Opsada Knina 1522.
| Opsada Knina (1592.) | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| sukob: Hrvatsko-osmanski ratovi | |||||||
| Datoteka:TenenPagano1522.png Prikaz Knina na karti Matea Pagana iz 1522. godine | |||||||
| |||||||
| Sukobljene strane | |||||||
| Pogreška pri izradbi sličice: Kraljevina Hrvatska | |||||||
| Zapovjednici | |||||||
Mahmud-beg Murat-beg Tardić |
Pogreška pri izradbi sličice: Mihovil Vojković | ||||||
| Postrojbe | |||||||
| oko 25.000 vojnika s dosta topništva[1] | par stotina vojnika | ||||||
Opsada Knina bila je opsada Kninske tvrđave godine 1522., nakon razaranja i masovnog iseljavanja grada Knina i Kninske okolice. Predstavlja posljednji udes Knina, koji je tokom srednjeg vijeka u određenim razdobljima bio glavni grad Kraljevine Hrvatske.[2]
Opsada
Mahmud-beg iz Hercegovačkog sandžaka zaobišao je Knin i sa svojom vojskom krenuo prema Lici, sa ciljem da odsječe Knin sa sjevera i spriječi dolazak pojačanja. Mahmud-begova vojska utaborila se u blizini rijeke Cetine, a ubrzo se vojska koju je predvodio Gazi Husrev-beg, sandžak-beg Bosanskog sandžaka, vratila iz provale u Kranjsku prema Hrvatskoj. Gazi Husrev-beg osvojio je manje utvrde u blizini Knina i potpuno ga okružio, udruživši svoje snage s Mahmud-begom. Njihova združena vojska imala je oko 25.000 ljudi i veliki broj topova. Započeli su s danonoćnim bombardiranjem kninske tvrđave početkom svibnja. Zapovjednik kninske obrane bio je hrvatski plemić Mihovil Vojković iz Klokoča, koji je na raspolaganju imao mali garnizon branitelja.[3]
Saznavši za opsadu, hrvatski ban Ivan Karlović započeo je okupljati vojsku za pomoć opkoljenom Kninu. Zatražio je pomoć i iz nadvojvodine Austrije. Dok je Karlović pripremao vojsku, Osmanlije su nastavili s opsadom i pokrenuli tri velika napada na Knin. Mihovil Vojković predao je tvrđavu 29. svibnja, nakon pregovora s Gazi Husrev-begom u kojima je dobio dopuštenje da sa svojim trupama i građanima mirno napusti Knin.[3]
[4]
Vidi još
- Dodatak:Popis bitaka 1401.-1800.
- Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću
- Stogodišnji hrvatsko-turski rat
Izvori
- ↑ Vjekoslav Klaić: Knin za turskog vladanja, p. 258
- ↑ TINIENSIA ARCHAEOLOGICA HISTORICA TOPOGRAPHICA II., Stjepan Gunjača, Starohrvatska prosvjeta, sv.III br.7 eujan 1960., str.84-95, 138-141
- ↑ 3,0 3,1 Klaić 1998, str. 382–383.
- ↑ Ćiro Truhelka: Gazi Husrefbeg, njegov život i njegovo doba, p.20
Literatura
last• Nepoznat parametar:
first• Nepoznat parametar:
ref• Nepoznat parametar:
authorlink• Nedostaje obavezni parametar:
url• Parametar
volume nije dopušten u klasi web• Parametar
location nije dopušten u klasi web