Toggle menu
309,2 tis.
63
18
534,4 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Sredozemna flora

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Sredozemna odnosno mediteranska flora, flora koja je svojstvena priobalju i otocima na Sredozemlju. Najvećma biljke iz ove zajednice su vazdazelene, zbog čega su ovi predjeli Sredozemnog mora slikoviti tijekom cijele godine. Biljke su otporne jer su se razvile u podneblju čije je svojstvo duge ljetne žege, oskudica vlage i izvora vode, a zime blage i vlažne. Tlo je često ograničene plodnosti, rijetko, škrto na krškoj podlozi. Pored svoje uloge koja je kod svih biljaka u svim biocenozama, poput fotosintetske i prehrambene te čuvara tla od erozije, zatim i njene uloge u industriji mirisa i farmaceutskoj industriji, ima još uloga. Vrlo su podatne s pejzažnooblikovnog stajališta.[1] Naime, kod sredozemne klime nije lako odabrati pogodne vrste za uređenje okoliša, koje ide u paru s turizmom.[2] Pak, kod otpornosti mediteranskih trajnica na uvjete klime i tla, zahtijevaju manje rada i troška oko održavanja.[1] Stoga primijeni li se autohtone sredozemne vrste, mnogi se problemi uređenja okoliša rješavaju, zato što su prilagođene staništu što troškove njihovog održavanja čini nižima, a znatno doprinose očuvanju biološke i krajobrazne raznolikosti.[2] Neke biljne vrste s Jadrana podatne su i za uređivanja interijera. Zbog svoje slikovite ljepote važno je kao dekorativna sastavnica, jer se prostire po turistički najperspektivnijim područjima. Zato ju je važno i hortikulturno i krajobrazno sagledati, očuvati, jer ju ugrožava bezobzirna betonizacija obale i prateća zagađenja iz kućanstava. Osim okolice naselja, pruža velike mogućnosti korištenja za podizanje i uređenje novih zelenih prostora u gradovima, turističkim zonama i oko turističkih objekata odnosno eksterijera. Osim sloja drveća i grmlja, tu ulogu ima i kao zeleni pokrov tla, umjesto travnjaka.[1]

Vidi

Izvori

  1. 1,0 1,1 1,2 Bruno Šišić: Hortikulturni aspekti mediteranskog biljnog svijeta Naše more : znanstveni časopis za more i pomorstvo, 9 (1963), 2; sažetak.
  2. 2,0 2,1 Vesna Židovec: Prilog broja: Zanimljivo mediteransko bilje Gospodarski list, 13. srpnja 2018. Pristupljeno 19. svibnja 2020.