Razlika između inačica stranice »Luvijski jezik«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)) |
||
| (Nije prikazana jedna međuinačica istog suradnika) | |||
| Redak 36: | Redak 36: | ||
== Vanjske poveznice == | == Vanjske poveznice == | ||
* {{ | |||
* {{Citiranje weba | title=Digital etymological-philological Dictionary of the Ancient Anatolian Corpus Languages (eDiAna) | url=http://www.ediana.gwi.uni-muenchen.de | publisher=[[Ludwig-Maximilians-Universität München]] | accessdate=2017-03-14 | archive-url=https://web.archive.org/web/20170225141334/https://www.ediana.gwi.uni-muenchen.de/ | archive-date=2017-02-25 | url-status=dead }} | |||
*[http://en.wiktionary.org/wiki/Appendix:Luwian_Swadesh_list Luwian Swadesh list of basic vocabulary words] (from Wiktionary's [http://en.wiktionary.org/wiki/Appendix:Swadesh_lists Swadesh list appendix]) | *[http://en.wiktionary.org/wiki/Appendix:Luwian_Swadesh_list Luwian Swadesh list of basic vocabulary words] (from Wiktionary's [http://en.wiktionary.org/wiki/Appendix:Swadesh_lists Swadesh list appendix]) | ||
*[https://web.archive.org/web/20040202190725/http://pages.sbcglobal.net/zimriel/amc/arzawa.html Arzawa, to the west, throws light on Hittites] | *[https://web.archive.org/web/20040202190725/http://pages.sbcglobal.net/zimriel/amc/arzawa.html Arzawa, to the west, throws light on Hittites] | ||
Trenutačna izmjena od 12:40, 2. siječnja 2022.
Luvijski jezik | |
| Države govorenja: |
|
| Regije govorenja: |
Anatolija, sjeverna Sirija |
| Broj govornika: | 0 (izumro oko 600. pr. Kr.) |
| Rang: | |
| Razredba: | indo-europski
|
| Jezični kôd | |
| ISO 639-1: | |
| ISO 639-2: | |
| ISO 639-3: | [[iso639-3:|]] |
| Vidi također: Jezik | Jezične porodice i jezici | Popis jezika po kodnim nazivima | Popis jezika | |
Luvijski jezik izumrli je jezik koji pripada anatolijske skupine indoeuropske jezične porodice. Luvijski jezik zabilježen je u dva oblika ili prema nekim shvaćanjima radi se o dva bliskosrodna jezika: klinopisni luvijski, koji se upotrebljavao u 2. tisućljeću pr. Kr. u jugoistočnom dijelu Male Azije, te hijeroglifski luvijski, koji je većinom zabilježen u 1. tisućljeću pr. Kr. u jugoistočnoj Maloj Aziji i na susjednim područjima Bliskoga Istoka (osobito u Siriji). Klinopisni su luvijski tekstovi većinom vjerske naravi, a zabilježeni su kao citati u tekstovima na hetitskom jeziku. Ti su tekstovi pisani akadskim klinopisom i pohranjeni u hetitskoj prijestolnici Hatuši na čijem se mjestu danas nalazi Boğazkale. Hijeroglifski luvijski natpisi nisu još do kraja razumljivi, među ostalim i zbog naravi hijeroglifskoga luvijskog pisma, u kojem je prisutno mnogo ideografskih znakova. To su uglavnom natpisi na spomenicima luvijsko-hetitskih vladara iz razdoblja 11. do 8. stoljeća pr. Kr., a među njima se ističe hetitsko-fenički dvojezični natpis kralja Azatiwadae iz Karatepea u južnoj Turskoj koji je nastao oko 730. pr. Kr. Luvijskomu jeziku bliski su novoanatolijski licijski jezici, koji su se vjerojatno razvili iz nekoga luvijskog dijalekta.[1]
Izvori
- ↑ Luvijci, Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 11. lipnja 2020.
Vidi još
Vanjske poveznice
- "Digital etymological-philological Dictionary of the Ancient Anatolian Corpus Languages (eDiAna)". Ludwig-Maximilians-Universität München. Inačica izvorne stranice arhivirana 25. veljače 2017.. http://www.ediana.gwi.uni-muenchen.de Pristupljeno 14. ožujka 2017.
- Luwian Swadesh list of basic vocabulary words (from Wiktionary's Swadesh list appendix)
- Arzawa, to the west, throws light on Hittites
- Alekseev Manuscript
- Hieroglyphic Luwian Phonetic Signs
- Catalog of Hittite Texts: texts in other languages
- Genitive Case and Possessive Adjective in Anatolian
- Melchert's homepage on the UCLA website
| |||||
