Juraj Žerjavić svećenik, opat i zastupnik u Hrvatskom saboru rođen u Zlataru 1842. od oca Andrije i majke Josipe von Kallay. [1]. Nakon pučke škole, koju je završio u Zlataru, pohađao je gimnaziju u Zagrebu. Nakon završetka gimnazije nadbiskup Juraj Haulik ga šalje u Rim, gdje je kao novak Germanicuma od 1862. do 1869. studirao na Gregoriani te završio filozofiju i bogoslovlje da bi nakon završetka studija bio promaknut u doktora filozofije. Za svećenika je zaređen 7. srpnja 1868., a kad se vratio iz Rima 9. svibnja 1869. imenovan je za kapelana u župi sv. Petra u Zagrebu i nadstojnika u nadbiskupskom orfanotrofiju.
Od 1871. kao profesor na Klasičnoj gimnaziji, predaje latinski, hrvatski, njemački, povijest i zemljopis. 1874. godine Juraj Žerjavić je imenovan župnikom u Mariji Bistrici i "začasnim prisjednikom" Duhovnog stola. Tijekom svog boravka u Mariji Bistrici Žerjavić je dao izgraditi novu crkvu i dvije škole. 1884. godine postaje redovitim podarhiđakonom kotara Stubičkog. Zbog značajnog doprinosa znanosti i obrazovanju potkraj 19. i početkom 20. stoljeća jedna od središnjih zagrebačkih ulica nosi ime po njemu.
Bio je pristašom Stranke prava, dijelom svećenstva iz Hrvatskog zagorja koje je širilo pravaške ideje među stanovništvom u Zagorju. Slovio je kao jedan od uglednijih i utjecajnijih pravaša 1890-ih. Njegovu pravašku usmjerenost se može vidjeti kroz cijelo jedno razdoblje, u kojem se ističu iduća djela: 1884. je na izborima za Hrvatski sabor glasovao za kandidata Stranke prava, 1886. je položio kauciju za pravaško političko glasilo »Hrvatska«, izbori 1887. i njegova uloge u poznatoj aferi s 30 mandata ponuđenih pravašima za suradnju s režimskom Narodnom strankom protiv izborne koalicije oporbenih stranaka[2].
Prastric je Jurija Agabekova, jednog od najpoznatijih svjetskih dizajnera vanjske rasvjete.[3][4][5]. Otac Jurija Agabekova, poznati hrvatski ljevičar Ladislav Žerjavić[6] , bio je zarobljen kao austro-ugarski vojnik na ruskoj bojišnici za vrijeme prvog svjetskog rata te je onda promijenio prezime. [7][8]
Djela
U vremenu od 1870. do 1875. Žerjavić je napisao više crkvenih djela i znanstvenih radova, te pisao za Katolički List.
- O postanku čovječje duše
- Nepogrešljivost papina
- Placetum regium
- Čovjek majmun (znanstveni rad u dva sveska) 1872.- 1873. (reakcija na Darwinovu teoriju)
Među brojnim djelima Jurja Žerjavića jedno od najvažnijih je proširenje i obnavljanje župne crkve u Mariji Bistrici 1879. i 1882. godine prema nacrtu bečkog arhitekta Schmidta. 1909. Žerjavić poklanja svoju kuću u Žerjavićevoj ulici u Zagrebu i 200.000 kruna za osnivanje i uzdržavanje prve Tehničke visoke škole iz koje kasnije nastaje Tehnički fakultet. Sredstvima Žerjavićeve zaklade kasnije se je krenulo u izgradnju zgrada laboratorija i stanica u dvorištu fakulteta na Rooseveltovom trgu, kao i niz ostalih projekata namjenjenih unaprjeđenju visokoškolskog obrazovanja u Zagrebu.
Bilješke
- ↑ Croatica Christiana Periodica, Vol.54 Listopad 2004 Prilog životopisu.
- ↑ Croatica christiana periodica br. 54./2004. Jasna Turkalj: Prilog životopisu pravaša dr. Jurja Žerjavića župnika u Mariji Bistrici (1874.-1910.), str. 123.-135
- ↑ TV profil Korijeni: Čovjek s tri domovine
- ↑ Rodoslovlje.hr
- ↑ Croatia-Russia
- ↑ Novi list
- ↑ Matica Zabljesnulo sakralno remek-djelo
- ↑ Mag svjetla s tri domovine