Târgu Mureș

Târgu Mureș; Marosvásárhely
	Trgu u Târgu Mureșu
	; Grb
	; Grb
	Koordinate: 46°32′N 24°33′E / 46.533°N 24.55°E
Država: Rumunjska
	Vlast
- gradonačelnik	Dorin Florea
	Površina
- Ukupna	49,3 km²
	Stanovništvo (2002. )
- Grad	149.577
- Gustoća	3 043 stan/km²
- Područje utjecaja	250.000
Vremenska zona	EET (UTC+2)
- Ljeto (DST)	EEST (UTC+3)
	Službena stranica www.tirgumures.ro
Zemljovid
	; Položaj Târgu Muresa u Rumunjskoj

Târgu Mureș (njemački: Neumarkt am Mieresch, latinski: Novum Forum Seculorum, mađarski: Marosvásárhely) je grad u središnjoj Rumunjskoj, glavni grad županije Mureș.

Zemljopis

Grad se smjestio u dolini rijeke Moriš u središnjem dijelu Transilvanije. Grad se razvio na putu koji povezuje veće gradove Cluj-Napoca i Brașov.

Povijest

Grad na današnjem mjestu prvi put se spominje 1332. godine u papinskom popisu pod latinskim imenom Novum Forum Siculorum. Godine 1405. mađarski kralj Žigmund Luksemburški dodjeljuje gradu, tada poznatom kao Székelyvásárhely prema mađarskoj etničkoj zajednici Sikula, pravo održavanja sajmova. Kralj Matija Korvin 1482. godine daje gradu status slobodnog kraljevskog grada. Godine 1616. grad dobiva današnje ime. Ovo je vrijeme naglog uspona grada, kada on postaje jedno od središta Transilvanije.

Revolucija u Mađarskoj 1848. godine otvorila je novo pitanje u vezi tadašnjeg Târgu Mureșa i same Transilvanije pitanje rumunjsko-mađarskih odnosa. Poznati rumunjski narodni junak Avram Iancu, bio je odvjetnik u ovom gradu u to doba. I pored toga grad i njegova okolina su sve do kraja Austro-Ugarske ostali naseljeni pretežno Mađarima. Godine 1910. Mađari su činili 89% gradskog stanovništva.

Poslije Prvog svjetskog rata grad postaje dio kraljevine Rumunjske i odmah mijenja ime u "prorumunsko" Oşorheiu. Istovremeno u grad se počinju doseljavati Rumunji iz okolnih sela, pa grad polako postaje heterogen po stanovništvu. Međutim, u razdoblju 1940. – 1944. godine tijekom Drugog svjetskog rata, grad je ponovo dio Mađarske pod Miklóšom Horthijem, da bi poslije rata bio vraćen Rumunjskoj, sada pod komunističkom vlašću.

Tijekom 55-godišnje komunističke vladavine došlo he do nagle industrijalizacije i urbanizacije cijele Rumunjske. Ovo nije zaobišlo ni Târgu Mureș, kod kojeg je dodatni poticaj bilo i postojanje nekadašnje Mađarske Autonomne Pokrajine, čije je Târgu Mureș bio središte. Poslije pada komunizma 1989. godine došlo je do međuetničkih nemira između Rumunja i Mađara 1990. godine. Ovo je negativno utjecalo na grad i njegovo stanovništvo, posebno na Mađare, koji su iseljavanjem iz grad postali prvi put manjina u gradu. Grad je bio i u privrednim problemima, ali se od 2000. godine grad oporavlja i ponovo razvija.

Târgu Mureș 1735. godine

Târgu Mureș 1911. godine

Gradska kuća 1911. godine

Kazališni trg u Târgu Mureșu

Stanovništvo

Po popisu stanovništva iz 2002. godine Târgu Mureș je imao 149.577 stanovnika.

Etnički sastav stanovništva od 1850. godine.

Godina	Ukupno	Mađari	Rumunji	Nijemci	Židovi	Romi	Ostali
1850	7.855	82,6%	6,0%	3,1%	2,6%	3,6%	2,1%
1869	12.678	88,9%	5,2%	3,5%			2,4%
1900	20.229	83%	11,6%	3,6%			1,5%
1910	25.517	89,3%	6,7%	2,4%			1,6%
1930	40.058	57,2%	26,7%	1,7%	12,1%	1,1%	1,2%
1966	86.464	70,9%	28,3%	0,6%			0,2%
1977	127.783	63,6%	34,8%	0,6%	0,4%	0,5%	0,1%
1992	164.445	51,4%	46,1%	0,3%	0,1%	2%	0,1%
2002	149.577	46,73%	50,34%	0,2%		2,43%	0.01