Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Povijest Hercegovine

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
  1. PREUSMJERI Predložak:Uklopi u

Povijest Hercegovine seže od dolaska Slavena do danas.

Predslavenska povijest

Vidi: Iliri

Narod koji je naseljavao Hercegovinu prije dolaska Slavena bili su Iliri. Pretpostavlja se da su na ova područja došli oko 2000. god. pr. Kr.. Rimljani osvaja ovo područje u 1. st., kao dio Illyricuma i uključuje ga u svoju pokrajinu Dalmaciju.

Srednji vijek

Povijesni prikaz malih kneževina i župa, čijim je objedinjavanjem u 15. stoljeću nastala Hercegovina
Grb Kosača („Kosačića“) prema Fojničkom grbovniku datiranom u 17. st., koji je kopija grbovnika iz 16. st.

S dolaskom Slavena zapadna Hercegovina je pod hrvatskim narodnim vladarima, dok se u istočnoj Hercegovina formiraju malene kneževine Travunja i Zahumlje (Humska zemlja).
Granice znaju flukturirati, a malene kneževine, skupa sa Dukljom varirati u svom geopolitičkom statusu, od podložnosti Bizantu, Srbiji, Hrvatskoj, pa čak i kratkotrajnim razdobljima bugarske vlasti.
Od 14. stoljeća, doba jačanja srednjovjekovne Bosne, područje se povezuje i s banovinom, a kasnije i kraljevinom u Bosni.
U 15. stoljeću većinu posjeda malih kneževina, kao i hrvatski župa zapadno od Neretve, pod svojom vlašću objedinjuje Stjepan Vukčić Kosača, koji 1448. uzima titulu Hercega (vojvode) i tu stvara de facto neovisnu državu. Međutim nakon pada Bosne pod Osmanlije, Osmanlije ubrzo napadaju i njegovu državu, te ju osvajaju do 1482.

Osmansko razdoblje

Osmanlije su bili prvi koji su počeli rabiti naziv Hercegovina za ovo područje. Bosanski beg Isa-beg Isaković naziv Hercegovina spomenuo je u pismu iz 1454. U ranija vremena Hercegovina je nazivana i Vojvodstvo sv. Save. [1]

Neslužbeni glavni grad Hercegovine, Mostar, prvi put je spomenut 1452. Samo nekoliko godina kasnije, ovo područje napale su Osmanlije, a konačno je palo pod njihovu vlast 1466. Baš u vrijeme vladavine Osmanlija, grad Mostar je dobio na važnosti. Uskoro je posttao kadiluk, a od 1522. bio je središte Hercegovačkog pašaluka. Do kasnog 16. stoljeća prikljuključen je u veći Bosanski pašaluk.

Opsada Krete, koja je trajala od 1645. do 1669., štetila je Hercegovini, pošto su se Mletačka Republika i Osmansko Carstvo borili za prevlast u Dalmaciji.

Kao ishod Mira u Srijemskim Karlovcima potpisanog 1699., Osmanlije su dobile izlaz na Jadransko more kroz obalno područje Neum-Klek. Dubrovačka Republika se tako odvojila od mletačkog utjecaja. Osmanlije su izvukle korist iz ovoga uzimajući sol iz regije.

Kao ishod Velikog bosanskog ustanka, Hercegovina je isključena iz Bosanskog pašaluka 1833. i pretvorena je u novi Hercegovački pašaluk kojim je vladao nezavisni vezir Ali-paša Rizvanbegović. Nakon njegove smrti 1851., pašaluk je ponovno spojen s Bosanskim pašalukom i tako je činio novi Bosanskohercegovački pašaluk. To je prvi put da regija dobije naziv Bosna i Hercegovina, a naziv je u uporabi i danas.

Godine 1852., u Hercegovinu dolaze i franjevci. Oni ubrzo osnivaju franjevačku provinciju Uznesenja Blažene Djevice Marije, godine 1892.

U kasnom razdoblju osmanske vladavine, potlačeni Hrvati i Srbi na čelu s don Ivanom Musićem dižu Hercegovački ustanak s kojim je počeo niz ratova protiv Osmanlija. Ustanak je dignut zbog visokog poreza.

Austrougarsko razdoblje

Kao ishod Berlinskog kongresa, Osmansko Carstvo predalo je Bosnu i Hercegovinu Austro-Ugarskoj. Godine 1878. austrougarska vojska je okupirala ovo područje. Hrvatski generali Josip Filipović i Stjepan Jovanović vodili su invaziju. Vojska Stjepana Jovanovića uzela je Hercegovinu, dok su Filipovićevi vojnici iz Slavonije uzeli Bosnu.

Rimokatolička Crkva je uvedena u BiH, pošto su Osmanlije otišle iz zemlje. Crkve u Hercegovini podređene su Mostarsko-duvanjskoj biskupiji i Trebinjskoj biskupiji. Godine 1890. Trebinjska biskupija pripojena je Mostarsko-duvanjskoj. Franjevci su osnovali i prvo sveučilište u Mostaru 1895.

Međuratno razdoblje i Drugi svjetski rat

Tijekom Drugog svjetskog rata Hercegovina je bila u sastavu Nezavisne Države Hrvatske, a bila je podijeljena na dvije župe, Hum i Dubravu.

Rat u Bosni i Hercegovini

U vrijeme Rata u Bosni i Hercegovini, većinski dijelovi Hercegovine postali su dijelom Hrvatske Republike Herceg-Bosne (koja je kasnije potpala pod Federaciju BiH), dok je Istočna Hercegovina potpala pod Republiku Srpsku.

Vidi također

  1. Vinjalić, Gašpar (2010.). Kratki povijesni i kronološki pregled zbivanja koja su se dogodila Slavenima u Dalmaciji, Hrvatskoj i Bosni 1514.-1769., str.223.. Split: Književni krug