Razlika između inačica stranice »Ani«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige))
m (bnz)
 
(Nisu prikazane 2 međuinačice istog suradnika)
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Ani'''-->{{UNESCO-svjetska baština
{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Arheološki lokalitet Ani
|ime mjesta = Arheološki lokalitet Ani
|slika = Ani seen from Armenia.jpg
|slika = Ani seen from Armenia.jpg
Redak 39: Redak 39:


== Literatura ==
== Literatura ==
{{Commonscat|Ani}}
 
* {{Cite book | first=S. Peter |last=Cowe | year=2001 | title=Ani: World Architectural Heritage of a Medieval Armenian Capital | publisher = Peeters| location=Sterling, Va.|ref=harv}}
* {{Citiranje knjige | first=S. Peter |last=Cowe | year=2001 | title=Ani: World Architectural Heritage of a Medieval Armenian Capital | publisher = Peeters| location=Sterling, Va.|ref=harv}}
* {{hy icon}} {{Citiranje knjige | first=Tadevos Kh.| last=Hakobyan | title= Անիի Պատմություն, Հնագույն Ժամանակներից մինչև 1045 թ, գիրք 1 (The History of Ani, from Ancient Times Until 1045, Book I) | publisher = Yerevan State University Press | location=Yerevan, Armenian SSR | year = 1980}}
* {{hy icon}} {{Citiranje knjige | first=Tadevos Kh.| last=Hakobyan | title= Անիի Պատմություն, Հնագույն Ժամանակներից մինչև 1045 թ, գիրք 1 (The History of Ani, from Ancient Times Until 1045, Book I) | publisher = Yerevan State University Press | location=Yerevan, Armenian SSR | year = 1980}}
* {{hy icon}} {{Citiranje knjige | first=Tadevos Kh.| last=Hakobyan | title= Անիի Պատմություն, 1045 թ. մինչև անկումն ու ամայացումը, գիրք 2 (The History of Ani, from 1045 Until its Collapse and Desolation, Book II) | publisher = Yerevan State University Press | location=Yerevan, Armenian SSR | year = 1982}}
* {{hy icon}} {{Citiranje knjige | first=Tadevos Kh.| last=Hakobyan | title= Անիի Պատմություն, 1045 թ. մինչև անկումն ու ամայացումը, գիրք 2 (The History of Ani, from 1045 Until its Collapse and Desolation, Book II) | publisher = Yerevan State University Press | location=Yerevan, Armenian SSR | year = 1982}}
* {{Cite book | first=Raymond | last=Kevorkian | editor=Raymond Kevorkian |year=2001 | title=Ani – Capitale de l'Arménie en l'An Mil |ref=harv}}
* {{Citiranje knjige | first=Raymond | last=Kevorkian | editor=Raymond Kevorkian |year=2001 | title=Ani – Capitale de l'Arménie en l'An Mil |ref=harv}}
* {{Cite book | first=H.F.B. | last=Lynch | year=1901 | title=Armenia, Travels and Studies | publisher = Longmans| location= London |isbn=978-1-4021-8950-0|ref=harv}}
* {{Citiranje knjige | first=H.F.B. | last=Lynch | year=1901 | title=Armenia, Travels and Studies | publisher = Longmans| location= London |isbn=978-1-4021-8950-0|ref=harv}}
* {{Cite book | first=Nicolas Yacovlevich | last=Marr | authorlink=Nikolai Marr | year=2001 | title=Ani – Rêve d'Arménie | publisher = Anagramme Editions | location=Paris|ref=harv}}
* {{Citiranje knjige | first=Nicolas Yacovlevich | last=Marr | authorlink=Nikolai Marr | year=2001 | title=Ani – Rêve d'Arménie | publisher = Anagramme Editions | location=Paris|ref=harv}}
* {{Cite book | first=Vladimir | last=Minorsky | authorlink=Vladimir Minorsky | year=1953 | title=Studies in Caucasian History |isbn=978-0-521-05735-6 |ref=harv}}
* {{Citiranje knjige | first=Vladimir | last=Minorsky | authorlink=Vladimir Minorsky | year=1953 | title=Studies in Caucasian History |isbn=978-0-521-05735-6 |ref=harv}}
* {{Cite book | first=Cuneo | last=Paolo | year=1984 | title=Documents of Armenian Architecture, volume 12: Ani |ref=harv}}
* {{Citiranje knjige | first=Cuneo | last=Paolo | year=1984 | title=Documents of Armenian Architecture, volume 12: Ani |ref=harv}}
* {{Cite book | first=Ashkharbek | last=Kalantar | authorlink=Ashkharbek Kalantar | year=1994 | title=Armenia from the Stone Age to the Middle Ages |ref=harv}}
* {{Citiranje knjige | first=Ashkharbek | last=Kalantar | authorlink=Ashkharbek Kalantar | year=1994 | title=Armenia from the Stone Age to the Middle Ages |ref=harv}}
* {{Cite book | first=Thomas Allen | last=Sinclair | year=1987 | title=Eastern Turkey, an Architectural and Archeological Survey, volume 1 |ref=harv}}
* {{Citiranje knjige | first=Thomas Allen | last=Sinclair | year=1987 | title=Eastern Turkey, an Architectural and Archeological Survey, volume 1 |ref=harv}}


{{Svjetska baština u Turskoj}}
{{Svjetska baština u Turskoj}}

Trenutačna izmjena od 01:02, 1. svibnja 2022.

  1. PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština

Ani, arm. Անի, je uništeni srednjovjekovni armenski grad smješten u turskoj pokrajini Kars, u blizini granice s Armenijom. Između 961. i 1045. d. bio je glavnim gradom Bargatidskog armenskog kraljevstva, koja se prostirala područjem današnje Armenije i istočne Turske. Nazvan kao "Grad 1001 crkve", bio je smješten na raskrižju trgovačkih ruta, a njegovi sakralni objekti, palače i utvrde bili su među najviše tehnički i umjetnički unaprijeđeni u svijetu. U svom vrhuncu, Ani je imao 100.000 stanovnika[1]

Panorama sjevernih zidina grada Anija 2011. god.
Magnify-clip.png
Panorama sjevernih zidina grada Anija 2011. god.
Karta grada Anija

Odavno poznat po svojoj veličanstvenosti i ljepoti, napali su ga Mongoli 1236. godine, a uništio ga je i potres 1319. godine. Zbog toga je populacija naglo opala, da bio do 17. stoljeća bio potpuno zaboravljen. Za Armence je Ani nacionalno, vjersko i kulturno naslijeđe, jedan od najvidljivijih "materijalnih" simbola velikog armenskog kraljevstva, kojim se oni izuzetno ponose.

Svjetska baština

Ovaj srednjovjekovni grad kombinira stambene, vjerske i vojne građevine karakteristične za srednjovjekovni urbanizam koje su izgrađene tijekom stoljeća kršćanskih i muslimanskih dinastija. Najveći procvat je doživio u 10. i 11. stoljeću kada je postao glavni grad srednjovjekovnog Armenskog Kraljevstva dinastije Bagratida i profitirao od kontrole jedne grane puta svile. Kasnije, pod bizantskim, seldžuskom i gruzijski suverenitetom, ona održava svoj status kao važno raskrižje trgovačkih karavana. Mongolska invazija i razorni potres 1319. godine označili su početak njegova pada.

God. 2016. Ani je upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Aziji kao „sveobuhvatan pregled razvoja srednjovjekovne arhitekture kroz primjere gotovo svih različitih arhitektonskih inovacija u regiji između 7. i 13. stoljeća”[2].

  • Gospina katedrala (Surp Asdvadzadzin) u Aniju
  • Zidine Anija
  • Crkva Krista Otkupitelja (Surb Prkich)
  • Crkva sv. Jurja Iluminatora
  • Manuchihrova džamija

Reference

  1. ↑ Ghafadaryan, Karo (1974). "Անի [Ani]" (hy). Armenian Soviet Encyclopedia Volume I. Armenian Academy of Sciences 
  2. ↑ Archaeological Site of Ani na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) Pristupljeno 21. srpnja 216.

Literatura

  • Cowe, S. Peter (2001). Ani: World Architectural Heritage of a Medieval Armenian Capital. Sterling, Va.: Peeters 
  • (arm.) Hakobyan, Tadevos Kh. (1980). Անիի Պատմություն, Հնագույն Ժամանակներից մինչև 1045 թ, գիրք 1 (The History of Ani, from Ancient Times Until 1045, Book I). Yerevan, Armenian SSR: Yerevan State University Press 
  • (arm.) Hakobyan, Tadevos Kh. (1982). Անիի Պատմություն, 1045 թ. մինչև անկումն ու ամայացումը, գիրք 2 (The History of Ani, from 1045 Until its Collapse and Desolation, Book II). Yerevan, Armenian SSR: Yerevan State University Press 
  • Kevorkian, Raymond (2001). Raymond Kevorkian. ed. Ani – Capitale de l'Arménie en l'An Mil 
  • Lynch, H.F.B. (1901). Armenia, Travels and Studies. London: Longmans. ISBN 978-1-4021-8950-0 
  • Marr, Nicolas Yacovlevich (2001). Ani – Rêve d'Arménie. Paris: Anagramme Editions 
  • Minorsky, Vladimir (1953). Studies in Caucasian History. ISBN 978-0-521-05735-6 
  • Paolo, Cuneo (1984). Documents of Armenian Architecture, volume 12: Ani 
  • Kalantar, Ashkharbek (1994). Armenia from the Stone Age to the Middle Ages 
  • Sinclair, Thomas Allen (1987). Eastern Turkey, an Architectural and Archeological Survey, volume 1 
v • r • u
Svjetska baština u Turskoj
Flag of UNESCO.svgEuropa
Povijesni dijelovi Istanbula: Konstantinov hipodrom, Aja Sofija, Aja Irena, Cisterna Bazilike, Crkva Hora, Teodozijeve zidine, džamije Ahmedija, Sulejmanija, Šehzada, Jeni, i palača Topkapi Saraj (1985.) • Džamija Selimija i njezin društveni kompleks (2011.)
Turska zastava
Azija
Afrodizija (2017.) • Arheološki lokalitet Ani (2016.) • Bursa i Cumalıkızık: rođenje Osmanskog carstva (2014.) • Çatal Höyük (2012.) • Velika džamija i bolnica u Divriğiju (1985.) • Diyarbakır utvrda i kulturni krajolik Hevsel vrtova (2015.) • Efez (2015.) • Göbekli Tepe (2018.) • Ruševine Hattuše (1986.) • Ruševine Ksantosa s Letinim svetištem Letoon (1988.) • Monumentalne grobnice u brdima Nemruta (1987.) • Pergam i njegov višeslojni kulturni krajolik (2014.) • Povijesno središte Safranbolua (1994.) • Troja (1998.)
Mješovita baština (2)
Nacionalni park Göreme i spomenici u stijenama Kapadocije (1985.) • Antički grad Hierapolis s terasama Pamukkale (1988.)
Nematerijalna svjetska baština (20)
Tradicija Âşıklık (2009.) • Çini, tradicijska vještina proizvodnje glazura u keramici (2016.) • Ebru, turska umjetnost mramora (2014.) • Hıderles (Ederlezi), proslava Jurjeva, tj. proljeća1) (2017.) • Proizvodnja plošnog kruha poznatog kao lavaš, katirma, jupka ili jufka2) (2016.) • Kazalište sjena Karađoz (2009.) • Keşkek (2011.) • Kırkpınar ili hrvački festival (2010.) • Umjetnost javnog pripovjedanja Meddah (2008.) • Festival Mesir Macunu (2012.) • Ceremonija Mevlevi Sema (2008.) • Proslava nove godine Novruz3) (2008.) • Semah, ritual Alevi-Bektaşi vjernika (2010.) • Tradicijski Sohbet skupovi (2010.) • Kultura i tradicija turske kave (2013.) • Zviždući jezik* (2017.) • Dede Korkut (s Azerbajdžanom i Kazahstanom) (2018.) • Tradicionalno tursko streličarstvo (2019.) • Tradicionalna strateška igra: Togyzqumalaq, Toguz Korgool, Mangala / Göçürme (s Kazahstanom i Kirgistanom) (2020.) • Umjetnost minijature (s Azerbajdžanom, Iranom i Uzbekistanom) (2020.)
1) S Makedonijom 2) S drugim državama (Azerbajdžan, Iran, Kazahstan i Kirgistan) 3) Slavi se u još desetak država sa značajnim udjelom iranskog stanovništva.  * Svjetska baština u opasnosti
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Ani&oldid=500604"