Zagonetka

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
Disambig.svg Za druga značenja, pogledajte Zagonetka (razdvojba).
Edip rješava Sfinginu zagonetku,
(Ingres, Oedipus et Sphinx, 1808.)

Zagonetka je vrsta zadatka, pitanje ili izričaj, koji treba riješiti razmišljanjem. Zagonetka se postavlja vještim skrivanjem pravog značenja kroz igru riječi ili kroz dvosmisleno značenje.[1]

Zagonetka u užem smislu

U zagonetki se pitanje ili opis koji traže odgonetanje postavljaju tako da sugeriraju nešto drugo od točnog odgovora, pa odgonetnuti zagonetku obično znači razumjeti metaforu. S obzirom na tu bliskost odgonetanja zagonetke i interpretacije poezije, pretpostavlja se srodnost nastanka zagonetke i metafore, odnosno pjesme.[1]

Po obliku ih je moguće podijeliti na opisne zagonetke i zagonetke pitalice. Ove druge su starije i nalaze se još u antičkoj kulturi i u Bibliji, na primjer Sfingina zagonetka koju rješava Edip ili Samsonovo rješenje zagonetke Filistejaca. Zagonetke su zabilježene u svim kulturama svijeta, te su značajan dio usmene i folklorne tradicije. Od XVIII. stoljeća objavljuju se u kalendarima, a od XIX. stoljeća u časopisima i knjigama, obično zajedno s poslovicama.

Zagonetke su dio takozvanih jednostavnih oblika (André Jolles, Jednostavni oblici - Einfache Formen, 1930.), jezičnih oblika koji izvorno pripadaju usmenoj kulturi. Strukturom su jednostavniji od umjetničkih oblika književnosti kao što su na primjer novela ili roman, ali se često nalaze sadržani u njima.

U starim usmenim kulturama uloga joj je inicijacijska, zagonetka služi za ispitivanje intelektualne zrelosti ispitanika, njegove upućenosti u određena znanja važna za zajednicu. Primjeri takve uloge nalaze se i u starijoj hrvatskoj književnosti, u Hektorovićevu Ribanju i ribarskom prigovaranju i Držićevim dramama. Također, iz starije hrvatske književnosti poznata je Frankapanova zbirka zagonetaka "Zganke za vrime kratiti"[2].

Primjeri narodnih zagonetaka

Nekoliko primjera narodnih zagonetaka:

  •  Bez kože uđe, s kožom izađe.  kruh
  •  Bijelo je - sir nije, repato je - miš nije, sol liže - vol nije.  rotkva
  •  Kući ide, a u goru gleda.  puška
  •  Nit' šušnu, nit' bušnu, a u kuću dođe.  mrak
  •  Danju klanja, a noću zvijezde broji.  đeram

Zagonetka u širem smislu

Zagonetke su pogodno odgojno sredstvo, pogotovo za mlađe uzraste. Nastavnici ih koriste za stvaranje raspoloženja prije obrade određene građe. I u mnogim današnjim udžbenicima nalazimo ukomponirane zagonetke, pomoću kojih učenik sam traži odgovore na pitanja. Učenik više nije samo pasivan čitatelj, već čimbenik koji sam pokreće svoje umne sposobnosti i sam stiže do rezultata.[3]

I odrasli se bave rješavanjem zagonetaka. One su za njih hobi, ponekad i strast. Zagonetka je također pogodan materijal i sredstvo natjecanja, koja se organiziraju u raznim medijima, na primjer u obliku kvizova.

U širem smislu, zagonetka obuhvaća i druge oblike, koji se često susreću pod pojmom enigmatika.

Vrste zagonetaka

Pletenica (blizugletka)

Neke od češćih zagonetaka su:

  • Akrostih je zagonetka u kojoj početna slova ili slogovi stihova čitanih odozgo prema dolje daju neku riječ. Kod Akrostihoida se za dobivanje rješenja premeću slova ili slogovi.
  • Anadiploza (udvostručivaljka) je zagonetka u kojoj se neka riječ udvostručuje i spaja u treću (JA + JA = JAJA).
  • Anagram (premetaljka) je zagonetka u kojoj se slova ili slogovi premeću.
  • Antiteza je zagonetka kod koje se traže suprotna značenja, koja se onda čitaju spojeno ili samostalno (NE NJIH -> DA NAS > DANAS).
  • Čahura je vrsta anagrama.
  • Čitaljka ja zagonetka u kojoj se grupiranjem slova na drugi način dobiva rješenje (Danas kupiše sto pušaka -> Dana skupi šest opušaka).
  • Kriptogram je jedina zagonetka koja nema pravila ili određenog ključa kako se rješava, već odgonetač mora naći ključ (LOGARITAM: 325618 -> broj pokazuje koje slovo uzeti -> GORILA, autor Z. Turek; SPUŽVA-GUŠTER-SVRAKA-JARAC -> svaka riječ sadrži učahurenu životinju, njihova početna slova su rješenje -> PURA, autor S. Baškaj).
  • Križaljka je najpopularnija zagonetka, u kojoj se pojmovi dobivaju iz opisa i zatim unose u lik.
  • Metamorfoza (preobrazba) je niz povezanih mijenjalki, kad se od jedne riječi dobiva druga, s promjenom jednog slova u svakom koraku. Broj koraka je za jedan manji od dužine riječi (PULA ... KOBE -> KULA-KOLA-KOBA, autor Z.Kurnik).
  • Pletenica (blizugletka) je lik u kome su izduženim slovima upisane riječi, koje treba pročitati (na slici: WIKIPEDIJA - HRVATSKA - 10 GODINA).
  • Pomicaljka je zagonetka u kojoj date riječi napisane jedna ispod druge treba pomaknuti ulijevo ili udesno, tako da se u stupcima pročitaju traženi pojmovi (iz pojmova VLASAK-ANANAS-OSINICA-SASAFRAS dobiti još tri biljke -> SASA-ANIS-KANA, autor M.Babić)
Slovni rebus Spajaljka
NTT TROPA se nalizao
moj nestašni KERA.
Sa busolom traži
gdje li je bandera.
  • Rebus je zagonetka predstavljena slovima, znakovima i crtežima i iz njihovog odnosa se nalazi rješenje ("Slovni rebus" u tablici desno: par T iza N -> partizan). Zarez označava da se neko slovo s početka ili kraja izbacuje iz rješenja. Ima više podvrsta, kao što su palindromni, anagramni, rarebus ili rebusoid.
  • Spajaljka (šarada) je zagonetka u kojoj se rješenja naznačenih pojmova spajaju u novu riječ ("Spajaljka" u tablici desno: KOM + PAS = KOMPAS, autor V.Kuterovac).

Vidi još

Izvori

  1. ↑ 1,0 1,1 "Hrvatska opća enciklopedija", knjiga 11, str. 656 Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2009. ISBN 978-953-6036-41-7
  2. ↑ Slavko Ježić, "Život i rad Frana Krste Frankopana, s izborom iz njegovih djela. O 250. obljetnici zrinsko-frankopanske pogibije", Matica Hrvatska, Zagreb 1921., Internet Archive
  3. ↑ Miljenko Lepšić i Josip Ilić-Dreven, "Društvene igre", Sportska tribina, Zagreb 1981.
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Zagonetka&oldid=471126"