Antunovac

Ovo je glavno značenje pojma Antunovac. Za druga značenja pogledajte Antunovac (razdvojba).

1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir općina

Župna crkva sv. Rozalije u Ivanovcu (nakon obnove)

Zidine, ostaci srednjovjekovne tvrđave na granici općina Antunovac i Čepin

Antunovac je općina u Hrvatskoj. Smještena je u Osječko-baranjskoj županiji.

Zemljopis

Općina Antunovac smještena je 5 km južno od Osijeka u Osječko-baranjskoj županiji, a čine ju dva naselja:

• Antunovac (gdje je i sjedište općine)
• Ivanovac (gdje je sjedište Župe).

Ukupna površina je 57 km² . Od toga poljoprivredne površine čini 4.999 ha, a šumske površine 111 ha

Stanovništvo

Prema popisu stanovištva iz 2001. godine općina Antunovac imala je 3.559 stanovnika, raspoređenih u 2 naselja:

• Antunovac - 2.283
• Ivanovac - 1.276

Nacionalni sastav, 2001.

• Hrvati - 3.345 (93,99)
• Srbi - 93 (2,61)
• Mađari - 50 (1,40)
• Nijemci - 12 (0,34)
• Slovenci - 7 (0,20)
• Bošnjaci - 4
• Albanci - 1
• Poljaci - 1
• Talijani - 1
• Turci - 1
• ostali - 8 (0,22)
• neopredijeljeni - 31 (0,87)
• nepoznato - 5 (0,14)

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine općina je imala 3.703 stnovnika, od toga u naseljima:

• Antunovac - 2.181 i
• Ivanovac - 1.522

Povijest

Naselje Antunovac u pisanim tragovima se spominje 1839. godine pod mađarskim nazivom Antafalu, a hrvatsku inačicu Antunovac nalazimo iz 1851. godine. Porijeklo imena vezano je uz spomen nekadašnjem vlasniku posjeda Antunu Adamoviću. Već 1880. godine na posjedu grofa Adamovića starosjedioci Mađari sagradili su kapelu Sv. Antuna. Zanimljiv je i podatak da se sve do 1924. godine u ovom mjestu govorilo mađarskim jezikom. U razdoblju od 1900. do 1992. godine naselje je nosilo ime Tenjski Antunovac, a od tada nosi prvotni, stari naziv Antunovac. Od kraja 1944. godine pa sve do 1953. godine, shodno povijesnim događanjima na ovim područjima nacionalna struktura stanovništva se mijenja kako u Antunovcu tako i u Ivanovcu, gdje su prvotni nasljenici njemačke nacionalnosti protjerivani, a u napuštene kuće se uglavnom useljava stanovništvo iz Hrvatskog zagorja i Dalmacije, koje se doseljava u potrazi za plodnom zemljom te se vrši nova razdioba zemljišta naseljenicima.

Iako se prvi pisani tragovi spomena naselja Ivanovac odnosno Ivanfalo nalaze, premda ne na istom lokalitetu, u popisu papine desetine 1332. godine, a posebno u popisu posjeda plemića Gašpara Korođa iz 1469. godine, zasigurno znamo da je Ivanovac na ovom današnjem lokalitetu, na tada praznom mjsetu naseljene 1836. godine i od tada se razvija. Naziv mjesta se zadržao sve do dolaska novoga vlasnika velikog dijela zemljišta pokraj Antunovca i Ivanovca, srbina Jovana Maksimovića, te se pod velikim političkim utjecajem naziv mjesta 1875. godine mijenja u Jovanovac. Promjenama na vanjsko-političkom planu, te osnivanjem samostalne Republike Hrvatske i raskidanjem svih državnopravnih sveza 1991. godine s dotadašnjom SFRJ počinje borba za neovisnost. U Domovinskom ratu mještani su prognani iz svojih domova, a od 5. prosinca 1991. godine Antunovac je okupiran. Već 1992. godine mještani se počinju vraćati u svoje domove u Ivanovcu, a završetkom Domovinskog rata 1995. godine, tijekom procesa mirne reintegracije, u napuštene domove vraćaju se i mještani Antunovca.

Poznate osobe

• Vjekoslav Žnidarec - kipar naivne umjetnosti
• Zdenko Radovanić - akademski slikar i magistar slikarstva

Spomenici i znamenitosti

• Crkva Sv. Rozalije - Ivanovac (obnovljena nakon Domovinskog rata)
• Crkva Sv. Antuna - Antunovac (obnovljena nakon Domovinskog rata)
• Srednjovjekovna tvrđava mađarske plemićke obitelji Körög iz 1250. - Zidine

Obrazovanje

• Osnovna škola "Antunovac"
• Područna škola "Ivanovac"

Šport

• NK Vitez '92, Antunovac
• NK Slavonija, Ivanovac
• ŽOK Vitez '11 Antunovac , Antunovac
• ŽOK Antero Antunovac , Antunovac

Vanjske poveznice

• Službena stranica Općine Antunovac
• Gospodarska zona Antunovac
• Župa Ivanovac

Nedovršeni članak Antunovac koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.