Radna zajednica (ustaški pokret)

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
Neodgovarajući sadržaj Tema ovog članka ili dijela članka po svojoj važnosti možda ne udovoljava Wikipedijinim kriterijima.

Ako do 21. lipnja 2021. članak ili njegov sporni dio ne dobije podršku zajednice na stranici za razgovor o članku, bit će obrisan.

Ne uklanjajte sami ovaj predložak. Prepustite to administratorima.

Radna zajednica, prema Propisniku o zadaći, ustrojstvu, radi u smjernicama "Ustaše" - Hrvatskog oslobodilačkog pokreta, jesu svi zbirnici, tabornici, logornici i stožernici koji obnašaju dužnost u jednome mjestu. U Radnu zajednicu također ulaze i dužnosnici ustaša i ustaškinja, Ustaške muške i ženske mladeži. Radna zajednica kao ustanova nastaje čim se u jednom mjestu nalaze dva zbira, dva tabora, dva logora ili dva stožera, bez obzira na to iz kojeg su dijela Ustaškog pokreta (ustaša, ustaškinja, Ustaške mladeži). Svrha je povezati i uskladiti rad svih dijelova Ustaškoga pokreta u selu, općini, kotaru ili velikoj župi. Zadaća mu je povezati sve članove i dužnosnike i organizirati skupne stastanke. Radna zajednica nosi ime prema naselju i ustanovi, pa je za zbir "Ustaša" - Hrvatski oslobodilački pokret - Zbirna (Taborska, ...) - ime mjesta. Radne sjednice saziva, vodi i zaključuje zbirnik, tabornik, logornik ili stožernik, a ako ne može sudjelovati, mijenja ga pobočnik za upravu.[1][2]

Izvori

  1. Ustaša: dokumenti o ustaškom pokretu / priredio Petar Požar. - Zagreb : Zagrebačka stvarnost, 1995., str. 302, ISBN 953-192-013-3
  2. Iz Propisnika o zadaći, ustrojstvu, radi u smjernicama "Ustaše" - Hrvatskog oslobodilačkog pokreta, Narodne novine, br. 181 od 13. kolovoza 1942.