Razlika između inačica stranice »Donji Kašić«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)) |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Donji Kašić'''-->{{ | <!--'''Donji Kašić'''-->{{Infookvir naselje u Hrvatskoj | ||
|ime = Donji Kašić | |ime = Donji Kašić | ||
|županija = [[Zadarska županija|Zadarska]] | |županija = [[Zadarska županija|Zadarska]] |
Trenutačna izmjena od 01:50, 8. studenoga 2021.
Donji Kašić | |
---|---|
Donji Kašić na zemljovidu Hrvatske | |
Država | Hrvatska |
Županija | Zadarska |
Općina/Grad | Benkovac |
Zemljopisne koordinate | 44°09′04″N 15°28′23″E / 44.151°N 15.473°E |
Stanovništvo (2011.) | |
- Ukupno | 63 |
Pošta | 23420 Benkovac |
Pozivni broj | + 385 (0)23 |
Autooznaka | ZD |
Donji Kašić na zemljovidu Zadarske županije |
Donji Kašić je naselje u Ravnim kotarima i koje u administrativnom sastavu, pripada gradu Benkovcu.
Kašić se nalazi 20 km sjeveroistočno od grada Zadra i 15 km sjeverozapadno od grada Benkovca a susjedna sela su mu Suhovare, Islam Grčki, Paljuv, Smilčić i Veljane.
Povijest
Kašić nastaje od dijela stanovništva žegarskih zaseoka koji su se 1647. godine pod vodstvom harambaše Janka Mitrovića ( oca Janković Stojana, Ilije i Zaviše ) naselili u Ravne kotare, najprije u Budin ( bivše naselje između Podgradine i Posedarja ), a 1670. godine naseljavaju Islam, Kašić i Zemunik. [nedostaje izvor]
Prvi put Kašić se spominje 1683. godine kao mjesto održavanja morlačkog zbora kotarskih uskoka (po predanju na mjestu današnje crkve Sv. Ilije) na kojem je donešena odluka o ustanku kotarskih uskoka i oslobađanju Dalmacije od Turaka. Organizator ustanka i prvi vođa morlačkih ratnika Ravnih kotara je bio Ilija Janković , a malo kasnije su mu se posle neuspješnog odvraćanja pridružila i braća, kotarski serdari Stojan Janković i Zaviša Janković, obojica mletački kapetani i kavaljeri Sv. Marka . Ravnokotarani u Kandijskom ratu (1645. - 1669.) sudjeluju u obrani Šibenika i Zadra, kao i u oslobađanju Klisa, a kasnije u Morejskom ratu ( 1684.-1699.) u oslobađanju Obrovca, Plavna, Ostrovice, Benkovca, Drniša, Skradina, Knina, Sinja, Zadvarja i Makarske. [nedostaje izvor]
Oslobođeni krajevi Dalmacije su najprije Karlovačkim mirom (1699.) a kasnije Požarevačkim mirom (1718.) i novim razgraničenjem između Turske i Mletaka, linijom Mocenigo, pripali Mletačkoj Republici.
Crkva
U Kašiću se nalazi parohijska pravoslavna crkva Sv. Ilije sagrađena 1872. godine sa pomjesnim crkvenim grobljem, koje pripada stanovnicima Islama Latinskog i Grčkog, Kašića i Veljana. Paroh crkve je protonamjesnik Mile Savičić.
Crkva se obnavlja nakon velikih oštećenja u Domovinskom ratu 1991.-1995. dobrovoljnim prilozima sadašnjih i raseljenih stanovnika Islama Latinskog i Grčkog, Kašića, Veljana, Zemunika i drugih ravnokotarskih sela. Svake godine, ispred crkve, na dan 2. kolovoza se održava veliki narodni zbor u slavu proroka Sv. Ilije.
Šesterolisna crkva
Na lokalitetu Mastirine se nalazi arheološki istražena crkva šesterolisnog tlocrta sagrađena u 9. stolječu, posvećena vjerojatno Sv. Mihovilu Arhanđelu. Crkvu je istraživao Stjepan Gunjača u razdoblju 1955.-57. i rezultati istraživanja publicirao Dušan Jelovina (1982.) i Vedrana Delonga (1988.). Crkva na Mastirinama je jedna od skupini nekoliko šesterolisnih dalmatinskih crkava koje možemo naći u Hrvatskoj u Pridrazi, Škabrnji, Trogiru, Splitu, Brnazima i Zadru i u Rogačićima u Bosni. Ove crkve predstavljaju izraziti regionalni građevinski tip predromaničke sakralne arhitekture u ranosrednjovjekovnoj Dalmaciji.
Izvori i literatura
- Histiografija.hr. Portal hrvatske histiografije. Historijski zbornik 5 (1952) Istorija kotarskih uskoka 1646–1749, sveska I–II, sabrao i objavio dr. Boško Desnica. Autor Branko Sučević.
- Novak, Grga, Prošlost Dalmacije, knjiga prva i druga, Split, 2004.
- Fortis, Alberto, Put po Dalmaciji 1774., priredio Dr. Josip Bratulić 1984.
- Jelovina, Dušan, Starohrvatsko groblje na „Mastirinama“ u selu Kašiću kod Zadra. In Starohrvatska prosvjeta 12, 1982, s. 36-66.
- Delonga, Vedrana, Starohrvatska crkva na "Mastirinama" u Kašiću kod Zadra. In Starohrvatksa prosvjeta 18, 1988, s. 39-89.
Vanjske poveznice
- Intervju sa Sašom Malčićem, predsjednik udruge veterana 3. gardijske brigade “KUNE”. SAŠA MALČIĆ: Da je Kašić pao, vjerojatno bi se nastavio prodor neprijateljskih snaga prema Zadru, Udruga Urbana desnica, 2. travnja 2015.
- Značaj Kašića i 3. gardijske brigade KUNE u VRA Maslenica, Udruga Urbana desnica, 2. travnja 2015.
- Željko Mužević: "Kobre" u akciji Maslenica, Udruga Hrvatski dragovoljac 91, 8. prosinca 2014.
Nedovršeni članak Donji Kašić koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.
|
Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj. |