More actions
m file->datoteka |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 10: | Redak 10: | ||
Većina ljudi koji su napustili svoje domove svojedobno zbog loše ekonomske situacije. Najupečatljiviji primjer bila je takozvana "[[Vinska klauzula]]" trgovinskog sporazuma iz [[1891.]] između [[Austro-Ugarska|Austo-Ugarske]] i [[Italija|Italije]], koji je bio posebno nepovoljan za hrvatsko [[vinogradarstvo]]. Vinskom klauzulom dozvoljen uvoz jeftinih talijanskih vina uz vrlo povoljne uvjete, a njome je Austro-Ugarska namjeravala kupiti talijansko prijateljstvo odnosno vojno savezništvo. Hrvatska vinska [[industrija]] je teško pogođena ovom odlukom bečke vlasti. Sporazum je trajalo dugi niz godina. | Većina ljudi koji su napustili svoje domove svojedobno zbog loše ekonomske situacije. Najupečatljiviji primjer bila je takozvana "[[Vinska klauzula]]" trgovinskog sporazuma iz [[1891.]] između [[Austro-Ugarska|Austo-Ugarske]] i [[Italija|Italije]], koji je bio posebno nepovoljan za hrvatsko [[vinogradarstvo]]. Vinskom klauzulom dozvoljen uvoz jeftinih talijanskih vina uz vrlo povoljne uvjete, a njome je Austro-Ugarska namjeravala kupiti talijansko prijateljstvo odnosno vojno savezništvo. Hrvatska vinska [[industrija]] je teško pogođena ovom odlukom bečke vlasti. Sporazum je trajalo dugi niz godina. | ||
U razdoblju između 1880. i 1890. hrvatski iseljenici koji su stigli u Brazili bili su pomorci iz Dalmacije, drvosječe i stolari s područja Gorskog kotara te poljodjelci iz središnje Hrvatske i Slavonije. Od 1900. do 1920. osnivaju se razne udruge jugoslavenskog predznaka, a s hrvatskim vodstvom.<ref name=crta>[https://www.memorialdaimigracaocroata.com/hr/c%C3%B3pia-linha-do-tempo ''Vremenska crta'']. Memorijalni centar stogodišnjice hrvatskog iseljeništva. Pristupljeno 30. lipnja 2025.</ref> | |||
U Brazilu su od hrvatskih iseljenika najbrojniji iseljenici podrijelom sa otoka [[Korčula|Korčule]]. 1925. je oko 300 obitelji iz Vele Luke i Blata otišlo u Brazil raditi na plantažama kave. Sljedeće odredište bio im je [[São Paulo]], gdje su se grupirali u četvrtima Belezinhu i Mooci. 1959. su hrvatski iseljenici iz ove skupine osnovali Društvo prijatelja Dalmacije (Sociedade Amigos da Dalmácia). <ref>HINA: [https://dalmatinskiportal.hr/svijet/u-sao-paulu-razgovor-o-knjizi-posvecenoj-imigrantima-s-korcule/240913 '' U São Paulu razgovor o knjizi posvećenoj imigrantima s Korčule'']. Dalmatinski portal. 29. lipnja 2025. Pristupljeno 30. lipnja 2025.</ref> Od 1928. konsolidiraju se hrvatske udruge. Ima onih s hrvatskim i s jugoslavenskim predznakom. Od hrvatskih tu su bila [[potporno društvo|potporna društva]] kao što je Hrvatska zajednica Zrinski (Comunidade croata Zrinski), dio koje su bili Clube Esportivo Croata (Hrvatski Sportski Klub), Jornal Croata (Hrvatski list), Sala de Leitura Croata (Hrvatska čitaonica) i Sociedade Croata Pátria (Hrvatsko Društvo Domovina) te Clube esportivo Dalmácia (Športski klub Dalmacija).<ref name=crta/> | |||
1937. godine u eri Treće brazilske republike ([[Estado Novo (Brazil)|Estado Novo]]) uslijedio je novi val brazilske [[brazilski nacionalizam|nacionalističke]] [[centralizam|centralističke]] [[antikomuniziam|antikomunističke]] i [[autoritarizam|autoritarističke]] [[kampanja nacionalizacije|kampanje nacionalizacije]] (Campanha de nacionalização). Tada su odlukom brazilske vlade zabranjene i zatvorene sve useljeničke ustanove u Brazilu <ref name=crta/> | |||
Nakon Drugog svjetskog rata stotine tisuća Hrvata napustilo je svoju domovinu zbog straha od odmazde i ukidanja demokracije u Jugoslaviji. Iseljenici su bili uglavnom ljudi iz [[ruralnih]] područja, mladi i bez stručnih kvalifikacija. | Nakon Drugog svjetskog rata stotine tisuća Hrvata napustilo je svoju domovinu zbog straha od odmazde i ukidanja demokracije u Jugoslaviji. Iseljenici su bili uglavnom ljudi iz [[ruralnih]] područja, mladi i bez stručnih kvalifikacija. | ||
Tzv. lančana iseljavanja dovodila su do kompaktnih [[skupina]] [[iseljeništvo|iseljenika]], često povezanih [[obitelj]]skim vezama, mjestom iseljavanja, regijom itd. | Tzv. lančana iseljavanja dovodila su do kompaktnih [[skupina]] [[iseljeništvo|iseljenika]], često povezanih [[obitelj]]skim vezama, mjestom iseljavanja, regijom itd. | ||
Procjenjuje se da zajedno sa [[srodstvo|potomcima]], broj [[Hrvati|Hrvata]] koji žive u prekomorskim zemljama deseže ca. 2,5 milijuna. Treba napomenuti da je nakon Rata u Bosni i Hercegovini veliki broj Hrvata napustio svoju domovinu. | Procjenjuje se da zajedno sa [[srodstvo|potomcima]], broj [[Hrvati|Hrvata]] koji žive u prekomorskim zemljama deseže ca. 2,5 milijuna. Treba napomenuti da je nakon Rata u Bosni i Hercegovini veliki broj Hrvata napustio svoju domovinu. | ||
| Redak 21: | Redak 25: | ||
== Vidi == | == Vidi == | ||
*[[Dodatak:Popis poznatih brazilskih Hrvata]] | *[[Dodatak:Popis poznatih brazilskih Hrvata]] | ||
== Izvori == | |||
=== Navodi === | |||
{{izvori}} | |||
== Vanjske poveznice == | == Vanjske poveznice == | ||
*[http://br.esportes.yahoo.com/060612/38/15p5o.html Hrvati u Brazilu] | *[http://br.esportes.yahoo.com/060612/38/15p5o.html Hrvati u Brazilu] | ||
*[https://www.memorialdaimigracaocroata.com/hr Memorijalni centar stogodišnjice hrvatskog iseljeništva] | |||
{{Hrvati}} | {{Hrvati}} | ||
[[Kategorija:Hrvatsko iseljeništvo]] | [[Kategorija:Hrvatsko iseljeništvo]] | ||
Inačica od 29. lipanj 2025. u 22:47
Hrvati u Brazilu (port.croata-brasileiro) su osobe u Brazilu s punim, djelomičnim, ili većinskim hrvatskim podrijetlom, ili u Hrvatskoj rođene osobe sa prebivalištem u Brazilu.
Procjenjuje se da 45.000 Hrvata živi u Brazilu i to poglavito u brazilskoj federalnoj državi São Paulu.
Povijest
Daleke 1830. počelo je prvo masovno doseljavanje hrvatskog stanovništva u Brazil.
Većina ljudi koji su napustili svoje domove svojedobno zbog loše ekonomske situacije. Najupečatljiviji primjer bila je takozvana "Vinska klauzula" trgovinskog sporazuma iz 1891. između Austo-Ugarske i Italije, koji je bio posebno nepovoljan za hrvatsko vinogradarstvo. Vinskom klauzulom dozvoljen uvoz jeftinih talijanskih vina uz vrlo povoljne uvjete, a njome je Austro-Ugarska namjeravala kupiti talijansko prijateljstvo odnosno vojno savezništvo. Hrvatska vinska industrija je teško pogođena ovom odlukom bečke vlasti. Sporazum je trajalo dugi niz godina.
U razdoblju između 1880. i 1890. hrvatski iseljenici koji su stigli u Brazili bili su pomorci iz Dalmacije, drvosječe i stolari s područja Gorskog kotara te poljodjelci iz središnje Hrvatske i Slavonije. Od 1900. do 1920. osnivaju se razne udruge jugoslavenskog predznaka, a s hrvatskim vodstvom.[1]
U Brazilu su od hrvatskih iseljenika najbrojniji iseljenici podrijelom sa otoka Korčule. 1925. je oko 300 obitelji iz Vele Luke i Blata otišlo u Brazil raditi na plantažama kave. Sljedeće odredište bio im je São Paulo, gdje su se grupirali u četvrtima Belezinhu i Mooci. 1959. su hrvatski iseljenici iz ove skupine osnovali Društvo prijatelja Dalmacije (Sociedade Amigos da Dalmácia). [2] Od 1928. konsolidiraju se hrvatske udruge. Ima onih s hrvatskim i s jugoslavenskim predznakom. Od hrvatskih tu su bila potporna društva kao što je Hrvatska zajednica Zrinski (Comunidade croata Zrinski), dio koje su bili Clube Esportivo Croata (Hrvatski Sportski Klub), Jornal Croata (Hrvatski list), Sala de Leitura Croata (Hrvatska čitaonica) i Sociedade Croata Pátria (Hrvatsko Društvo Domovina) te Clube esportivo Dalmácia (Športski klub Dalmacija).[1]
1937. godine u eri Treće brazilske republike (Estado Novo) uslijedio je novi val brazilske nacionalističke centralističke antikomunističke i autoritarističke kampanje nacionalizacije (Campanha de nacionalização). Tada su odlukom brazilske vlade zabranjene i zatvorene sve useljeničke ustanove u Brazilu [1]
Nakon Drugog svjetskog rata stotine tisuća Hrvata napustilo je svoju domovinu zbog straha od odmazde i ukidanja demokracije u Jugoslaviji. Iseljenici su bili uglavnom ljudi iz ruralnih područja, mladi i bez stručnih kvalifikacija.
Tzv. lančana iseljavanja dovodila su do kompaktnih skupina iseljenika, često povezanih obiteljskim vezama, mjestom iseljavanja, regijom itd.
Procjenjuje se da zajedno sa potomcima, broj Hrvata koji žive u prekomorskim zemljama deseže ca. 2,5 milijuna. Treba napomenuti da je nakon Rata u Bosni i Hercegovini veliki broj Hrvata napustio svoju domovinu.
Vidi
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 Vremenska crta. Memorijalni centar stogodišnjice hrvatskog iseljeništva. Pristupljeno 30. lipnja 2025.
- ↑ HINA: U São Paulu razgovor o knjizi posvećenoj imigrantima s Korčule. Dalmatinski portal. 29. lipnja 2025. Pristupljeno 30. lipnja 2025.
Vanjske poveznice
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
