| Ranko Matasović | |
| Rođenje | 14. svibnja 1968. Zagreb |
|---|---|
| Narodnost | Hrvat |
| Polje | jezikoslovlje |
| Institucija | Filozofski fakultet u Zagrebu |
Ranko Matasović (Zagreb, 14. svibnja 1968.) hrvatski je jezikoslovac, indoeuropeist i keltist.
Životopis
Mladost i obrazovanje
Osnovnu školu i matematičku gimnaziju (MIOC) završio je u Zagrebu.[1] Na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu studirao je opću lingvistiku i filozofiju. Magistrirao je 1992., a doktorirao 1995. s tezom o rekonstrukciji teksta u indoeuropeistici kod Radoslava Katičića (A Theory of Textual Reconstruction in Indo-European Linguistics).
Znanstveni rad
Stručno se usavršavao na sveučilištima u Beču (1993.) i Oxfordu (1995.). Bio je stipendist Fulbrightove zaklade za postdoktorski studij na Sveučilištu Wisconsin (Madison, SAD) za 1997./1998. godinu, a koristio je i stipendiju zaklade Alexander von Humboldt za 2002./2003. na Sveučilištu u Bonnu.
Predstojnik je Katedre za poredbenu indoeuropsku lingvistiku na Odsjeku za lingvistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, gdje kao redoviti profesor predaje kolegije iz poredbene gramatike indoeuropskih jezika, keltistike i jezične tipologije.
Bavi se pitanjima poredbene gramatike indoeuropskih jezika (osobito keltskih i baltoslavenskih), jezičnom tipologijom i sintaksom, te latinskom, keltskom i hetitskom filologijom. Sudjeluje u projektu izrade indoeuropskoga etimološkoga rječnika Sveučilišta u Leidenu.[2]
Dobitnik je nagrade HAZU za 2002. za trajan doprinos znanosti na području filologije. Godine 2007. postao je član suradnik HAZU-a, a od 2012. stalnim je članom.[3]
Privatni život
Nećak je kroatista Dalibora Brozovića i povjesničarke Nevenke Košutić Brozović i bratić Dunje Brozović-Rončević.
Djela
Najznačajnija[4] Matasovićeva djela su:
- Harfa sa sjevera. Iz irske književnosti (Antibarbarus, Zagreb, 1995.) ISBN 953-6160-25-0
- Teorija rekonstrukcije teksta u indoeuropskoj lingvistici (A Theory of Textual Reconstruction in Indo-European Linguistics, Frankfurt a/M & New York, 1996.) ISBN 363-149-751-2
- Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga jezika (Matica hrvatska, Zagreb, 1997.) ISBN 953-150-105-X
- Kultura i književnost Hetita (Matica hrvatska, Zagreb, 2000.) ISBN 954-150-548-9 nevaljani ISBN
- Uvod u poredbenu lingvistiku (Matica hrvatska, Zagreb, 2001.) ISBN 953-150-612-4
- Kamen kraljeva: srednjovjekovne irske sage (Ex Libris, Zagreb, 2004.) ISBN 953-6310-35-X
- Rod u indoeuropskome (Gender in Indo-European, Universitätsverlag Winter, Heidelberg, 2004.) ISBN 382-531-666-1
- Jezična raznolikost svijeta (Algoritam, Zagreb 2005.) ISBN 953-220-355-9
- Poredbeno povijesna gramatika hrvatskoga jezika (Matica hrvatska, Zagreb, 2008.) ISBN 978-953-150-840-7 [5]
- Etimološki rječnik prakeltskoga (Etymological Dictionary of Proto-Celtic, Brill, Leiden i Boston, 2009.) ISBN 978-90-04-17336-1
- Slavenska imenska tvorba riječi (Slavic Nominal Word-Formation. Proto-Indo-European Origins and Historical Development, Universitätsverlag Winter, Heidelberg, 2014.) ISBN 978-3-8253-6335-2
Objavio je i stotinjak znanstvenih radova u Hrvatskoj i u inozemstvu, te brojne prijevode.
Nagrade
- 2002.: Nagrada HAZU, za trajan doprinos znanosti na području filologije
- 2019.: Nagrada "Bulcsú László"[6]
Izvori
- Bilješke i literatura
- ↑ Ranko Matasović, lingvist. Kroatistika ne prati dovoljno lingvističku teoriju, razgovarao Ivica Matičević, Vijenac, broj 206, 24. siječnja 2002., pristupljeno 26. siječnja 2020.
- ↑ http://www.indo-european.nl/
- ↑ Akademik Ranko Matasović, HAZU, info.hazu.hr
- ↑ Podrobnija bibliografija dostupna je na Ranko Matasović, CROSBI, bib.irb.hr, ili na Ranko Matasović, mudrac.ffzg.hr.
- ↑ Ranko Matasović, Poredbenopovijesna gramatika hrvatskoga jezika, www.matica.hr
- ↑ U Križevcima održani 2. Dani Bulcsúa Lászlóa, radiokrizevci.hr, studenoga 2019., pristupljeno 26. siječnja 2020.
- Ranko Matasović, Tko je tko u hrvatskoj znanosti, tkojetko.irb.hr
Vanjske poveznice
- Mrežna mjesta
- Ranko Matasović, osobno mrežno mjesto
- Ranko Matasović, Što je srednjojužnoslavenski?, Jezik 3/2011., Hrčak
- Razgovor: Ranko Matasović, lingvist. Srpsko-hrvatski nikada nije ostvaren, jer nije postojao. Razgovarala Laura Mihaljević. Vijenac, br. 383., 6. studenoga 2008.
- Ranko Matasović, Glavni bi arbitri o jeziku trebali biti pisci, www.mvinfo.hr, 13. veljače 2006.