Iranska visoravan
Iranska visoravan (poznata i kao Perzijska visoravan) je prostrani geološki oblik u jugozapadnoj Aziji. Područje je dijelom Euroazijske ploče i uklještena je između Arapske i Indijske ploče, a nalazi se između Zagrosa na zapadu, Kaspijskog jezera i Kopet-Daga na sjeveru, Hormuškog tjesnaca i Perzijskog zaljeva na jugu, te Inda na istoku.
Kao povijesna relijga obuhvaća Partiju, Mediju i Perziju koje su žarište kulture Velikog Irana. Iranska visoravan okvirno je sastavljena od dijelova Irana, Azerbajdžana, Turkmenistana, Afganistana i Pakistana (Beludžistan), a ponekad se u pojam uvrštava i nizinski Huzestan koji je ogrankom ravničarske Mezopotamije.
Područje obuhvaća približno 2,7 milijuna km² i proteže se približno 1800 km u smjeru sjever-jug odnosno 2500 km u smjeru istok-zapad. Unatoč nazivu „visoravan“, reljef područja je zapravo izrazito raznolik i sastoji se od više planinskih planaca među kojima se ističe vrh Damavand (5610 m) na Alborzu, kao i od ravničarskih dijelova pustinje Dašt-e Lut iz Kermanske pokrajine u središnjem Iranu čija je prosječna nadmorska visina ispod 300 m.
Poveznice
Vanjske poveznice
- (hrv.) (2005.). Iranska visoravan ID: 2005.-iranska_visoravan.
- (eng.) (2011.). Iranian plateau ID: 2011.-iranian_plateau.
- (eng.) (2004.). Iranian plateau ID: 2004.-iranian_plateau.
- Sestrinski projekti
| Datoteka:Commons-logo.svg | U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Iranska visoravan |
