| Novi Bošnjani | |
|---|---|
  Novi Bošnjani Novi Bošnjani na zemljovidu Hrvatske | |
| Država |  Hrvatska
|
| Županija | Koprivničko-križevačka |
| Općina/Grad | Križevci |
| Površina | 3,77 km² |
| Nadmorska visina | 169 m |
| Zemljopisne koordinate | 46°05′16″N 16°37′20″E / 46.0877°N 16.6222°E |
| Stanovništvo (2001.) | |
| - Ukupno | 102 |
| Stanovništvo (2011.) | |
| - Ukupno | 81[1] |
| Pošta | 48260 Križevci |
| Pozivni broj | +385 (0)48 |
| Autooznaka | KŽ |
Novi Bošnjani je naselje na području grada Križevaca u Koprivničko-križevačkoj županiji, 10 km sjeverno-istočno od planine Kalnik.
Naziv
Toponim: Gradina. Naselje se spominje već u prvom popisu župa 1334. te 1501. godine imenom Gradina, čije ime je vjerojatno dobilo po potoku Gragena. Ovaj potok zasigurno je isto što i potok Grayena spomenut 1209. godine ili hidronim Grageria (vjerojatno iskrivljen) spomenut 1343. vezano uz isti posjed. Kao Gragena prvi put se spominje u dokumentima 1292. godine kada posjed templarski meštar zalaže Petru Nijemcu. Osim potoka i templarskog imanja, Gragena se nazivao i mali plemički posjed. Današnje ime Novi Bošnjani vjerojatno nosi prema imenu jednog od vlasnika posjeda Stjepanu Bošnjaku ili Pavlu Bojnikoviću koji ga je ranije držao. Može se zaključiti da se potok koji teče kroz Bošnjane i utječe u Glogovnicu, u srednjem vijeku zvao Gragena te je na njegovom gornjem toku bio plemićki posjed, a na donjem posjed vranskog priorata. Gragena je neobičan toponim i vjerojatno je samo pisarsko iskrivljenje stvarnog mjesnog imena za koje ne znamo kako je glasilo. Možda je u osnovi imenica grad pa je pravo ime Gradina (veza s današnjim toponimom u Bošnjanima) o čemu postoje pretpostavke. Čini se ipak da je pitanje složenije.
Povijest
Naselje na posjedu Gragena čije su međe opisane 1292. kada su Templari ovu zemlju dali u zakup. Međa prema tadašnjem opisu počinje od gornjeg toka potoka Gragena i ispod velikog vinograda u vlasništvu Templara te ide nekom stazom do brda zvanog Berch. Zatim međa ide na jug i istom stazom dolazi do templarske zemlje zvane Zelnicha. Dalje se međa, idući istom stazom, odvaja od imanja Zelnicha i međaši s drugom zemljom templara, a zatim se odvaja od zemlje spomenutog Butka i dolazi do ceste. Međa ide tom cestom do velike ceste koja vodi u Križevce, a zatim, prateći istu cestu, skreće na istok i dolazi do već spomenutog potoka Gragena gdje međaši sa zemljama jobagiona križevačkog grada. Prateći isti potok uzvodno prema sjeveru i dalje međašeći sa jobagionima, međa dolazi do drveta gdje međaši s nekim Petrom. Otuda međa ide do gornjeg toka potoka Gragena gdje je i započet obilazak. Templarski posjed Selnica, sjeverni međaš ovdje opisane Gragene, možda ima veze s potokom Zelna, iz prvog opisa međa iz 1209. godine, koji utječe u Glogovnicu. Ovaj posjed možemo prepoznati u pridjevku Tome de Gragena Zenthmiclos koji je 1444. godine, 31 župan kalničkih plemenitaša. U popisima poreza 1495. – 1520. godine Gragena (zapisana i kao Gragenya i Gragyend) je imanje s petnaestak poreznih dimova u vlasništvu obitelji Banfy, a navodi se između Glogovnice i Powsahegh-a. U građanskom ratu kralj Ferdinand oduzima Banfyjima, uz ostale posjede, i Gragyennazenthmiklos te ih daruje Ludoviku Pekryju, što 1529. godine i potvrđuje. Gragena je tada iskazana kao dio posjeda Sveti Martin, odnosno Powsahegh. Nakon rata kralj vraća Banfyjima posjede, a potvrdu za Gragenu (zapisana kao Graykna)daje im 1541. godine. Dio Gragene su držali i drugi plemići što saznajemo iz isprave kojom kralj 1535. godine daruje dio imanja Gragyazenthmiklos Stjepanu Bošnjaku, a prije ga je držao Pavao Bojniković iz Bojnikovca.
Stanovništvo
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, naselje je imalo 81 stanovnika.[1]
Kretanje broja stanovnika 1857.-2011.[1]
<timeline>
Colors=
id:lightgrey value:gray(0.9) id:darkgrey value:gray(0.7) id:sfondo value:rgb(1,1,1) id:barra value:rgb(0.6,0.7,0.8)
ImageSize = width:485 height:373 PlotArea = left:50 bottom:50 top:30 right:30 DateFormat = x.y Period = from:0 till:500 TimeAxis = orientation:vertical AlignBars = justify ScaleMajor = gridcolor:darkgrey increment:100 start:0 ScaleMinor = gridcolor:lightgrey increment:50 start:0 BackgroundColors = canvas:sfondo
BarData=
bar:1857 text:1857. bar:1869 text:1869. bar:1880 text:1880. bar:1890 text:1890. bar:1900 text:1900. bar:1910 text:1910. bar:1921 text:1921. bar:1931 text:1931. bar:1948 text:1948. bar:1953 text:1953. bar:1961 text:1961. bar:1971 text:1971. bar:1981 text:1981. bar:1991 text:1991. bar:2001 text:2001. bar:2011 text:2011.
PlotData=
color:barra width:20 align:left
bar:1857 from:0 till: 167 bar:1869 from:0 till: 0 bar:1880 from:0 till: 0 bar:1890 from:0 till: 166 bar:1900 from:0 till: 191 bar:1910 from:0 till: 212 bar:1921 from:0 till: 227 bar:1931 from:0 till: 229 bar:1948 from:0 till: 265 bar:1953 from:0 till: 273 bar:1961 from:0 till: 266 bar:1971 from:0 till: 220 bar:1981 from:0 till: 162 bar:1991 from:0 till: 116 bar:2001 from:0 till: 102 bar:2011 from:0 till: 81
PlotData=
bar:1857 at: 167 fontsize:S text: 167 shift:(-10,5) bar:1869 at: 0 fontsize:S text: n.d. shift:(-8,5) bar:1880 at: 0 fontsize:S text: n.d. shift:(-8,5) bar:1890 at: 166 fontsize:S text: 166 shift:(-10,5) bar:1900 at: 191 fontsize:S text: 191 shift:(-10,5) bar:1910 at: 212 fontsize:S text: 212 shift:(-10,5) bar:1921 at: 227 fontsize:S text: 227 shift:(-10,5) bar:1931 at: 229 fontsize:S text: 229 shift:(-10,5) bar:1948 at: 265 fontsize:S text: 265 shift:(-10,5) bar:1953 at: 273 fontsize:S text: 273 shift:(-10,5) bar:1961 at: 266 fontsize:S text: 266 shift:(-10,5) bar:1971 at: 220 fontsize:S text: 220 shift:(-10,5) bar:1981 at: 162 fontsize:S text: 162 shift:(-10,5) bar:1991 at: 116 fontsize:S text: 116 shift:(-10,5) bar:2001 at: 102 fontsize:S text: 102 shift:(-10,5) bar:2011 at: 81 fontsize:S text: 81 shift:(-10,5)
TextData=
fontsize:S pos:(20,20) text:Izvor – Državni zavod za statistiku
</timeline>
Znamenitosti
Kapela Sv. Nikole
Sagrađena je u prvoj polovici 20. stoljeća. U ovoj kapeli nalazi se retabl iz 1670. godine s kipom Sv. Barbare i nepoznate svetice te središnjom slikom Sv. Nikole s kraja 17. stoljeća. Raspelo iz 17. stoljeća, vrijedan je zlatarski rad. Stara kapela srušena je oko 1935. godine. Crkva Sv. Nikole ovdje se spominje već u prvom popisu župa 1334. te 1501. godine. U 18. stoljeću pripadala je glogovničkoj župi. Ubikacija posjeda i Župe Gragena - Dezso Csanky Gragenu smješta dosta široko u okolicu Glogovnice i sela Osijeka, dok se Župa Svetog Nikole stavlja na lokalitet Gradina u Bošnjanima u Župi Carevdar. O staroj crkvi postoje fotografije pa se po osobinama objekta može reći da je bio iz srednjeg vijeka, na što upućuju i podaci iz vizitatorova izvještaja 1704. godine kada se za ovu crkvu navodi da je prastara.
Izvori
- Vlado Radotović "Cris: časopis Povijesnog društva Križevci" Križevci 2012.
- Ranko Pavleč: Četiri posjeda u srednjovjekovnom kalničkom kotaru uz potok Koprivnicu Koprivnica, 2006.
- Vladimir Palošika "Kulturno-povijesni spomenici okolice Križevaca" Križevci 2000.
- Katarina Horvat-Levaj: Kapela Svetog Nikole u Novim Bošnjanima Križevci,1993.
.gif){kind=small}