Logor je ustrojstvena radna ustanova Ustaškog pokreta.[1][2]
Obuhvaća područje upravnog kotara odnosno kotarske ispostave. Logor nosi ime sjedišta. Sjedište je u vijek u sjedištu upravnog kotara odnosno kotarske ispostave. Logor je prva nadređena ustanova taboru u upravnom kotaru, a druga nadređena zbirovima toga kotara. Na svojem području logor nadzire rad svih tabora i zborova i usklađuje njihov rad, skrbi o pravilnom radu istih u skladu s propisnikom, nalozima i uputama nadređenih dužnosnika Ustaškog pokreta, vodi kartoteku svih članova svih tabora, za svoje područje priređuje prosvjetno-političke i stručne tečajeve prema uputama i nalozima Zapovjedništva ustaša GUS-a, poduzima sve potrebno da se osnuje tabor u svakoj općini i zbir u svakom selu. Postrojnik, na prijedlog stožernika, osniva, imenuje i razrješuje logornika i logorske pobočnike. Postrojni može isto napraviti izravnom odlukojm, obavijestivši o tom logoru nadređeni stožer. Žig logora je okrugao, u sredini je ustaški znak, oko njega u gornjem dijelu riječi "Ustaša! - Hrvatski oslobodilački pokret. U donjem dijelu je riječ Logor i njegovo ime.[1]
Logor čine logornik, logorska uprava i logorsko vijeće. Logorsku upravu čine logornik, logorski pobočnici, i logornik Ustaške muške mladeži. Logor ima pobočnike kao i tabor, s proširenim djelokrugom. Logorsko vijeće saziva, vodi i zaključuje logornik i saziva ga najmanje jednom tromjesečno. Logorsko vijeće čine logornska uprava, tabornici i zbirnici ustaša i Ustaške muške mladeži s područja logora. Spriječenog i odsutnog tabornika ili zbirnika na sjednicama zamjenjuje taborski odnosno zbirni pobočnik za upravu, a ako i njega nema, zamjenjuje ga taborski odnosno zbirni pobočnik za Ustašku pripremu.[1]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 Ustaša: dokumenti o ustaškom pokretu / priredio Petar Požar. - Zagreb : Zagrebačka stvarnost, 1995., str. 296-298, ISBN 953-192-013-3
- ↑ Iz Propisnika o zadaći, ustrojstvu, radi u smjernicama "Ustaše" - Hrvatskog oslobodilačkog pokreta, Narodne novine, br. 181 od 13. kolovoza 1942.