Kriptogram je vrsta zagonetke koja se sastoji od šifriranog teksta.[1] Šifra koja se koristi za šifriranje teksta je obično dovoljno jednostavna kako bi omogućila rješavanje kriptograma, a često se koriste i zamjenljive šifre koje dopuštaju zamjenu jednog slova drugim slovom ili brojem suglasno nekom pravilu. U uporabi su ponekad i druge vrste šifri za stvaranje kriptograma poput knjižnih šifri, kod kojih se koriste knjige ili članci za šifriranje poruka. Rješavanje zagonetke sastoji se od odgonetanja teksta pomoću razbacanih slova u početnom položaju.
Osim navedene inačice u obliku šifre, kriptogram predstavlja i niz zagonetaka koje nemaju pravila za rješavanje, već za svaki kriptogram rješavač treba naći ključ. Na primjer, jedan od oblika Dudeney je nazvao "verbalna aritmetika". U knjizi "Društvene igre" Lepšić i Dreven navode tri primjera kriptograma[2], od kojih je u prvim dvama brojčani ključ pozicija slova u danoj riječi (u drugom primjeru je to naslov zagonetke), a u trećem primjeru početna slova učahurenih riječi (autori Z. Turek i S.Baškaj):
LOGARITAM: 325618
|
KRIPTOGRAM |
SPUŽVA GUŠTER SVRAKA JARAC |
(rješenje: gorila) | (rješenje: prag) | (rješenje: pura) |
Vidi još
Izvori
- ↑ Danesi, Marcel (22. rujan 2010.). "Cryptograms and the Allure of Secret Codes". Psychology Today. https://www.psychologytoday.com/blog/brain-workout/201009/cryptograms-and-the-allure-secret-codes Pristupljeno 15. siječanj 2020.
- ↑ Miljenko Lepšić i Josip Ilić-Dreven, "Društvene igre", "Kriptogram" na str. 216 i 217, "Računski kriptogram" na str. 223, Sportska tribina, Zagreb 1981.