Jegersek
| Jegersek | |||
|---|---|---|---|
| |||
| Regija | Zapadno Podunavlje | ||
| Županija | Zalska | ||
| Površina | 99,98 km2 | ||
| Nadmorska visina | 140 m | ||
| Zemljopisne koordinate | 46°50′43″N 16°50′50″E / 46.84538°N 16.84721°E | ||
| Stanovništvo (2001.) | |||
| - Ukupno | 62.158 | ||
| Pošta | 8900 | ||
| Pozivni broj | 92 | ||
| Službena stranica | http://www.zalaegerszeg.hu | ||
Jegersek (mađ. Zalaegerszeg, njem. Egersee) je grad u Zalskoj županiji čije je i središte.
Zemljopis
Grad Jegersek se nalazi u zapadnom dijelu Mađarske na rijeci Zali prema kojoj je dobio i ime u blizini je Slovenija, Austrija i Hrvatska, od Budimpešte grad je udaljen oko 220 kilometara zapadno.
Grad je točka na cesti europski pravac E65 (E65) od Malmöa u Švedskoj kroz gradove Ystad Datoteka:Flag of Sweden.svg, Świnoujście Datoteka:Flag of Poland.svg, Szczecin Datoteka:Flag of Poland.svg, Gorzów Wielkopolski Datoteka:Flag of Poland.svg, Zielona Góra Datoteka:Flag of Poland.svg, Prag Pogreška pri izradbi sličice: , Brno Pogreška pri izradbi sličice: , Bratislava
, Zagreb
, Rijeka
, Split
, Neum
, Dubrovnik
, Podgorica
, Priština Datoteka:Flag of Kosovo.svg, Skoplje
, Korint Datoteka:Flag of Greece.svg, Tripoli Datoteka:Flag of Greece.svg prema gradu Chania (Khania) u Grčkoj.
Povijest
Iako je gradsko područje bilo naseljeno i u doba prapovijeste i antike, naselje pod današnjim imenom prvi put se spominje 1247. godine u vrijeme srednjovjekovne Ugarske. Razvoj grada je bio intenzivan u 15. stoljeću, ali je ometen je osmanskim osvajanjima u Panonskoj nizini u drugoj polovici 16. stoljeća, kada je naselje bilo na granici, koja bila nestabilna i sa čestim sukobima i pljačkaškim upadima.
Sa uspostavom vlasti Habsburgovaca u 18. stoljeću Jegersek se ponovo počeo razvijati i postaje važno kulturno, privredno i upravno središte u ovoj oblasti.
Tijekom Revolucije 1848.-49. Jegersek, kao grad blizu austrijskog dijela carstva, je imao zanemarljivu ulogu u revoluciji, pa nije značajnije stradao. Poslje Revolucije grad se brzo podigao i ubrzo dobio željezničku vezu sa Budimpeštom. Također, u ovo vrijeme podignute su mnoge nove građevine, a grad se i brojčano povećavao.
Poslije Prvog svjetskog rata Jegersek se našao u okviru novoosnovane mađarske republike. Tijekom druge polovine stoljeća grad je doživio ponovo razvoj i rast stanovništva. Tijekom proteklih godina tranzicije, zbog povoljnog položaja blizu bogatog evropskog zapada grad je lakše prošao kroz tranzicijsku krizu nego drugi gradovi u državi. Posljednjih godina grad je ponovo oživio zahvaljujući otvaranju obližnje granice ka Austriji.