Asiriologija: razlika između inačica

Povijesne	Sumerski popis kraljeva • Babilonski kraljevi • Asirski vladari • Gilgameš • Sargon Veliki • Hamurabi • Sanherib • Asarhadon • Ašurbanipal • Nabukodonosor II. • Belšazar • Amat-Mamu • Beros • Diogen iz Seleukije • Kidinu • Naburianu • Seleuk iz Seleukije • Soudin • Enheduana

Legendarne	Oannes • Ziusudra • Utnapištim • Etana • Lugalbanda • Bel • Nimrod • Nino Belov • Semiramida • Sardanapal

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Asiriologija&oldid=483443"

Inačica od 10. prosinac 2021. u 00:54 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 570.112 edits Bot: Automatski unos stranica		Posljednja izmjena od 15. travanj 2022. u 00:32 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 570.112 edits m bnz
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Asiriologija'''-->~~'''Asiriologija''' (iz [[Grčki jezik\|grčkog]] Ἀσσυρίᾱ, Assyriā i -λογία -logija) znanstvena je disciplina koja s [[Arheologija\|arheološko]]-[[Filologija\|filološkog]] motrišta proučava razvoj istočnjačkih civilizacija ([[Asirija\|asirske]], [[Babilonija\|babilonske]], [[Perzija\|perzijske]], [[sumer]]ske, [[elam]]itske i dr.), kod kojih je u uporabi bilo [[klinovo pismo]]. Početci asiriologije javljaju se sredinom [[19. stoljeće\|19. stoljeća]] u doba arheoloških otkrića u [[Dur-Šarukin]]u (danas Khorsabad) čije je iskopavanje vodio [[Paul-Émile Botta]], i u [[Kalhu\|Nimrudu]] čije je iskopavanje vodio [[Austen Henry Layard]]. U kasnijim istraživanjima ([[Babilon]], [[Ur]], [[Uruk]], [[Karkemiš]], [[Boğazkale]], [[Mari (Sirija)\|Mari]] itd.) istaknuli su se, uz ostale, [[Julius Oppert]], [[Robert Koldewey]], [[Reginald Campbell Thompson]], [[Charles Leonard Woolley]] i [[Nikolaj Vasiljevič Nikoljski]]. Odgonetavanju [[klinasto pismo\|klinova pisma]] postavio je temelje [[Georg Friedrich Grotefend]] [[1802.]] godine; njegov rad nastavili su [[Henry Creswicke Rawlinson]], [[Edward Hincks]], [[Eberhard Schrader]] i dr.<ref>[https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=4192 Asiriologija], [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)\|Hrvatska enciklopedija]], pristupljeno 5. srpnja 2020.</ref>		'''Asiriologija''' (iz [[Grčki jezik\|grčkog]] Ἀσσυρίᾱ, Assyriā i -λογία -logija) znanstvena je disciplina koja s [[Arheologija\|arheološko]]-[[Filologija\|filološkog]] motrišta proučava razvoj istočnjačkih civilizacija ([[Asirija\|asirske]], [[Babilonija\|babilonske]], [[Perzija\|perzijske]], [[sumer]]ske, [[elam]]itske i dr.), kod kojih je u uporabi bilo [[klinovo pismo]]. Početci asiriologije javljaju se sredinom [[19. stoljeće\|19. stoljeća]] u doba arheoloških otkrića u [[Dur-Šarukin]]u (danas Khorsabad) čije je iskopavanje vodio [[Paul-Émile Botta]], i u [[Kalhu\|Nimrudu]] čije je iskopavanje vodio [[Austen Henry Layard]]. U kasnijim istraživanjima ([[Babilon]], [[Ur]], [[Uruk]], [[Karkemiš]], [[Boğazkale]], [[Mari (Sirija)\|Mari]] itd.) istaknuli su se, uz ostale, [[Julius Oppert]], [[Robert Koldewey]], [[Reginald Campbell Thompson]], [[Charles Leonard Woolley]] i [[Nikolaj Vasiljevič Nikoljski]]. Odgonetavanju [[klinasto pismo\|klinova pisma]] postavio je temelje [[Georg Friedrich Grotefend]] [[1802.]] godine; njegov rad nastavili su [[Henry Creswicke Rawlinson]], [[Edward Hincks]], [[Eberhard Schrader]] i dr.<ref>[https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=4192 Asiriologija], [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)\|Hrvatska enciklopedija]], pristupljeno 5. srpnja 2020.</ref>

	== Izvori ==		== Izvori ==