Agresija
Agresija je ponašanje (emocionalna reakcija) kojemu je u osnovi namjera da se nanese šteta, da se netko fizički ili psihički povrijedi.
Postoje aktivna i pasivna agresija:
- aktivna agresija su fizički i verbalni napadi
- pasivna agresija uzrokuje štetne posljedice namjernim ne poduzimanjem akcije (ne pomoći nekome zbog osjećaja mržnje i neprijateljstva).
Izvori agresije: osnova agresivnog poriva je unutrašnje tjelesno i psihičko stanje; pojavljuje se uz osjećaj srdžbe i neprijateljstva; u frustrirajučim situacijama (u kojima je agresija samo jedan oblik reagiranja); kad osjećamo fizičku ili verbalnu prijetnju ili mogući napad (u ovakvim slučajevima agresija je izazvana agresijom).
Agresija može biti:
- direktna - usmjerena prema osobi koja je izazvala frustraciju;
- indirektna - "pomaknuta agresija" - usmjerena prema nekom tko je slabiji pa je laka meta.
Agresija se većinom definira kao štetno ponašanje, uzimajući u obzir psihička i fizička oštećenja, pri čemu je važna i namjera, tj. da je li šteta namjerno prouzročena. Stoga ona može biti naučeni oblik ponašanja, u slučaju nagrađivanja agresije, ono se javlja sve ćešće i vide se kongitivni utjecaji, a društveni utjecaji gdje je primjerice veličanje agresivnih razračunavanja presudno pri socijalizaciji muškog načina ponašanja.
Agresija može proizaći iz ljutnje i onoga što se događa ljudima (poput svađa oko dominacije kod životinja) ili može nastati iz prijezira.
Agresija i spolne razlike[uredi | uredi kôd]
Muškarci u nasilnim oblicima agresivnosti sudjeluju daleko češće nego žene, u svim do danas proučavanim kulturama neusporedivo su češće ubojice i njihove žrtve su najčešće drugi muškarci. Spolne razlike u agresivnosti najvjerojatnije su uzrokovane dugom evolucijskom poviješću kroz koju su se muškarci i žene suočavali s različitim problemima adaptacije.
Vidi još[uredi | uredi kôd]
Literatura[uredi | uredi kôd]
- Marija Fuerst, Psihologija, Zagreb, 1994.
- Randy J. Larsen, David M. Buss, Psihologija ličnosti, Naklada Slap, 2007.
|