Drago Perović: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Posljednja izmjena od 22. lipanj 2025. u 12:07

Drago Perović (Gorica kod Trebinja, BiH, 20. rujna medicina u 1888. - Zagreb, 6. siječnja medicina u 1968.), hrvatski liječnik i anatom, jedan od osnivača Medicinskog fakulteta u Zagrebu

Nakon završetka školovanja u Beču radio jedno vrijeme kao asistent prof. Hochstettera. Godine medicina u 1913. biva promoviran Sub auspiciis Imperatoris i tom prilikom prima carski orden.

U studenom medicina u 1917. prihvaća vođenje anatomske katedre pri Sveučilištu u Zagrebu postavši time njen prvi predstojnik i osnivač. Dana 12. siječnja medicina u 1918. Perović u auli Sveučilišta održava uvodno predavanje "O smjeru nastavnog i znanstvenog rada u anatomiji", čime s radom započinje Medicinski fakultet u Zagrebu. Predavanju su prisustvovali predstavnici državne administracije, sveučilišni profesori, članovi Zbora liječnika Hrvatske i studenti. Perović paralelno osniva i Anatomski institut s muzejskim postavom, uključujući osteološku zbirku rastavljenih lubanja, jedinstvenu u svijetu.

Znanstveno se dr. Perović bavio funkcionalnom anatomijom labirinta, nosa i paranazalnih sinusa, otkrivši nepoznate anatomske detalje i zakonitosti u razvoju tih tvorbi. U razdoblju u kojem je djelovao i vodio, kroz Zavod je prošlo više od 15 000 studenata medicine.

Od medicina u 1925. do medicina u 1926. obnašao je dužnost rektora Sveučilišta u Zagrebu, bio je redoviti član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti i sudjelovao u pisanju i uređivanju Hrvatske enciklopedije kao glavni urednik područja medicinskih znanosti.

Vanjske poveznice

unizg.hr: Drago Perović

v • • u Rektori Sveučilišta u Zagrebu

19. stoljeće	Matija Mesić (1874. – 1875.) • Stjepan Spevec (1875. – 1876.) • Anton Kržan (1876. – 1877.) • Kosto Vojnović (1877. – 1878.) • Franjo Maixner (1878. – 1879.) • Franjo Iveković (1879. – 1880.) • Aleksandar Bresztyenszky (1880. – 1881.) • Franjo Marković (1881. – 1882.) • Feliks Suk (1882. – 1883.) • Blaž Lorković (1883. – 1884.) • Đuro Pilar (1884. – 1885.) • Gustav Baron (1885. – 1886.) • Franjo Vrbanić* (1886. – 1887.) • Tadija Smičiklas (1887. – 1888.) • Antun Franki (1888. – 1889.) • Luka Marjanović (1889. – 1890.) • Natko Nodilo (1890. – 1891.) • Ivan Bujanović* (1891. – 1892.) • Josip Pliverić* (1892. – 1893.) • Vinko Dvoržak (1893. – 1894.) • Antun Maurović (1894. – 1895.) • Franjo Spevec (1895. – 1896.) • Armin Pavić (1896. – 1897.) • Juraj Dočkal (1897. – 1898.) • Josip Šilović (1898. – 1899.) • Đuro Arnold (1899. – 1900.)

20. stoljeće	Rudolf Vimer (1900. – 1901.) • Franjo Vrbanić* (1901. – 1902.) • Vjekoslav Klaić (1902. – 1903.) • Ivan Bujanović* (1903. – 1904.) • Josip Pliverić* (1904. – 1905.) • Antun Heinz (1905. – 1906.) • Antun Bauer (1906. – 1907.) • Milivoj-Klement Maurović (1907. – 1908.) • Gustav Janeček (1908. – 1909.) • Josip Volović (1909. – 1910.) • Julije Rorauer (1910. – 1911.) • Julije Domac (1911. – 1912.) • Josip Pazman (1912. – 1913.) • Edo Lovrić* (1913. – 1914.) • Đuro Korbler (1914. – 1915.) • Fran Barac (1915. – 1916.) • Ernest Miler* (1916. – 1917.) • Julije Golik (1917. – 1918.) • Ivan Angelo Ruspini (1918. – 1919.) • Ladislav Polić* (1919. – 1920.) • Karlo Radoničić (1920. – 1921.) • Vladimir Varićak (1921. -1922.) • Đuro Nenadić (1922. – 1923.) • Stjepan Zimmerman (1923. – 1924.) • Ladislav Polić* (1924. – 1925.) • Drago Perović (1925. – 1926.) • Ernest Miler* (1926. – 1928.) • Josip Belobrk (1928. – 1932.) • Albert Bazala (1932. – 1933.) • Đuro Stipetić (1933. – 1935.) • Stanko Hondl (1935. – 1937.) • Edo Lovrić* (1937. – 1938.) • Andrija Živković (1938. – 1940.) • Stjepan Ivšić (1940. – 1943.) • Božidar Špišić (1943. – 1944.) • Stjepan Horvat (1944. – 1945.) • Andrija Štampar (1945. – 1946.) • Grga Novak (1946. – 1947.) • Andrija Mohorovičić (1947. – 1949.) • Marko Kostrenčić (1949. – 1950.) • Antun Barac (1950. – 1951.) • Franjo Bošnjaković (1951. – 1952.) • Teodor Varićak (1952. – 1953.) • Željko Marković (1953. – 1954.) • Hrvoje Iveković (1954. – 1956.) • Zoran Bujas (1956. – 1958.) • Marijan Horvat (1958. – 1960.) • Vladimir Serdar (1960. – 1963.) • Slavko Macarol (1963. – 1966.) • Jakov Sirotković (1966. – 1968.) • Ivan Supek (1968. – 1972.) • Predrag Vranicki (1972. – 1976.) • Drago Grdenić (1976. – 1978.) • Ivan Jurković (1978. – 1982.) • Zvonimir Krajina (1982. – 1986.) • Vladimir Stipetić (1986. – 1988.) • Zvonimir Šeparović (1988. – 1990.) • Marijan Šunjić (1990. – 1998.) • Branko Jeren (1998. – 2002.)

21. stoljeće	Tomislav Ivančić** • Helena Jasna Mencer (2002. – 2006.) • Aleksa Bjeliš (2006. – 2014.) • Damir Boras (2014. – 2022.)

*rektor u dvama, neuzastopnim mandatima **izabran, no podnio ostavku prije stupanja na dužnost

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Drago_Perović&oldid=615394"

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
-<!--'''Drago Perović'''-->'''Drago Perović''' ([[Gorica (Trebinje, BiH)|Gorica]] kod [[Trebinje|Trebinja]], [[BiH]], [[20. rujna]] [[1888.]] - [[Zagreb]], [[6. siječnja]] [[1968.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] liječnik i anatom, jedan od osnivača [[Medicinski fakultet u Zagrebu|Medicinskog fakulteta u Zagrebu]]
+'''Drago Perović''' ([[Gorica (Trebinje, BiH)|Gorica]] kod [[Trebinje|Trebinja]], [[BiH]], [[20. rujna]] [[medicina u 1888.]] - [[Zagreb]], [[6. siječnja]] [[medicina u 1968.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] liječnik i anatom, jedan od osnivača [[Medicinski fakultet u Zagrebu|Medicinskog fakulteta u Zagrebu]]
 Nakon završetka školovanja u [[Beč]]u radio jedno vrijeme kao asistent prof. Hochstettera.
-Godine [[1913.]] biva promoviran ''Sub auspiciis Imperatoris'' i tom prilikom prima carski orden.
+Godine [[medicina u 1913.]] biva promoviran ''Sub auspiciis Imperatoris'' i tom prilikom prima carski orden.
-U studenom [[1917.]] prihvaća vođenje [[anatomija|anatomske]] katedre pri [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilištu u Zagrebu]] postavši time njen prvi predstojnik i osnivač. Dana [[12. siječnja]] [[1918.]] Perović u auli Sveučilišta održava uvodno predavanje "O smjeru nastavnog i znanstvenog rada u anatomiji", čime s radom započinje Medicinski fakultet u Zagrebu. Predavanju su prisustvovali predstavnici državne administracije, sveučilišni profesori, članovi [[Zbor liječnika Hrvatske|Zbora liječnika Hrvatske]] i studenti. Perović paralelno osniva i Anatomski institut s muzejskim postavom, uključujući [[Osteologija|osteološku]] zbirku rastavljenih lubanja, jedinstvenu u svijetu.
+U studenom [[medicina u 1917.]] prihvaća vođenje [[anatomija|anatomske]] katedre pri [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilištu u Zagrebu]] postavši time njen prvi predstojnik i osnivač. Dana [[12. siječnja]] [[medicina u 1918.]] Perović u auli Sveučilišta održava uvodno predavanje "O smjeru nastavnog i znanstvenog rada u anatomiji", čime s radom započinje Medicinski fakultet u Zagrebu. Predavanju su prisustvovali predstavnici državne administracije, sveučilišni profesori, članovi [[Zbor liječnika Hrvatske|Zbora liječnika Hrvatske]] i studenti. Perović paralelno osniva i Anatomski institut s muzejskim postavom, uključujući [[Osteologija|osteološku]] zbirku rastavljenih lubanja, jedinstvenu u svijetu.
 Znanstveno se dr. Perović bavio funkcionalnom anatomijom [[labirint (uho)|labirinta]], [[nos]]a i [[paranazalni sinusi|paranazalnih sinusa]], otkrivši nepoznate anatomske detalje i zakonitosti u razvoju tih tvorbi. U razdoblju u kojem je djelovao i vodio, kroz Zavod je prošlo više od 15 000 studenata medicine.
-Od [[1925.]] do [[1926.]] obnašao je dužnost [[rektor]]a Sveučilišta u Zagrebu, bio je redoviti član [[JAZU|Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti]] i sudjelovao u pisanju i uređivanju [[Hrvatska enciklopedija (Ujević)|Hrvatske enciklopedije]] kao glavni urednik područja medicinskih znanosti.
+Od [[medicina u 1925.]] do [[medicina u 1926.]] obnašao je dužnost [[rektor]]a Sveučilišta u Zagrebu, bio je redoviti član [[JAZU|Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti]] i sudjelovao u pisanju i uređivanju [[Hrvatska enciklopedija (Ujević)|Hrvatske enciklopedije]] kao glavni urednik područja medicinskih znanosti.
 == Vanjske poveznice ==