Razlika između inačica stranice »Ani«

Inačica od 05:20, 16. studenoga 2021.

PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština

Ani, arm. Անի, je uništeni srednjovjekovni armenski grad smješten u turskoj pokrajini Kars, u blizini granice s Armenijom. Između 961. i 1045. d. bio je glavnim gradom Bargatidskog armenskog kraljevstva, koja se prostirala područjem današnje Armenije i istočne Turske. Nazvan kao "Grad 1001 crkve", bio je smješten na raskrižju trgovačkih ruta, a njegovi sakralni objekti, palače i utvrde bili su među najviše tehnički i umjetnički unaprijeđeni u svijetu. U svom vrhuncu, Ani je imao 100.000 stanovnika^[1]

Panorama sjevernih zidina grada Anija 2011. god.

Karta grada Anija

Odavno poznat po svojoj veličanstvenosti i ljepoti, napali su ga Mongoli 1236. godine, a uništio ga je i potres 1319. godine. Zbog toga je populacija naglo opala, da bio do 17. stoljeća bio potpuno zaboravljen. Za Armence je Ani nacionalno, vjersko i kulturno naslijeđe, jedan od najvidljivijih "materijalnih" simbola velikog armenskog kraljevstva, kojim se oni izuzetno ponose.

Svjetska baština

Ovaj srednjovjekovni grad kombinira stambene, vjerske i vojne građevine karakteristične za srednjovjekovni urbanizam koje su izgrađene tijekom stoljeća kršćanskih i muslimanskih dinastija. Najveći procvat je doživio u 10. i 11. stoljeću kada je postao glavni grad srednjovjekovnog Armenskog Kraljevstva dinastije Bagratida i profitirao od kontrole jedne grane puta svile. Kasnije, pod bizantskim, seldžuskom i gruzijski suverenitetom, ona održava svoj status kao važno raskrižje trgovačkih karavana. Mongolska invazija i razorni potres 1319. godine označili su početak njegova pada.

God. 2016. Ani je upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Aziji kao „sveobuhvatan pregled razvoja srednjovjekovne arhitekture kroz primjere gotovo svih različitih arhitektonskih inovacija u regiji između 7. i 13. stoljeća”^[2].

Gospina katedrala (Surp Asdvadzadzin) u Aniju
Zidine Anija
Crkva Krista Otkupitelja (Surb Prkich)
Crkva sv. Jurja Iluminatora
Manuchihrova džamija

Reference

↑ Ghafadaryan, Karo (1974). "Անի [Ani]" (hy). Armenian Soviet Encyclopedia Volume I. Armenian Academy of Sciences
↑ Archaeological Site of Ani na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) Pristupljeno 21. srpnja 216.

Literatura

Na Wikimedijinom Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Ani

Cowe, S. Peter (2001). Ani: World Architectural Heritage of a Medieval Armenian Capital. Sterling, Va.: Peeters
(arm.) Hakobyan, Tadevos Kh. (1980). Անիի Պատմություն, Հնագույն Ժամանակներից մինչև 1045 թ, գիրք 1 (The History of Ani, from Ancient Times Until 1045, Book I). Yerevan, Armenian SSR: Yerevan State University Press
(arm.) Hakobyan, Tadevos Kh. (1982). Անիի Պատմություն, 1045 թ. մինչև անկումն ու ամայացումը, գիրք 2 (The History of Ani, from 1045 Until its Collapse and Desolation, Book II). Yerevan, Armenian SSR: Yerevan State University Press
Kevorkian, Raymond (2001). Raymond Kevorkian. ed. Ani – Capitale de l'Arménie en l'An Mil
Lynch, H.F.B. (1901). Armenia, Travels and Studies. London: Longmans. ISBN 978-1-4021-8950-0
Marr, Nicolas Yacovlevich (2001). Ani – Rêve d'Arménie. Paris: Anagramme Editions
Minorsky, Vladimir (1953). Studies in Caucasian History. ISBN 978-0-521-05735-6
Paolo, Cuneo (1984). Documents of Armenian Architecture, volume 12: Ani
Kalantar, Ashkharbek (1994). Armenia from the Stone Age to the Middle Ages
Sinclair, Thomas Allen (1987). Eastern Turkey, an Architectural and Archeological Survey, volume 1

[1] Ghafadaryan, Karo (1974). "Անի [Ani]" (hy). Armenian Soviet Encyclopedia Volume I. Armenian Academy of Sciences

[2] Archaeological Site of Ani na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) Pristupljeno 21. srpnja 216.

[1]

[2]

@@ Redak 16: / Redak 16: @@
 }}<small>Lokacija Anija u Turskoj</small>
 }}
-'''Ani''', ''[[armenski jezik|arm.]]'' '''Անի''', je uništeni [[Srednji vijek|srednjovjekovni]] [[Armenija|armenski]] [[grad]] smješten u [[Turske pokrajine|turskoj pokrajini]] [[Kars]], u blizini granice s [[Armenija|Armenijom]]. Između [[961.]] i [[1045.]] d. bio je glavnim gradom [[Kraljevina Armenija (srednji vijek)|Bargatidskog armenskog kraljevstva]], koja se prostirala područjem današnje Armenije i istočne Turske. Nazvan kao "Grad 1001 crkve", bio je smješten na raskrižju trgovačkih ruta, a njegovi sakralni objekti, palače i utvrde bili su među najviše tehnički i umjetnički unaprijeđeni u svijetu. U svom vrhuncu, Ani je imao 100.000 stanovnika<ref>{{cite book|authorlink=Karo Ghafadaryan|last=Ghafadaryan|first=Karo|contribution=Անի [Ani]|title=[[Armenian Soviet Encyclopedia]] Volume I|publisher=Armenian Academy of Sciences|year=1974|p=407–412|language=hy}}</ref>
+'''Ani''', ''[[armenski jezik|arm.]]'' '''Անի''', je uništeni [[Srednji vijek|srednjovjekovni]] [[Armenija|armenski]] [[grad]] smješten u [[Turske pokrajine|turskoj pokrajini]] [[Kars]], u blizini granice s [[Armenija|Armenijom]]. Između [[961.]] i [[1045.]] d. bio je glavnim gradom [[Kraljevina Armenija (srednji vijek)|Bargatidskog armenskog kraljevstva]], koja se prostirala područjem današnje Armenije i istočne Turske. Nazvan kao "Grad 1001 crkve", bio je smješten na raskrižju trgovačkih ruta, a njegovi sakralni objekti, palače i utvrde bili su među najviše tehnički i umjetnički unaprijeđeni u svijetu. U svom vrhuncu, Ani je imao 100.000 stanovnika<ref>{{Citiranje knjige|authorlink=Karo Ghafadaryan|last=Ghafadaryan|first=Karo|contribution=Անի [Ani]|title=[[Armenian Soviet Encyclopedia]] Volume I|publisher=Armenian Academy of Sciences|year=1974|p=407–412|language=hy}}</ref>
 {{Široka slika|20110419_Ani_North_Walls_Turkey_Panorama.jpg|900px|<center>Panorama sjevernih zidina grada Anija 2011. god.|40%|left}}
 [[Slika:AniMap.gif|thumb|250px|<center>Karta grada Anija]]
@@ Redak 41: / Redak 41: @@
 {{Commonscat|Ani}}
 * {{Cite book | first=S. Peter |last=Cowe | year=2001 | title=Ani: World Architectural Heritage of a Medieval Armenian Capital | publisher = Peeters| location=Sterling, Va.|ref=harv}}
-* {{hy icon}} {{cite book | first=Tadevos Kh.| last=Hakobyan | title= Անիի Պատմություն, Հնագույն Ժամանակներից մինչև 1045 թ, գիրք 1 (The History of Ani, from Ancient Times Until 1045, Book I) | publisher = Yerevan State University Press | location=Yerevan, Armenian SSR | year = 1980}}
+* {{hy icon}} {{Citiranje knjige | first=Tadevos Kh.| last=Hakobyan | title= Անիի Պատմություն, Հնագույն Ժամանակներից մինչև 1045 թ, գիրք 1 (The History of Ani, from Ancient Times Until 1045, Book I) | publisher = Yerevan State University Press | location=Yerevan, Armenian SSR | year = 1980}}
-* {{hy icon}} {{cite book | first=Tadevos Kh.| last=Hakobyan | title= Անիի Պատմություն, 1045 թ. մինչև անկումն ու ամայացումը, գիրք 2 (The History of Ani, from 1045 Until its Collapse and Desolation, Book II) | publisher = Yerevan State University Press | location=Yerevan, Armenian SSR | year = 1982}}
+* {{hy icon}} {{Citiranje knjige | first=Tadevos Kh.| last=Hakobyan | title= Անիի Պատմություն, 1045 թ. մինչև անկումն ու ամայացումը, գիրք 2 (The History of Ani, from 1045 Until its Collapse and Desolation, Book II) | publisher = Yerevan State University Press | location=Yerevan, Armenian SSR | year = 1982}}
 * {{Cite book | first=Raymond | last=Kevorkian | editor=Raymond Kevorkian |year=2001 | title=Ani – Capitale de l'Arménie en l'An Mil |ref=harv}}
 * {{Cite book | first=H.F.B. | last=Lynch | year=1901 | title=Armenia, Travels and Studies | publisher = Longmans| location= London |isbn=978-1-4021-8950-0|ref=harv}}