Početak otvorene velikosrpske agresije na Hrvatsku
Početak otvorene velikosrpske agresije na Hrvatsku bio je 3. srpnja 1991. godine.
Tijek događaja
Iz Beograda je preko Vojvodine na hrvatsko-srpsku granicu stigla oko 80 km duga kolona vojnih vozila JNA. Preko 60 tenkova i 40 oklopnih transportera JNA ušlo je u Baranju,[1] praćeno vojnicima i rezervistima “JNA”, te srpskim dragovoljcima i četnicima, prešla je preko mosta kod Batine Dunav i s područja Vojvodine ušla u Baranju, gdje su ih dočekali domaći četnici "krajišnici" čiji su "štabovi TO" bili spremni za zajedničke akcije protjerivanja svih nesrba. Otvorena agresija uslijedila je nakon razdoblja “tihe okupacije”. Tiha okupacija na sjeveroistoku Hrvatske bila je od na djelu od veljače i neuspjelog državnog udara (koji su Srbija i “JNA” pokušali poslije prikazivanja poznatog montiranog filma SSNO o “naoružavanju paravojnih formacija HDZ-a u Hrvatskoj” 25. siječnja). Uslijedile su svakodnevne provokacije naletima borbenih zrakoplova “JNA” koji su u više navrata povrijedili i mađarski zračni prostor, zbog čega su od tamo zaprijetili vojnom intervencijom. [2]
Kolona vozila se je razdvojila u dvije manje: jedna je pošla na područje Belog Manastira, u objekte pod nadzorom JNA, a druga je zaposjela položaje blizu hrvatsko-mađarske granice.[3]
Srpske agresorske postrojbe su do konca kolovoza gotovo u potpunosti zaposjele Beli Manastir i većinu Baranje, a većinsko hrvatsko stanovništvo i mađarsku manjinu silom protjerale.[3] Okupacija Baranje u potpunosti je završena padom Bilja 3. rujna.[2]
Bilo je pokušaja povratka Baranje u dijelu ili cijelosti. 1991. godine Samostalna uskočka satnija pokušala minirati most kod Batine, a 1992. Hrvatska vojska pokušala ući u Baranju. Pod okupacijom pobunjenih Srba ostala je sve do mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja.[3]
Pravne posljedice
Prema stručnjacima za međunarodno pravo, među koje spada i hrvatski akademik Davorin Rudolf, okupacija Baranje od 3. srpnja 1991. godine je službeni početak rata između republikâ Srbije i Hrvatske. Dotadašnji okršaji, u Pakracu, Plitvicama, Borovu selu, zatim istočnoj Slavoniji i na Banovini prema takvim tumačenjima su pobuna odnosno ili pak unutarnji sukobi pobunjene manjine protiv legalnih vlasti. Ulazak tenkova i okupacija Baranje je oružani sukob dviju država, odnosno agresija Republike Srbije, a Hrvatska je tad već bila druga država, jer je Hrvatski sabor 25. lipnja 1991. godine proglasio državnu neovisnost i suverenost.[3]
Izvori
- ↑ Hrvatski informativni centar Hrvatski spomenar: 1. srpnja - 10. srpnja
- ↑ 2,0 2,1 Zlatko Pinter: Početak otvorene agresije na Hrvatsku i okupacije Baranje , Kamenjar.com. 1. srpnja 2019. Pristupljeno 2. srpnja 2019.
- ↑ 3,0 3,1 3,2 3,3 3. srpnja 1991. - Srpske snage krenule na Baranju Dani ponosa - HRT. Pristupljeno 3. srpnja 2020.
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.