Hercegovački pašaluk

Hercegovački pašaluk

Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima. Pomozite HIE navođenjem odgovarajućih knjiga, članaka u časopisima ili internetskih stranica.

Hercegovački pašaluk Eyālet-i Hersek(tur.) pašaluk Osmanskog Carstva ← 1833. – 1851. → Lokacija Hercegovačkog pašaluka Glavni grad Mostar Jezik/ci službeni: turski govorni: hrvatski jezik Politička struktura pašaluk Osmanskog Carstva Povijest Novi vijek  - uspostavljena 1833.  - ukinuta 1851.

Hercegovački pašaluk je bio osmanska provincija od 1833. do 1851. Prijestonica mu je bio Mostar.

Hercegovački sandžak

Prvobitno je formiran hercegovački sandžak 1470. kao provincija Osmanlijskog carstva, sa sjedištem u Foči. Prijestonica sandžaka je kasnije premještena u Pljevlju (turski naziv Taslidža). Hercegovački sandžak je bio dio Rumelijskog ejaleta, a kasnije postaje dio Bosanskog pašaluka.

Hercegovački pašaluk (ejalet)

Hercegovački sandžak je 1833. odvojen od Bosanskog pašaluka i dobio je u status pašaluka. Tada je Ali-paša Rizvanbegović, rođeni Hercegovac, postao poluneovisni vladar (vezir) novoformiranog pašaluka. Nakon njegovog svrgavanja 1851., Hercegovački pašaluk je ukinut i ponovno osnovan sandžak koji je spojena s Bosanskim pašalukom, kome je sjedište premješteno iz Travnika u Sarajevo.

Hercegovački pašaluk sastojao se iz sljedećih kapetanija: Prijepolje, Taslidža s Kolašinom i Šaranci s Drobnjakom, Čajniče, Nevesinje, Nikšić, Ljubinje-Trebinje, Stolac, Počitelj, Blagaj, Mostar, Duvno i polovina Konjica koja je s južne strane Neretve.^{[nedostaje izvor]}

Hercegovački pašaluk (vilajet) (1875. – 1877.)

Od kraja 1875. do početka 1877., za vrijeme Hercegovačkog ustanka ponovno je formiran pašaluk. Nakon Hercegovačkog ustanka osmanske vlasti nisu imale punu kontrolu nad Hercegovinom. Nemogućnost kontrole vlasti u Hercegovini i dijelovima Balkana potakla je sazivanje Berlinskog kongresa gdje su Austro-Ugarskoj na upravu dodijeljene Hercegovina i Bosna.

Vanjske poveznice

• Karta Balkana od 1815. – 1859.