Toggle menu
310,1 tis.
36
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Predrag Finci

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Predrag Finci
Predrag Finci
Zapadna filozofija
Filozofija 20. i 21. stoljeća
Rođenje Sarajevo, 5. kolovoza 1946.
s prebivalištem u Londonu
Škola/tradicija kontinentalna filozofija, egzistencijalizam, fenomenologija
Glavni interesi estetika,ontologija
Utjecaji Platon, Pascal,Kant,Hegel, Dostojevski, Rilke,Heidegger, Adorno,Wittgenstein
Portal o životopisima

Predrag Finci (Sarajevo, 5. kolovoza 1946.) hrvatski je i bosanskohercegovački filozof, pisac i esejist. Radovi i stil Predraga Fincija prepoznatljivi su po svojoj kombinaciji erudicije, filozofskih i estetskih uvida i osobnog iskustva.[1] O njegovim je knjigama napisan veći broj članaka i recenzija u BiH, Hrvatskoj i Srbiji.[2][3]

Životopis

Predrag Finci je svoju karijeru započeo kao glumac u ulozi Gavrila Principa u filmu Sarajevski Atentat[4]Fadila Hadžića 1968. godine.[5] Nakon završetka dramskog studija posvećuje se studiju filozofije koju je studirao na Sveučilištu u Sarajevu i Sveučilištu u Parizu (kod Mikela Dufrenna). Bio je i gostujući istraživač na Sveučilištu u Freiburgu (kod Werner Marxa). Magistrirao je 1977. i doktorirao 1981. godine. Bio je Dekan OOUR-a Filozofija Filozofskog fakulteta u Sarajevu 1985./1986. i 1986./1987. i profesor estetike do 1993. godine kada tijekom rata u BiH seli u London gdje nastavlja raditi kao slobodni pisac i gostujući istraživač na UCL-u (University College London) do odlaska u mirovinu 2011. godine.

Knjige Predraga Fincija objavljene su u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji, a 2012. godine objavljuje prvu knjigu na engleskom jeziku pod naslovom "Applause, and then Silence" (Aplauz, zatim muk). Radi se o kratkoj zbirci filozofskih eseja o temama kao što su okvir slike, naslov, moto, posveta itd.[6] O istim temama prethodno je u širem obliku Finci pisao u svojoj knjizi "O nekim sporednim stvarima" objavljenoj 1990. godine.[7] . Godine 2014. objavljuje još jednu zbirku eseja na engleskom jeziku: "Why I Killed Franz Ferdinand and Other Essays" (Zašto sam ubio Franju Ferdinanda i drugi eseji).[8] To je zbirka eseja o različitim problemima, od terorizma (Sarajevski atentat) preko nekih kazališnih epifenomena pa do pitanja o prirodi pijanstva.[9]

Izdanja Antibarbarus u Zagrebu 2014. godine objavljuju Fincijevu "Estetsku terminologiju".[10][11] Radi se o opsežnom djelu koje se bavi pojmom umjetnosti, odnosno umjetničkog djela. Isti tekst izlazi 2016. godine u elektroničkom izdanju. Većina Fincijevih djela su objavljena u elektroničnom obliku, ali je bitno spomenuti da je ova knjiga u svom elektroničkom izdanju nešto drugačija, korigirana i dopunjena te se zove "Estetička terminologija". Riječima autora, radi se o sljedećem tehničkom razlikovanju: „kada se kaže ‘estetičko’ onda je riječ o teorijskoj, filozofskoj disciplini, o mišljenju estetskog fenomena, a ne recimo o estetskoj kirurgiji ili estetskom aspektu problema, a kada se kaže ‘estetsko’ riječ je o umjetničkom djelu i svojstvima tog djela. Pojmovi estetičko i estetsko pripadaju estetici (estetičkoj teoriji) kao filozofskoj disciplini i unutar nje imaju svoja specifična, jasno određena značenja“ (Finci, 2016: 349)[12]

Godine 2016. sarajevska Izdavačka kuća Art Rabic objavljuje novu knjigu Predraga Fincija "Kratka, a tužna povijest uma." Kako navodi bosanskohercegovački PEN, u ovoj knjizi Finci pokazuje što je sve ideja uma i umno biće, kako se um razlikuje od osjećaja i vjere, zašto sve više dolazi do potpunog nepovjerenja u um i što je moguća budućnost mišljenja i samog uma.[13] U časopisu Radio Gornji Grad Luciano Lukšić piše da su Fincijeve knjige "O kolodvoru i putniku" i "Kratka, a tužna povijest uma" napisane u nadi da je unatoč svemu moguć jedan humaniji svijet, svijet u kojem će stvaralačke ideje i etika humanizma postati životna stvarnost, a sam svijet uman.[14] Fincijeva knjiga O kolodvoru i putniku je 2019. godine prevedena i objavljena na hebrejskom jeziku u izdanju Carmelph.co.il

U knjizi "Elektonička špilja" koja je izašla 2017. godine u izdanju sarajevske kuće Art Rabic, Predrag Finci promišlja temu medija te razmatra njihov značaj, utjecaj, posljedice koje vrše na čovjekov život.[15] Postavlja važno etičko i političko pitanje današnjice "Koliko pristajem na manipuliranje medijima, i koliko sam pridonosim njihovoj zloupotrebi?" [16] Izdanja Antibarbarus iz Zagreba iste 2017.godine objavljuju Fincijevu knjigu "Koristi filozofije" u kojoj autor postavlja pitanje na koje su mnogi tražili odgovor: kakva je koristi od filozofije? U svojim razmišljanjima autor govori o radosti mišljenja, o nuždi filozofiranja i ukazuje na stalnu otvorenost i aktualnost filozofskih pitanja.[17]

Godine 2018. u izdanju izdavačke kuće Factum izdavaštvo iz Beograda objavljena je dvadeseta knjiga Predraga Fincija pod naslovom "Ukratko". Kako piše P.E.N. BiH:" U ovoj knjizi esej gotovo u potpunosti prelazi u poetsku formu. Knjiga se dodiruje svih ključnih egzistencijalnih pitanja, od pitanja porijekla i nastajanja preko kazivanja o prijateljstvu i ljubavi, do pitanja rata, umiranja i ništavila. "Ukratko" je autorova sažeta povijest života. U svojim kratkim, efektno pisanim tekstovima Finci zapravo vodi dijalog sa ranim grčkim filozofima i svojim vlastitim emocionalnim stanjima, koja mogu biti i osjećaji svakog od nas."[18] Iste 2018. godine izdavačka kuća Art Rabic iz Sarajeva objavljuje Fincijevu knjigu "O književnosti i piscima" koju autor započinje ovim riječima: "Ovo je knjiga o književnosti i piscima. Priča o njima. Naslov knjige posudih od onih nekadašnjih, strogih pisaca udžbenika, priručnika i književnih pregleda, od onih ozbiljnih, uvažavanih profesora i marljivih teoretičara koji su sve znali, pa i što je književnost i koji su pisci dobri, a i koji nisu. Ja međutim ne pišem takvu knjigu. Ne pravim učene analize, ne iznosim mudre tvrdnje, ne poduzimam sistematska istraživanja života i djela pisaca. Ne bih to htio. Nego bih samo da redam, svoje nabrajam, pričam i u svom pripovijedanju ideja iznosim kako mislim da jest i što mislim da bi književnost mogla biti.”[19] Hrvoje Jurić smatra da je "Finci ovom knjigom ponovno pokazao i dokazao da mnogo misli, mnogo promišlja, ali da također umije da to dijeli s drugima jer umije da piše. A to nije pravilo među školovanim, „oznanstvenjenim“ misliteljima. Ono što ova knjiga pokazuje i dokazuje jest da je Finci u osnovi znanstvenik-filozof (načitan filozofa od Aristotela, preko Kanta i Hegela, do Husserla, koji baš i nisu bili literati profinjenoga stila), premda je očito da ova knjiga nije zamišljena kao znanstveno-filozofsko djelo." [20] Ranko Risojević u svome osvrtu smatra da je ova knjiga „istovremeno beletristička i udžbenička“ te da je „bez prevelike filozofije, ali ne bez uticaja filozofije“.[21]

Nešto kraći prijevod na talijanski jezik Fincijeve knjige "Tekst o tuđini" (Zagreb, 2007) objavljen je pod nazivom "Il popolo del diluvio" u izdanju talijanske izdavačke kuće Bottega Errante Edizioni 2018. godine.[22][23][24]

2019. godine Factum izdavaštvo objavljuje knjigu Predraga Fincija pod naslovom "Misterij, iza svega". P.E.N. BiH piše: "U svoj novoj knjizi Predrag Finci piše o misticizmu u umjetnosti, o mističkom iskustvu, te o filozofskim razmatranjima misticizma i o tome što je misterij u filozofiji. Autor pokazuje da je misticizam posebna vrsta osjećaja i mišljenja, čak posebna filozofija, koja je svojevrsna hereza, a kao filozofija pobuna protiv vlasti racionalnog uma i tajnovito, na subjektivnim osjećajima zasnovano filozofiranje i učenje o životu. Finci kroz niz duhovitih priča, primjera iz umjetnosti, filozofije i učenja samih mistika osvjetljava na racionalan, jasan i razumljiv način smisao i različita značenja misticizma u povijesti i današnjem svijetu"[25] Iste 2019. godine sarajevska izdavačka kuća Art Rabic objavljuje Fincijevu knjigu "Zapisi veselog filozofa (sa likovnim komentarima Amele Hadžimejlić)". "Ovo je kratka povijest filozofije, ispričana kroz niz anegdota i šala, a rezultat je dva različita nastojanja: Predraga Fincija kao autora teksta i grafičarke i likovne umjetnice Amele Hadžimejlić. Tako je ova knjiga postala sprega riječi i lika, teksta i oblika, kazivanje i pokazivanje, prezentiranje i reprezentiranje. Na dva različita načina ispričana ista priča. Knjiga Zapisi veselog filozofa napisana je jednostavno, duhovito, čita se lako, slike u knjizi su upečatljive i originalne, a njeni autori su osobe različitih stvaralačkih pristupa, profesija, generacija, polova i mjesta stanovanja, a oboje iz Sarajeva."[26]

2020. godine objavljena je Fincijeva knjiga "Prvo, bitno"[27] u suradnji Factuma (Beograd) i Jesenski i Turk (Zagreb). Kako piše P.E.N. BiH "Fincijeva knjiga je pisana jasnim, preciznim jezikom. Puna je zanimljivih, gotovo filmskih opisa, duhovitih anegdota o filozofima i lijepih, promišljenih tvrdnji. Knjiga koja je sprega poetskog i refleksije. "Prvo, bitno" je lijep uvod u rane početke filozofiranja i autorov pristup velikim filozofskim i našim životnim pitanjima.[28]

2021. godine je u izdanju Frakture objavljena Fincijeva knjiga "Sve dok". To je zbirka ispovjednih eseja koja donosi “kronologiju” jednog života, jednog čovjeka, filozofa i umjetnika. Života koji ima svoje prije i svoje poslije te granicu između njih koja je nevoljko prijeđena, ali njezin je prelazak doveo do ponovnog susreta – s ishodištima svojega svijeta.[29] Miljenko Jergović piše:"Podijeljena u dva dijela, u Prije i u Poslije, “Sve dok” iz poglavlja u poglavlje tematizira autorov svijet. Teme su donekle autobiografske, tiču se povijesti epohe, mitologije svakodnevnog života u dva različita vremena, onom prije progonstva i onom poslije progonstva. Gotovo svaka tema donijet će Fincijevo pojmovno raščlanjenje, predočavanje stanja stvari, rastvaranje svijeta na način na koji su svijet samima sebi rastvarali i objašnjavali antički filozofi. I tek poneko od onih koji su filozofirali nakon njih. Tu pisac radi nešto što je u suštini vrlo arhaično i što silno ovisi o njegova dva nefilozofska talenta: jezičnom i pjesničkom. Ne povodite se za njim jer biste mogli ispasti smiješni[30]

Predrag Finci je član Exile Writers Ink (London), Društva pisaca BiH i član-osnivač P.E.N.-a BiH. Član je Hrvatskog filozofskog društva. Dobitnik je Nagrade izdavača "Svjetlost" za zbirku eseja "Govori prepiski" 1980. i Nagrade izdavača "Veselin Masleša" za esej, 1986.godine. 2011.godine je dobio Nagradu za znanost na 23. Međunarodnom sajmu knjige u Sarajevu za knjigu “Imaginacija ” u izdanju Antibarbarusa, Zagreb.[31]

Bibliografija

Objavljeno u BiH:

  • Govor prepiski, Svjetlost, Sarajevo, 1980.
  • Umjetnost i iskustvo egzistencije, Svjetlost, Sarajevo, 1986.
  • Ishodište pitanja, Glas, Banja Luka, 1987. OCLC 23869495
  • O nekim sporednim stvarima, Veselin Maslesa, Sarajevo, 1990.ISBN 9788621004249
  • Sarajevski zapisi: Sentimentalni uvod u estetiku i Pravo, stranputicom, Buybook, Sarajevo, 2004. ISBN 9789958630323
  • Poetozofski eseji, Medjunarodni centar za mir, Sarajevo, 2004. ISBN 9789958480430
  • O kolodvoru i putniku, Motrišta, Mostar 2013. ISSN 1512-5475; IK Rabic, Sarajevo 2015, ISBN 978-9958-33-101-5 Prevedena i objavljena na ivritu (hebrejskom) u izdanju Carmelph.co.il, 2019 ISBN 9789655409055
  • Kratka, a tužna povijest uma, IKB Rabic, Sarajevo, 2016. ISBN 9789926428037 COBIS: BH-ID 22956550
  • Elektronička špilja, Art Rabic, Sarajevo, 2017. ISBN 9789926428211 COBISS: BH-ID 23983110
  • O književnosti i piscima, Art Rabic, 2018. ISBN 978-9926-428-50-1 COBISS: BiH-ID-26539782
  • Zapisi veselog filozofa (slikovni zapisi u knjizi: Amela Hadžimejlić), Art Rabic, Sarajevo 2019. ISBN 978-9926-428-64-8

Objavljeno u Hrvatskoj:

  • Umjetnost uništenog: estetika, rat i Holokaust, Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2005. ISBN 9532490000
  • Priroda umjetnosti, Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2006. ISBN 9789532490121
  • Tekst o tuđini, ilustrirao Mersad Berber, Demetra, Zagreb, 2007.ISBN 953-225-088-3 OCLC 444656056 Prevedeno i objavljeno na talijanskom jeziku pod nazivom "Il popolo del diluvio", Bottega Errante Edizioni, 2018.,ISBN 9788899368272
  • Djelo i nedjelo: umjetnost, etika i politika, Demetra, Zagreb, 2008. ISBN 9789532250916
  • Imaginacija, Zagreb, Izdanja Antibarbarus, 2009. ISBN 9789532490916
  • Osobno kao tekst, Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2011. ISBN 9789532491081
  • Čitatelj Hegelove estetike, Naklada Breza, Zagreb, 2014. ISBN 9789537036867
  • Estetska terminologija, Izdanja Antibarbarus, Zagreb 2014. ISBN 9789532491418
  • Korist filozofije, Izdanja Antibarbarus, Zagreb 2017. ISBN 9789532491760
  • Što se sviđa svima: komentari uz Kantovo shvaćanje umjetnosti. Hrvatsko filozofsko društvo, Biblioteka Filozofska istraživanja, Zagreb 2019. ISBN 9789531642040
  • Prvo, bitno, U suradanji Factum izdavaštvo, Beograd i Jesenski i Turk, Zagreb 2020. ISBN 9788680254388
  • Sve dok, Fraktura, Zaprešić, 2021 ISBN 978-953358317-4

Objavljeno u Srbiji:

  • Ukratko, Factum Izdavaštvo, Beograd, 2018. ISBN 9788680254128 ; Beograd 2020 ISNB 9788680254333
  • Misterij, iza svega, Factum izdavaštvo, Beograd, 2019. ISBN 9788680254197
  • Prvo, bitno, U suradnji Factum izdavaštvo, Beograd i Jesenski i Turk, Zagreb 2020. ISBN 9788680254388

Objavljeno na engleskom jeziku:

  • Applause, and then Silence, with Introduction by Moris Farhi, Style Writers Now, 2012. ISBN 9781476487908
  • Why I Killed Franz Ferdinand and Other Essays, with Introduction by Cathi Unsworth, Style Writers Now, 2014. ISBN 9781310175367

Izvori

  1. http://makabijada.com/finci.htm (pristupljeno 17. veljače 2021.)
  2. http://elmundosefarad.wikidot.com/muharem-bazdulj-lirika-itake (pristupljeno 17. veljače 2021.)
  3. http://elmundosefarad.wikidot.com/u-traganju-za-iskazom-neiskazivoga (pristupljeno 17. veljače 2021.)
  4. http://www.imdb.com/title/tt0063545/ (pristupljeno 17. veljače 2021.)
  5. http://www.bbc.co.uk/programmes/b047wshs (pristupljeno 17. veljače 2021.)
  6. http://www.goodreads.com/book/show/21071483-applause-and-then-silence (pristupljeno 17. veljače 2021.)
  7. https://novinar.me/2015/03/08/predrag-finci-od-sarajeva-do-londona-za-bosnu-i-hercegovinu/ (pristupljeno 17. veljače 2021.)
  8. https://www.smashwords.com/books/view/208856 (pristupljeno 17. veljače 2021.)
  9. https://www.smashwords.com/interview/predragfinci (pristupljeno 17. veljače 2021.)
  10. http://www.jutarnji.hr/kultura/knjizevnost/sto-je-uopce-umjetnost-odgovor-je-potrazio-predrag-finci-filozof-sarajevske-skole-s-londonskom-adresom/303589/ (pristupljeno 17. veljače 2021.)
  11. http://hrcak.srce.hr/165875 (pristupljeno 17. veljače 2021.)
  12. https://radiogornjigrad.wordpress.com/2016/11/26/josip-cmrecnjak-kartografija-estetickih-termina-osvrt-na-knjigu-esteticka-terminologija-predraga-fincija/ (pristupljeno 17. veljače 2021.)
  13. http://penbih.ba/wp/2016/05/predrag-finci-kratka-tuzna-povijest-uma/ (pristupljeno 17. veljače 2021.)
  14. https://radiogornjigrad.wordpress.com/2017/01/14/luciano-luksic-logos-um-i-grad-o-dvije-knjige-predraga-fincija/ (pristupljeno 17. veljače 2021.)
  15. http://www.lupiga.com/intervjui/intervju-predrag-finci-zivimo-u-tuznom-dobu-prezivljavanja-borbe-za-opstanak-a-bez-novih-ideja</ (pristupljeno 17. veljače 2021.)
  16. https://radiogornjigrad.wordpress.com/2017/07/04/o-knjizi-elektronicka-spilja-predraga-fincija (pristupljeno 17. veljače 2021.)
  17. https://www.jutarnji.hr/kultura/knjizevnost/kakve-koristi-od-filozofije-profesor-filozofije-koji-je-docekao-mirovinu-u-londonu-pita-se-pitanje-svih-pitanja/6573807/ (pristupljeno 17. veljače 2021.)
  18. http://penbih.ba/2018/03/ukratko-nova-knjiga-predraga-fincija/ (pristupljeno 17. veljače 2021.)
  19. http://penbih.ba/2018/11/o-knjizevnosti-piscima-nova-knjiga-predraga-fincija/ (pristupljeno 17. veljače 2021.)
  20. https://www.jergovic.com/ajfelov-most/dzaba-ti-misao-ako-je-samo-tvoja/https://www.jergovic.com/ajfelov-most/dzaba-ti-misao-ako-je-samo-tvoja/ (pristupljeno 17. veljače 2021.)
  21. https://www.jergovic.com/ajfelov-most/fincijev-uvod-u-lektiru/ (pristupljeno 17. veljače 2021.)
  22. https://convenzionali.wordpress.com/2018/09/13/il-popolo-del-diluvio/ (pristupljeno 17. veljače 2021.)
  23. https://www.lalettricegeniale.it/il-popolo-del-diluvio-predrag-finci/ (pristupljeno 17. veljače 2021.)
  24. https://www.oslobodjenje.ba/o2/kultura/knjiga-narod-potopa-predraga-fincija-izmedu-sjecanja-na-atlantidu-i-teznje-ka-utopiji-398110 (pristupljeno 17. veljače 2021.)
  25. http://penbih.ba/2019/07/predstavljanje-nove-knjige-predraga-fincija-misterij-iza-svega/http://penbih.ba/2019/07/predstavljanje-nove-knjige-predraga-fincija-misterij-iza-svega (pristupljeno 17. veljače 2021.)/
  26. http://penbih.ba/2019/07/predrag-finci-zapis-veselog-filozofa/ (pristupljeno 17. veljače 2021.)
  27. Magazin, X. X. Z.. "U ratu je sve bilo ugroženo - XXZ Portal" (engl.). www.xxzmagazin.com. https://www.xxzmagazin.com/u-ratu-je-sve-bilo-ugrozeno Pristupljeno 17. veljača 2021. 
  28. http://penbih.ba/en/2021/02/prvo-bitno-nova-knjiga-predraga-fincija/ (pristupljeno 17. veljače 2021.)
  29. https://fraktura.hr/sve-dok.htmlhttps://fraktura.hr/sve-dok.html
  30. https://www.xxzmagazin.com/finci-se-bos-krece-po-ostrici-sablje-i-ostaje-neozlijeden
  31. https://www.klix.ba/magazin/kultura/dodijeljene-nagrade-najboljima-kriza-umanjila-promet/110425044 (pristupljeno 17. veljače 2021.)

Vanjske poveznice