Filozofija 20. stoljeća

PREUSMJERI Predložak:Povijest zapadne filozofije

20. stoljeće je donijelo prevrate koji su stvorili niz konfliktnih razvoja unutar filozofije o temelju znanja i valjanosti različitih apsoluta. Sa klasičnim sigurnostima koje su smatrane zbačenima i novim socijalnim, ekonomskim, znanstvenim, etičkim i logičkim problemima, filozofija 20. stoljeća je bila spremna za niz različitih pokušaja da se reformiraju, zadrže, promjene i ukinu prije zamišljene granice.

Nova proučavanja u filozofiji znanosti, filozofiji matematike i epistemologiji su ojačavala antagonističke tendencije za objašnjenje svijesti i njezinih objekata, izraženo u dubokim razlikama između analitičke i kontinentalne filozofije koje su imale svoj osnutak na početku stoljeća. Napredak u teoriji relativnosti, kvantnoj i nuklearnoj fizici, generativnim znanostima kao kognitivna znanost, kibernetika, genetika, generativna lingvistika, bogati spisateljski output i početak filma kao umjetnički oblik su izrazito obogatile sadržajni predmet filozofije.

Isto tako duboko, povijesni događaji kao svjetski ratovi, ruska revolucija, skori kolaps europske parlamentarne demokracije u 30-ima i 40-ima, holokaust, uporaba nuklearnih oružja na carski Japan, nastavljano kolonijalno nasilje, osnivanje Ujedinjenih Naroda, elaboracija novih doktrina u ljudskim pravima, propast revolucionarnog naboja 1968., kraj Sovjetskog Saveza, nastavljajuće nejednakosti u globalnom razvoju u civilnim društvima, ponovno pojavljivanje "fundamentalističkih" religijskih identiteta u krščanskom, Islamskom, Židovskom i hinduističkom kontekstu i na prvi pogled neobuzdana ako i isprekidana genocidna aktivnost su stavili u pitanje mnoge filozofske doktrine o ljudskoj racionalnosti i stvorile još oštrije zatjeve na moralnu, političku filozofiju i filozofiju religije.

Filozofske škole