Opsada Knina 1522.

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Opsada Knina (1592.)
sukob: Hrvatsko-osmanski ratovi
Datoteka:TenenPagano1522.png
Prikaz Knina na karti Matea Pagana iz 1522. godine
Vrijeme rani svibanj - 29. svibnja 1522.
Mjesto Knin, Kraljevina Hrvatska (danas Republika Hrvatska)
Ishod osmanska pobjeda
Sukobljene strane
Osmansko Carstvo Pogreška pri izradbi sličice: Kraljevina Hrvatska
Zapovjednici
Gazi Husrev-beg
Mahmud-beg
Murat-beg Tardić
Pogreška pri izradbi sličice: Mihovil Vojković
Postrojbe
oko 25.000 vojnika s dosta topništva[1] par stotina vojnika

Opsada Knina bila je opsada Kninske tvrđave godine 1522., nakon razaranja i masovnog iseljavanja grada Knina i Kninske okolice. Predstavlja posljednji udes Knina, koji je tokom srednjeg vijeka u određenim razdobljima bio glavni grad Kraljevine Hrvatske.[2]

Opsada

Mahmud-beg iz Hercegovačkog sandžaka zaobišao je Knin i sa svojom vojskom krenuo prema Lici, sa ciljem da odsječe Knin sa sjevera i spriječi dolazak pojačanja. Mahmud-begova vojska utaborila se u blizini rijeke Cetine, a ubrzo se vojska koju je predvodio Gazi Husrev-beg, sandžak-beg Bosanskog sandžaka, vratila iz provale u Kranjsku prema Hrvatskoj. Gazi Husrev-beg osvojio je manje utvrde u blizini Knina i potpuno ga okružio, udruživši svoje snage s Mahmud-begom. Njihova združena vojska imala je oko 25.000 ljudi i veliki broj topova. Započeli su s danonoćnim bombardiranjem kninske tvrđave početkom svibnja. Zapovjednik kninske obrane bio je hrvatski plemić Mihovil Vojković iz Klokoča, koji je na raspolaganju imao mali garnizon branitelja.[3]


Saznavši za opsadu, hrvatski ban Ivan Karlović započeo je okupljati vojsku za pomoć opkoljenom Kninu. Zatražio je pomoć i iz nadvojvodine Austrije. Dok je Karlović pripremao vojsku, Osmanlije su nastavili s opsadom i pokrenuli tri velika napada na Knin. Mihovil Vojković predao je tvrđavu 29. svibnja, nakon pregovora s Gazi Husrev-begom u kojima je dobio dopuštenje da sa svojim trupama i građanima mirno napusti Knin.[3] [4]

Vidi još

Izvori

  1. Vjekoslav Klaić: Knin za turskog vladanja, p. 258
  2. TINIENSIA ARCHAEOLOGICA HISTORICA TOPOGRAPHICA II., Stjepan Gunjača, Starohrvatska prosvjeta, sv.III br.7 eujan 1960., str.84-95, 138-141
  3. 3,0 3,1 Klaić 1998, str. 382–383.
  4. Ćiro Truhelka: Gazi Husrefbeg, njegov život i njegovo doba, p.20

Literatura

• Nepoznat parametar: last
• Nepoznat parametar: first
• Nepoznat parametar: ref
• Nepoznat parametar: authorlink
• Nedostaje obavezni parametar: url
• Parametar volume nije dopušten u klasi web
• Parametar location nije dopušten u klasi web