Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Minejsko kraljevstvo

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
  1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir bivše zemlje svijeta

Minejsko kraljevstvo (starojužnoarapski jezik: , arapski: مملكة معين, Mamlakat Maʿīn, engleski: Kingdom of Ma'in[1]), bilo je jedno od antičkih plemenskih jemenskih kraljevina uz ; Kataban, Hadramaut i Sabu. To malo kraljevstvo prostiralo se na sjeveru Jemena.

Povijest

O ranoj povijesti tog sjevernojemenskog kraljevstva ne zna se gotovo ništa, po nekim povijesničarima ono se pojavljuje već u 13. stoljeću. pr. Kr.[2], a po nekima tek pri kraju 4. stoljeća. pr. Kr. [2] O njihovu kraljevstvu prvi je pisao Eratosten grčki zemljopisac (276. pr. Kr. - 194. pr. Kr.) koji naveo da Jemenom dominiraju četiri plemena; Minejci, Sabejci, Hadrami i Katabani.

Područje kasnijeg Minejskog kraljevstva Sajhad, prvi put se spominje za vrijeme vladavine sabejskog vladara (mukariba) Karibil Vatara, tad je tu egzistiralo nekoliko malih gradskih država uz Vadi al Džauf, koje su bile pod jakim utjecajem Sabe.

Iz tog razdoblja su natpisi iz grada države Haram, koji pokazuju jasan utjecaj sabejskog jezika na minejski jezik. U 6. stoljeća. pr. Kr. spominje se Minejsko kraljevstvo kao vazalna država Sabejskog kraljevstva. Oko 400. st. pr. Kr. Minejci su se u savezu sa Hadramautskim Kraljevstvom uspjeli osloboditi vladavine Sabejskog kraljevstva i postati potpuno nezavisni.

U 2. stoljeću. pr. Kr. ista vladarska dinastija vlada u Minejskom kraljevstvu i Hadramautu, to savezništvo se raspalo vjerojatno u drugoj polovici tog stoljeća. Isprva je minejska prijestolnica bila Jathil (današnji Barakiš[3]), a kasnije Karna (današnja Sada u Muhafazi Al Džauf. Minejski vrhunac bio je tijekom 3. stoljeća pr. Kr. kad su Minejci uspjeli zadobiti kontrolu na velikim dijelom karavanskog Puta tamjana, proširivši svoju vlast i na saudijske gradove u Nadžranu, Asiru i Hidžazu.

Panorama današnje Sade, nekadašnje minejske prijestolnice Karne

Za vladavine Vakahila Sadika I. (po Hermannu von Wissmannu on je vladao oko 360. pr. Kr., a po Kennethu A. Kitchenu oko 190. - 175. pr. Kr.) Minejci su uspjeli proširiti svoju vlast duboko na sjever, sve do grada Dedana (pored Meke). Tad su njihovi trgovci plovili i trgovali po Crvenom moru i Egejskom moru.

Pri kraju 2. stoljeću. pr. Kr. Minejsko kraljevstvo podpalo je pod vlast Katabana[1], svega nekoliko desetljeća kasnije propao je Kataban. U vrijeme vojne ekspedicije rimskog prefekta Egipta Aeliusa Gallusa na Jemen 25. - 24. pr. Kr. Minejski teritorij ponovno je bio pod vlašću Sabe.

Minejski vladari

Redoslijed i datiranje minejskih vladara vrlo je problematično, donja tablica jedna je moguća rekonstrukcija. Ona je rezultat proučavanja stručnjaka za jemensku povijest Kennetha Kitchena, jako se razlikuje od sličnog rada Hermanna von Wissmanna (i njegov rad je jednako vjerojatan).

Ime Vrijeme (vjerojatno) Bilješke
Amjitha Nabat Osnivač i prvi poznati vladar Minejskog kraljevstva, za kog postoji pisani zapis
Abjada I.
Hufn Sadik
Iljafa Jafuš
Abjada II. Jitha oko 343 pr. Kr.
Vakahil Rijam
Hufn
Abkarib II. Sadik
Jithail Rijam sabejski vazal
Tubakarib
Haju
Abjada III. Rijam
Iljafa Jitha
Abjada IV.
Čalkarib Sadik on je izgradio hram Rasf u Karni
Hufn Jitha
Iljafa Rijam Prvi dokaz o nadzoru Puta tamjana
Haufiathat
Iljafa Vakah
Vakahil Sadik I. Prvi kralj s natpisom iz Dedana
Abkarib III. Jitha u početku suvladar uz oca
Vakahil Sadik II. u početku suvladar uz oca
Iljafa Jašur
Vakahil Nabat Zadnji kralj s natpisom u Dedanu
Hufn Rijam
Jithail Sadik
Vakahil Jitha prije 25. pr. Kr. Vazal katabanskog kralja Šahr Jigala Juhargiba II.
Iljafa Jašur

Pogledajte i ove stranice

Izvori

Literatura

  • Mounir Arbach: Le madhabien: lexique, onomastique et grammaire d'une langue de l'Arabie méridionale préislamique. Tome 4: Réexamen de la chronologie des rois de Ma'in d'après les nouvelles donnéées. Aix-en-Provence, 1993
  • K. A. Kitchen: The World of Ancient Arabia Series. Documents for Ancient Arabia. Part I. Chronological Framework & Historical Sources. Liverpool, 1994
  • Jacqueline Pirenne: Paléographie des Inscriptions sud-arabes, Tome I. (Verhandelingen van de Koninklijke Vlaamse Academie voor Wetenschappen, Letteren en Schone Kunsten van Belgie. Klasse der Letteren. Verhandeling Nr. 26) Brüssel, 1956
  • Hermann von Wissmann: Die Geschichte des Sabäerreiches und der Feldzug des Aelius Gallus, u knjizi Hildegard Temporini: Aufstieg und Niedergang der Römischen Welt. II. Principat. Neunter Band, Erster Halbband, De Gruyter, Berlin, New York 1976 ISBN 3-11-006876-1 , S. 308–544

Vanjske poveznice