Razlika između inačica stranice »Asiriologija«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Asiriologija''' (iz [[Grčki jezik|grčkog]] Ἀσσυρίᾱ, Assyriā i -λογία -logija) znanstvena je disciplina koja s [[Arheologija|arheološko]]-[[Filologija|filološkog]] motrišta proučava razvoj istočnjačkih civilizacija ([[Asirija|asirske]], [[Babilonija|babilonske]], [[Perzija|perzijske]], [[sumer]]ske, [[elam]]itske i dr.), kod kojih je u uporabi bilo [[klinovo pismo]]. Početci asiriologije javljaju se sredinom [[19. stoljeće|19. stoljeća]] u doba arheoloških otkrića u [[Dur-Šarukin]]u (danas Khorsabad) čije je iskopavanje vodio [[Paul-Émile Botta]], i u [[Kalhu|Nimrudu]] čije je iskopavanje vodio [[Austen Henry Layard]]. U kasnijim istraživanjima ([[Babilon]], [[Ur]], [[Uruk]], [[Karkemiš]], [[Boğazkale]], [[Mari (Sirija)|Mari]] itd.) istaknuli su se, uz ostale, [[Julius Oppert]], [[Robert Koldewey]], [[Reginald Campbell Thompson]], [[Charles Leonard Woolley]] i [[Nikolaj Vasiljevič Nikoljski]]. Odgonetavanju [[klinasto pismo|klinova pisma]] postavio je temelje [[Georg Friedrich Grotefend]] [[1802.]] godine; njegov rad nastavili su [[Henry Creswicke Rawlinson]], [[Edward Hincks]], [[Eberhard Schrader]] i dr.<ref>[https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=4192 Asiriologija], [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]], pristupljeno 5. srpnja 2020.</ref> | |||
== Izvori == | == Izvori == | ||
Trenutačna izmjena od 00:32, 15. travnja 2022.
Asiriologija (iz grčkog Ἀσσυρίᾱ, Assyriā i -λογία -logija) znanstvena je disciplina koja s arheološko-filološkog motrišta proučava razvoj istočnjačkih civilizacija (asirske, babilonske, perzijske, sumerske, elamitske i dr.), kod kojih je u uporabi bilo klinovo pismo. Početci asiriologije javljaju se sredinom 19. stoljeća u doba arheoloških otkrića u Dur-Šarukinu (danas Khorsabad) čije je iskopavanje vodio Paul-Émile Botta, i u Nimrudu čije je iskopavanje vodio Austen Henry Layard. U kasnijim istraživanjima (Babilon, Ur, Uruk, Karkemiš, Boğazkale, Mari itd.) istaknuli su se, uz ostale, Julius Oppert, Robert Koldewey, Reginald Campbell Thompson, Charles Leonard Woolley i Nikolaj Vasiljevič Nikoljski. Odgonetavanju klinova pisma postavio je temelje Georg Friedrich Grotefend 1802. godine; njegov rad nastavili su Henry Creswicke Rawlinson, Edward Hincks, Eberhard Schrader i dr.[1]
Izvori
- ↑ Asiriologija, Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 5. srpnja 2020.
Vidi još
- Egiptologija
- Stari Istok
- Drevna Mezopotamija
- Kronologija Mezopotamije
- Akadsko Kraljevstvo
- Arameja
- Asirija
- Babilonija
- Kaldeja
- Sumer
