Ostrogotsko Kraljevstvo

Točnost podataka u ovom članku je osporena. (Rasprava) Ne postavljajte ovaj predložak ako niste pokušali ispraviti sporne dijelove teksta i napisali obrazloženje na stranici za razgovor!

Ostrogotsko Kraljevstvo Kraljevstvo 493. – 553. Ostrogotsko Kraljevstvo na svom vrhuncu Glavni grad Ravenna Jezik/ci Latinski jezik Gotski jezik Religija Arijanstvo (Goti) Kalcedonsko kršćanstvo (Rimljani) Vlada Kralj  - 493. – 526. Teodorik Veliki (prvi)  - 552. – 553. Teja (posljednji) Povijest Rani srednji vijek  - uspostavljena 493.  - ukinuta 553. Danas dio Hrvatska Italija

Ostrogotsko Kraljevstvo, antička ostrogotska monarhija koja je postojala od 493. do 553. Postojala je na teritoriju Ilirika (današnja Hrvatska) i Italije.

Povijest

Osnivanje

Germanski vojskovođa Odoakar svrgnuo je 476. rimskog cara Romula Augustula. Bizantski car Zenon priznao mu je kraljevski naslov, ali je Odoakar stupio u kontakt s urotnicima koji su ga htjeli zbaciti. Zenon je podmitio germanski narod Ruge s prostora današnje Austrije da napadnu sjevernu Italiju, ali Odoakar je porazio Ruge. Zenon se stoga okrenuo Teodoriku, gotskom poglavaru, koji je pristao ubiti Odoakara u zamjenu za vlast u Italiji te je 489. poveo vojsku u Italiju.

Odoakar je poražen i opkoljen u Ravenni, ali Teodorik nije uspio savladati gradske utvrde. Ravenski biskup Ivan predložio je 493. pomirenje dvaju vladara, ali Teodorik je na sastanku ubio Odoakara, nakon čega se krvavo obračunao s njegovom obitelji, prijateljima i sljedbenicima te uspostavio Ostrogotsko Kraljevstvo u Italiji.

Teodorikova vladavina

Podrobniji članak o temi: Teodorik Veliki

Teodorik Veliki vladao je Ostrogotima od 493. do 526., te je bio njihov najdugovječniji i najslavniji vladar. Priznat od Bizanta već 497., ratovima i diplomacijom osigurao je prvenstvo među germanskim vladarima. Nastojao je održavati dobre odnose s rimskim stanovništvom, aristokracijom i Katoličkom Crkvom. Poticao je gospodarstvo i gradnju, od čega je najviše koristi imala prijestolnica Ravenna, u kojoj je pokopan. Naslijedio ga je unuk Atalarik.

Gotski rat

Podrobniji članak o temi: Gotski rat (535.-554.)

Ostrogotsko Kraljevstvo okončano je u krvavom Gotskom ratu, kojeg je pokrenuo bizantski car Justinijan I. Veliki s ciljem da povrati rimske zemlje pod barbarskom okupacijom. Već prve godine oslobođeni su Sicilija, Napulj i Rim. Rat je bio dugotrajan, ali su se Ostrogoti predali nakon što je bizantski vojskovođa Narzes u bitci kod Tagine ubio njihovog poglavara Totilu. U listopadu 553. Narzes je u bitci na Lattari pobijedio i posljednje ostatke gotske vojske, čime je Ostrogotsko Kraljevstvo i službeno prestalo postojati.

Njegovim uništenjem nestaju i sami Ostrogoti kao zasebna etnička skupina.