Predikat je temeljni dio rečenice, naime krnja rečenica se sastoji samo od predikata (nema subjekta): Kiši. Sniježi. Iz njega se saznaje što subjekt radi ili što se s njime događa.
Ako predikat izražava radnju, stanje ili zbivanje te ga čini neki glagolski oblik, zovemo ga glagolskim predikatom, koji ima jedan ili više glagola.
Radio svira. Kiša pada.
Predikat složen od pomoćnog glagola biti i imenice, zamjenice, pridjeva ili broja zovemo imenskim predikatom.
pridjev: Lopta je okrugla. Ti si hrabar. imenica: Teta iz knjižnice je žena, ti si muškarac. zamjenica: Je li lopta tvoja? broj: Ti si drugi, ja sam prvi.
Predikat se može dopuniti predikatnim dodatcima, koji odgovaraju na pitanja Dokad?, Gdje?, Koji?, Kako?.
U matematičkoj logici, otvorena rečenica ili predikat je izjavna rečenica koja sadrži parametre i koja postaje sud kada parametri poprime određenu vrijednost.[1]
Izvori
| |||||