Marija Bistrica: razlika između inačica
More actions
Bot: Automatski unos stranica |
|||
| (Nisu prikazane 4 međuinačice 2 suradnika) | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Marija Bistrica'''-->{{ | <!--'''Marija Bistrica'''-->{{Infookvir općina | | ||
ime = Marija Bistrica| | ime = Marija Bistrica| | ||
grb = Marija Bistrica.gif| | grb = Marija Bistrica.gif| | ||
| Redak 29: | Redak 29: | ||
Mjesto Bistrica dobilo je ime po [[potok]]u koji protječe kroz mjesto. Spominje se prvi put [[1209.]] u povelji kojom [[Hrvatska|hrvatsko]]-[[Mađarska|ugarski]] kralj [[Andrija II.]] vraća županu Vratislavu njegove zaplijenjene posjede, uključujući i Bistricu. Župa u Bistrici spominje se prvi put [[1334.]] Župna [[crkva]] bila je posvećena [[Sveti Petar|sv. Petru]] i [[Sveti Pavao|Pavlu]]. Otkada je [[1731.]] [[biskup]] [[Juraj Branjug]] posvetio novo uređenu crkvu [[Gospa Snježna|Snježnoj Gospi]], svetište i mjesto zovu se Marija Bistrica. | Mjesto Bistrica dobilo je ime po [[potok]]u koji protječe kroz mjesto. Spominje se prvi put [[1209.]] u povelji kojom [[Hrvatska|hrvatsko]]-[[Mađarska|ugarski]] kralj [[Andrija II.]] vraća županu Vratislavu njegove zaplijenjene posjede, uključujući i Bistricu. Župa u Bistrici spominje se prvi put [[1334.]] Župna [[crkva]] bila je posvećena [[Sveti Petar|sv. Petru]] i [[Sveti Pavao|Pavlu]]. Otkada je [[1731.]] [[biskup]] [[Juraj Branjug]] posvetio novo uređenu crkvu [[Gospa Snježna|Snježnoj Gospi]], svetište i mjesto zovu se Marija Bistrica. | ||
== | === Povijest svetišta === | ||
{{glavni|Svetište Majke Božje Bistričke}} | {{glavni|Svetište Majke Božje Bistričke}} | ||
| Redak 54: | Redak 42: | ||
Zagrebački nadbiskup [[Josip Bozanić]] otvorio je Karmel Majke Božje Bistričke i bl. Alojzija Stepinca te posvetio [[samostan]]sku crkvu [[12. veljače]] [[2000.]] U godini [[Veliki jubilej|Velikog jubileja]] 2000. odlukom Josipa Bozanića bazilika Majke Božje Bistričke postala je jedna od četiri [[oprostna crkva|oprostne crkve]]. Podignut je spomenik papi Ivanu Pavlu II. podno Kalvarije [[18. svibnja]] [[2003.]] | Zagrebački nadbiskup [[Josip Bozanić]] otvorio je Karmel Majke Božje Bistričke i bl. Alojzija Stepinca te posvetio [[samostan]]sku crkvu [[12. veljače]] [[2000.]] U godini [[Veliki jubilej|Velikog jubileja]] 2000. odlukom Josipa Bozanića bazilika Majke Božje Bistričke postala je jedna od četiri [[oprostna crkva|oprostne crkve]]. Podignut je spomenik papi Ivanu Pavlu II. podno Kalvarije [[18. svibnja]] [[2003.]] | ||
== Kultura == | |||
* [[Vozočašće]], tradicijski odlazak na blagoslov konja i konjskih zaprega u Mariju Bistricu | |||
* [[Bistrički zvukolik]] | |||
== Gospodarstvo == | |||
== Poznate osobe == | |||
* [[Valentin Pozaić]], hrvatski [[biskup]] | |||
* [[Juraj Žerjavić]] | |||
* [[Marica Slava Vedrina]], hrvatska misionarka u [[Paragvaj]]u | |||
* [[Konstantina Mesar]], hrvatska katolička redovnica, žrtva komunističkih čistki | |||
*[[Ivan Đikić]] <ref>{{Citiranje weba|url=https://www.telegram.hr/price/ucinilo-nam-se-da-dosta-ljudi-ne-zna-tko-je-zapravo-ivan-dikic-kroz-razgovore-s-njim-i-suradnicima-napravili-smo-veliki-portret/|title=Učinilo nam se da dosta ljudi ne zna tko je zapravo Ivan Đikić. Kroz razgovore s njim i suradnicima, napravili smo veliki portret|last=Telegram.hr|work=Telegram.hr|language=hr|accessdate=2020-12-19}}</ref> | |||
== Spomenici i znamenitosti == | |||
* Hrvatsko nacionalno marijansko svetište | |||
*[[Dvorac Hellenbach u Mariji Bistrici|Dvorac Hellenbach]] iz 18. stoljeća. | |||
== Šport == | == Šport == | ||
| Redak 70: | Redak 74: | ||
== Vanjske poveznice == | == Vanjske poveznice == | ||
* [http://www.marija-bistrica.hr/ Službena stranica Općine Marija Bistrica] | * [http://www.marija-bistrica.hr/ Službena stranica Općine Marija Bistrica] | ||
{{Mrva-općina}} | {{Mrva-općina}} | ||
{{GiO KZŽ}} | {{GiO KZŽ}} | ||
{{ | {{Marija Bistrica}} | ||
[[Kategorija:Općine u Krapinsko-zagorskoj županiji]] | [[Kategorija:Općine u Krapinsko-zagorskoj županiji]] | ||
[[Kategorija:Marijanska svetišta]] | [[Kategorija:Marijanska svetišta]] | ||
Posljednja izmjena od 19. studeni 2025. u 14:45
| Marija Bistrica | |
|---|---|
Marija Bistrica na zemljovidu Hrvatske | |
| Država |  Hrvatska
|
| Županija | Datoteka:Flag of Krapina-Zagorje-County.svg Krapinsko-zagorska |
| Načelnik općine | Josip Milički, ing. |
| Naselja u sastavu općine | Globočec, Hum Bistrički, Laz Bistrički, Laz Stubički, Marija Bistrica, Podgorje Bistričko, Podgrađe, Poljanica Bistrička, Selnica, Sušobreg Bistrički, Tugonica |
| Površina | 67 km2 |
| Stanovništvo (2001.) | 6612 |
| Poštanski broj | 49246 Marija Bistrica |
Marijana je općina u Hrvatskom Zagorju. Pripada Krapinsko-zagorskoj županiji.
Zemljopis
Općina Marija Bistrica proteže se od sjeveroistočnog obronka Medvednice prema sjeveru do rijeke Krapine, s istočne strane omeđena je potokom Žitomirka, a na zapadnoj strani potokom Pinja. Nalazi se 25. km sjeverno od Sesveta. Graniči na istoku sa Zagrebačkom županijom točnije sa Gradom Sveti Ivan Zelina, na sjeveroistoku sa Općinom Konjščinom, na zapadu sa Općinom Gornjom Stubicom, na sjeverozapadu sa Općinom Bedekovčinom, na sjeveru sa Općinom Zlatar Bistricom, te na jugu sa Gradom Zagrebom točnije sa gradskom četvrti Sesvete.
Stanovništvo
Uprava
- načelnik: Josip Milički, ing.
- predsjednik Općinskog Vijeća: Teodor Švaljek, ing.
Povijest
Mjesto Bistrica dobilo je ime po potoku koji protječe kroz mjesto. Spominje se prvi put 1209. u povelji kojom hrvatsko-ugarski kralj Andrija II. vraća županu Vratislavu njegove zaplijenjene posjede, uključujući i Bistricu. Župa u Bistrici spominje se prvi put 1334. Župna crkva bila je posvećena sv. Petru i Pavlu. Otkada je 1731. biskup Juraj Branjug posvetio novo uređenu crkvu Snježnoj Gospi, svetište i mjesto zovu se Marija Bistrica.
Povijest svetišta
Tu se nalazi i svetište Majke Božje Bistričke, jedno od najpopularnijih i najposjećenijih marijanskih svetišta u Hrvatskoj.
Kip Majke Božje Bistričke potječe iz 15. stoljeća i bio je u crkvi na Vinskom Vrhu. Zbog opasnosti od Turaka, Gospin kip premješten je u župnu crkvu u Mariji Bistrici, a 1650. zazidan u jedan prozor. Nastojanjem zagrebačkog biskupa Martina Borkovića kip je pronađen 1684. i stavljen na počasno mjesto. Od tada počinju brojna hodočašća.
Hrvatski je sabor 1715. darovao glavni oltar na čast Bistričke Gospe, 1715. Papa Benedikt XIV. podijelio je oproste hodočasnicima koji se ispovijede i pričeste. Požar je 1880. oštetio čitavu crkvu osim glavnog oltara s kipom Majke Božje Bistričke koji je ostao posve neoštećen. Arhitekt Hermann Bolle obnovio je i proširio crkvu te izgradio cintor oko svetišta. Papa Pio XI. proglasio je crkvu Majke Božje Bistričke manjom bazilikom (basilica minor). Zagrebački nadbiskup dr. Antun Bauer okrunio je 1935. čudotvorni kip Marije i Malog Isusa zlatnim krunama i proglasio Mariju kraljicom Hrvata. Govornik je tada bio nadbiskup koadjutor dr. Alojzije Stepinac. Biskupska konferencija proglasila je 1971. bistričko svetište Nacionalnim prošteništem čitavog hrvatskog naroda. Godine 1984. u Mariji Bistrici je održan Nacionalni euharistijski kongres.
Reljefnu sliku, "Svjetlo istine", koja je izložena na štovanje u samoj unutrašnjosti crkve Majke Božje Bistričke, bliže oltaru, izradio je 1997. varaždinski umjetnik Ladislav Gradečak. Slike u cintoru naslikao je Ferdo Quiqerez, a obnovio ih akademski slikar Vladimir Pavlek od 1982. do 1984. Papa Ivan Pavao II. proglasio je kardinala Alojzija Stepinca blaženim 3. listopada 1998. u Mariji Bistrici, kada je svetište za tu prigodu posebno uređeno i dograđeno.
Zagrebački nadbiskup Josip Bozanić otvorio je Karmel Majke Božje Bistričke i bl. Alojzija Stepinca te posvetio samostansku crkvu 12. veljače 2000. U godini Velikog jubileja 2000. odlukom Josipa Bozanića bazilika Majke Božje Bistričke postala je jedna od četiri oprostne crkve. Podignut je spomenik papi Ivanu Pavlu II. podno Kalvarije 18. svibnja 2003.
Kultura
- Vozočašće, tradicijski odlazak na blagoslov konja i konjskih zaprega u Mariju Bistricu
- Bistrički zvukolik
Gospodarstvo
Poznate osobe
- Valentin Pozaić, hrvatski biskup
- Juraj Žerjavić
- Marica Slava Vedrina, hrvatska misionarka u Paragvaju
- Konstantina Mesar, hrvatska katolička redovnica, žrtva komunističkih čistki
- Ivan Đikić [1]
Spomenici i znamenitosti
- Hrvatsko nacionalno marijansko svetište
- Dvorac Hellenbach iz 18. stoljeća.
Šport
Galerija postaja križnog puta
Isus uzima na |
Isus tješi |
Isusa svlače |
Isus umire |
Izvori
- ↑ Telegram.hr. "Učinilo nam se da dosta ljudi ne zna tko je zapravo Ivan Đikić. Kroz razgovore s njim i suradnicima, napravili smo veliki portret". Telegram.hr. https://www.telegram.hr/price/ucinilo-nam-se-da-dosta-ljudi-ne-zna-tko-je-zapravo-ivan-dikic-kroz-razgovore-s-njim-i-suradnicima-napravili-smo-veliki-portret/ Pristupljeno 19. prosinac 2020.
Vanjske poveznice
Pogreška pri izradbi sličice:
Nedovršeni članak Marija Bistrica koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.
| |||||||