I. podigao ustanak i porazio posljednjeg partskog vladara Artabana IV. čime je došao kraj 500-godišnjoj vladavini dinastije Arsakida.

Sasanidski vladari pokrenuli su niz osvajačkih pohoda i ubrzo su ovladali većinom Jugozapadne i Središnje Azije, te dijelovima Indijskog potkontinenta i Afrike. Najvećim sasanidskim rivalom bilo je Rimsko Carstvo na zapadu s kojim su vođeni 400-godišnji ratovi promijenjive sreće i bez pobjednika. Također, na sjeveroistoku zemlje vođeni su ratovi protiv turkijskih nomadskih plemena, a na istoku protiv indijskih kraljevstva. Sasanidski Iran bio je čvorištem na Putu svile zbog čega je doživio veliki gospodarski odnosno umjetnički i znanstveni procvat, a iranska kultura tog vremena utjecala je na Stari Rim, Afriku, Indiju, Kinu, čak i Japan.

Kulminacija iransko-bizantskog sukoba u 7. stoljeću dovela je do velikih vojnih, demografskih i gospodarskih gubitaka na obje strane, što je Arapima ujedinjenim pod islamom otvorilo put ka općem osvajanju sasanidskog i bizantskog teritorija. Posljednji sasanidski šah Jezdegerd III. ubijen je 651. godine čime dinastija službeno prestaje postojati, a njegov sin Peroz bježi u egzil na kineski dvor. Padom Sasanida završava starovjekovno razdoblje iranske povijesti i počinje 200 godina dominacije Rašidunskog kalifata. Prve iranske dinastije u srednjem vijeku (Tahiridi, Samanidi, Safaridi) pojaviti će se početkom 9. stoljeća u Horasanu.

(eng.) Shapour Shahbazi, Alireza (20. srpnja 2005.). Sasanian Dynasty, Encyclopædia Iranica. New York: Columbia University.
(eng.) Yarshater, Ehsan (2000.). "1. Political History", The Seleucid, Parthian and Sasanian Periods, The Cambridge history of Iran III. Cambridge, U.K.: Cambridge University Press, DOI:10.1017/CHOL9780521200929, ISBN 9780521200929.
(eng.) Britannica (2012.). Sāsānian dynasty, Encyclopædia Britannica. Chicago, Illinois: Encyclopædia Britannica, Inc., ISBN 9781593393106, OCLC 71783328.

Wikimedijski zajednički poslužitelj:

@@ Redak 2: / Redak 2: @@
 |ime         = Sasanidsko Perzijsko Carstvo
 |hr_ime      = Sasanidsko Perzijsko Carstvo
-|izvorno_ime = {{fas icon}} [[Slika:Eranshahr.svg|60px]]<br>{{hrv icon}} ''Irānšaher''
+|izvorno_ime = {{per oznaka}} [[Slika:Eranshahr.svg|60px]]<br>{{hrv icon}} ''Irānšaher''
 |genitiv     = Sasanidskog Perzijskog Carstva
 |kontinent        = [[Azija]], [[Afrika]]
@@ Redak 73: / Redak 73: @@
 *{{eng icon}} {{citat knjiga|autor=Britannica|naslov=Sāsānian dynasty|serija=[[Encyclopædia Britannica]]|izdavač=Encyclopædia Britannica, Inc.|lokacija=Chicago, Illinois|url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/524652/Sasanian-dynasty|datum=2012.|oclc=71783328|isbn=9781593393106}}
 '''Wikimedijski zajednički poslužitelj:'''
-{{WProjekti
-|commonscat     = Sassanid Empire
-|commonscathr   = Sasanidsko Perzijsko Carstvo
-}}
 {{starovjekovne države i civilizacije}}