Razlika između inačica stranice »Praslavenski jezik«
Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
| (Nije prikazana jedna međuinačica istog suradnika) | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Praslavenskim jezikom''' nazivamo hipotetski [[jezik]] iz kojeg su posredno potekli svi današnji [[slavenski jezici]]. | |||
Praslavenskim jezikom se vjerojatno govorilo prije [[7. stoljeće|sedmog stoljeća]]. Pisanih tragova nema, i sve što danas znamo o tom jeziku rezultat je poredbene analize slavenskih i [[indoeuropski jezici|indoeuropskih jezika]]. | Praslavenskim jezikom se vjerojatno govorilo prije [[7. stoljeće|sedmog stoljeća]]. Pisanih tragova nema, i sve što danas znamo o tom jeziku rezultat je poredbene analize slavenskih i [[indoeuropski jezici|indoeuropskih jezika]]. | ||
== Razvoj == | == Razvoj == | ||
Od [[Indoeuropski jezici|indoeuropskih jezika]] najsrodniji su mu [[baltički jezici]] s kojima je moguće rekonstruirati raniji zajednički prajezik kojeg nazivamo [[Baltoslavenski jezici|baltoslavenskim jezikom]]<ref>Matasović, Ranko (2008), Poredbenopovijesna gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb: Matica hrvatska, {{ISBN|978-953-150-840-7}}</ref>. Govornici praslavenskoga jezika ([[Veneti]], [[Slaveni|Slaven]]<nowiki/>i i Anti – kako ih naziva Jordanes), potekli su iz različitih dijelova [[Istočna Europa|Istočne Europe]] sjeverno od [[Karpati|Karpata]] i [[Dunav]]a i područja rijeke [[Visla|Visle]], a među njima je bilo i onih sa [[Germani|germanskim]], [[Iranski jezici|iranskim]], skitskim ili sarmatskim porijeklom.<ref name="Matasović">{{ | Od [[Indoeuropski jezici|indoeuropskih jezika]] najsrodniji su mu [[baltički jezici]] s kojima je moguće rekonstruirati raniji zajednički prajezik kojeg nazivamo [[Baltoslavenski jezici|baltoslavenskim jezikom]]<ref>Matasović, Ranko (2008), Poredbenopovijesna gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb: Matica hrvatska, {{ISBN|978-953-150-840-7}}</ref>. Govornici praslavenskoga jezika ([[Veneti]], [[Slaveni|Slaven]]<nowiki/>i i Anti – kako ih naziva Jordanes), potekli su iz različitih dijelova [[Istočna Europa|Istočne Europe]] sjeverno od [[Karpati|Karpata]] i [[Dunav]]a i područja rijeke [[Visla|Visle]], a među njima je bilo i onih sa [[Germani|germanskim]], [[Iranski jezici|iranskim]], skitskim ili sarmatskim porijeklom.<ref name="Matasović">{{Citiranje weba|url=http://www.matica.hr/media/pdf_knjige/529/Matasovic%2039-46.pdf|title=Matasović: NAJSTARIJI JEZIČNI TRAGOVI SLAVENA I PROBLEM SLAVENSKE PRADOMOVINE|work=|accessdate=9. veljače 2016|date=|language=|publisher=}}</ref> | ||
Na prijelazu iz VI u VII stoljeće dolazi do pokretanja i ekspanzije [[Slaveni|Slavena]], a samim tim i praslavenskoga jezika. U pokretanju slavenskih plemena i njihova jezika najvažniju ulogu imali su [[Avari]], turkijski narod koji je u to doba uspostavio svoju državu u Panoniji.<ref name="Walter Pohl">{{ | Na prijelazu iz VI u VII stoljeće dolazi do pokretanja i ekspanzije [[Slaveni|Slavena]], a samim tim i praslavenskoga jezika. U pokretanju slavenskih plemena i njihova jezika najvažniju ulogu imali su [[Avari]], turkijski narod koji je u to doba uspostavio svoju državu u Panoniji.<ref name="Walter Pohl">{{Citiranje weba|url=https://books.google.de/books?id=qzlEdQRYB4IC&pg=PA472&hl=de&source=gbs_selected_pages&cad=3#v=onepage&q&f=false|title=Walter Pohl, Die Avaren, Ein Steppenvolk in Mitteleuropa 567-822. N.Chr.|work=|accessdate=9. veljače 2016|date=|language=|publisher=}}</ref> Vjerojatno je da su dijalektalne razlike unutar praslavenskoga u doba ekspanzije bile još razmjerno malene, no već u VII. i VIII. st. iz praslavenskoga su se počeli razvijati posebni slavenski jezici. U IX. st. zapisan je prvi [[Standardni jezik|književni oblik]] slavenskog jezika: [[crkvenoslavenski|starocrkvenoslavenski]] (ili staroslavenski), južnoslavenski književni jezik na koji su [[Ćiril i Metod|sv. Ćiril]] i [[Ćiril i Metod|Metod]] preveli dijelove [[Biblija|Biblije]]. Starocrkvenoslavenski, odnosno staroslavenski bitno je razlikovati od praslavenskoga, koji nema vlastitih sačuvanih tekstova.<ref name="Enciklopedija">{{Citiranje weba|url=http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=49960|title=Praslavenski|work=|accessdate=9. veljače 2016|date=|language=|publisher=Hrvatska enciklopedija}}</ref> | ||
== Vidi == | == Vidi == | ||
Trenutačna izmjena od 04:03, 24. ožujka 2022.
Praslavenskim jezikom nazivamo hipotetski jezik iz kojeg su posredno potekli svi današnji slavenski jezici.
Praslavenskim jezikom se vjerojatno govorilo prije sedmog stoljeća. Pisanih tragova nema, i sve što danas znamo o tom jeziku rezultat je poredbene analize slavenskih i indoeuropskih jezika.
Razvoj
Od indoeuropskih jezika najsrodniji su mu baltički jezici s kojima je moguće rekonstruirati raniji zajednički prajezik kojeg nazivamo baltoslavenskim jezikom[1]. Govornici praslavenskoga jezika (Veneti, Slaveni i Anti – kako ih naziva Jordanes), potekli su iz različitih dijelova Istočne Europe sjeverno od Karpata i Dunava i područja rijeke Visle, a među njima je bilo i onih sa germanskim, iranskim, skitskim ili sarmatskim porijeklom.[2]
Na prijelazu iz VI u VII stoljeće dolazi do pokretanja i ekspanzije Slavena, a samim tim i praslavenskoga jezika. U pokretanju slavenskih plemena i njihova jezika najvažniju ulogu imali su Avari, turkijski narod koji je u to doba uspostavio svoju državu u Panoniji.[3] Vjerojatno je da su dijalektalne razlike unutar praslavenskoga u doba ekspanzije bile još razmjerno malene, no već u VII. i VIII. st. iz praslavenskoga su se počeli razvijati posebni slavenski jezici. U IX. st. zapisan je prvi književni oblik slavenskog jezika: starocrkvenoslavenski (ili staroslavenski), južnoslavenski književni jezik na koji su sv. Ćiril i Metod preveli dijelove Biblije. Starocrkvenoslavenski, odnosno staroslavenski bitno je razlikovati od praslavenskoga, koji nema vlastitih sačuvanih tekstova.[4]
Vidi
- Prva palatalizacija
- Druga palatalizacija
- Zakon ruki
- Havlíkov zakon
- Praslavenski naglasni tipovi
- Neoakut
- Ivšićev zakon
- Metateza likvida
- Zakon otvorenih slogova
- Monoftongizacija diftonga
- Staroslavenski jezik
Izvori
- ↑ Matasović, Ranko (2008), Poredbenopovijesna gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb: Matica hrvatska, ISBN 978-953-150-840-7
- ↑ "Matasović: NAJSTARIJI JEZIČNI TRAGOVI SLAVENA I PROBLEM SLAVENSKE PRADOMOVINE". http://www.matica.hr/media/pdf_knjige/529/Matasovic%2039-46.pdf Pristupljeno 9. veljače 2016
- ↑ "Walter Pohl, Die Avaren, Ein Steppenvolk in Mitteleuropa 567-822. N.Chr.". https://books.google.de/books?id=qzlEdQRYB4IC&pg=PA472&hl=de&source=gbs_selected_pages&cad=3#v=onepage&q&f=false Pristupljeno 9. veljače 2016
- ↑ "Praslavenski". Hrvatska enciklopedija. http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=49960 Pristupljeno 9. veljače 2016
- Beekes, Robert S. P. (1995). Comparative Indo-European Linguistics. Amsterdam: Benjamins. ISBN 1-55619-505-2. http://www.amazon.com/Comparative-Indo-European-Linguistics-Robert-Beekes/dp/1556195052
- Kapović, Mate (2008). Uvod u indoeuropsku lingvistiku: pregled jezika i poredbena fonologija. Zagreb: Školska knjiga. ISBN 978-953-150-847-6. http://www.matica.hr/www/wwwizd2.nsf/AllWebDocs/kapovicuvod
- Mallory, James Patrick (2006). The Oxford Introduction to Proto-Indo-European and the Proto-Indo-European World. USA: Oxford University Press. ISBN 0-19-929668-2 nevaljani ISBN
- Matasović, Ranko (1997). Kratka poredbeno-povijesna gramatika latinskoga jezika. Zagreb: Matica hrvatska. ISBN 953-150-105-X. http://www.matica.hr/www/wwwizd2.nsf/AllWebDocs/KratkaPoredbenopovijesnaGramatikaLatinskogaJezika
- Matasović, Ranko (2008). Poredbenopovijesna gramatika hrvatskoga jezika. Zagreb: Matica hrvatska. ISBN 978-953-150-840-7. http://www.matica.hr/www/wwwizd2.nsf/AllWebDocs/matasovichrvatskagramatika
- Mihaljević, Milan (2002). Slavenska poredbena gramatika. 1. dio: Uvod i fonologija. Zagreb: Školska knjiga. ISBN 9530302258
Nedovršeni članak Praslavenski jezik koji govori o jeziku treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.