| Nenadići (Nenadić) | |
|---|---|
  Nenadići (Nenadić) Nenadići (Nenadić) na zemljovidu otoka Krka | |
| Država |  Hrvatska
|
| Županija | Primorsko-goranska županija |
| Općina/Grad | Krk |
| Površina | 0,50 km² |
| Zemljopisne koordinate | 45°04′55″N 14°29′50″E / 45.0819°N 14.4972°E |
| Stanovništvo (2001.) | |
| - Ukupno | 125 |
| - Gustoća | 250 st./km² |
| Pošta | 51511 Malinska |
| Pozivni broj | +385 (0)51 |
| Autooznaka | RI |
Smještaj
Nenadić se nalazi na zapadnom dijelu otoka Krka u kraju koji se naziva Šotovento (od tal. riječi soto-ispod, vento-vjetar). Naime, okolna brda Vrhure (238 mnm), Kukurik (176 mnm), Klobučac (106 mnm), Škrlat (144 mnm) zaštićuju taj predio otoka od udara bure. Nije priobalno naselje nego je u unutrašnjosti otoka.
Naselje je smješteno neposredno uz važnu državnu cestu D104 koja vodi do trajektnog pristaništa Valbiska. Odmah s druge strane ceste je susjedno selo Bajčić. Niti kilometar zapadno je selo Poljica, župno središte ovog dijela Šotoventa. Obližnja Malinska je udaljena oko 6 kilometara, a Krk oko 9.
Iako se nalaze na području Grada Krka, imaju poštanski broj Malinske[1] kao i veći dio Šotoventa.
Povijest
Nastanak Nenadića je povezan s doseljavanjem vlaškog (murlačkog) življa koje je sredinom 15. st. s Velebita na područje Šotoventa i Dubašnice dao naselit tadašnji vladar otoka, Ivan VIII. Frankapan.
Stanovništvo
Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, u Nenadiću je živjelo 125 stanovnika.
Kretanje broja stanovnika od prvih mjerenja 1857. g. bilježi nekoliko različitih etapa. Prvo je bila faza rasta u drugoj polovini 19. st. i početkom 20. st. uz iznimku popisa iz 1900. g. kada je zabilježen pad broja stanovnika. Nakon tog dugog razdoblja porasta broja stanovnika, zabilježen je i povijesni maksimum od 168 žitelja 1921. g. Nakon toga slijedi kontinuirani period pada broja stanovnika na njih 111 1981. g. na prijelazu iz 20. u 21. st. broj stanovnika je varirao; 1991. g. 147 žitelja, a 2001. g. 125.[2]
Gospodarstvo
Iako je Nenadić kroz povijest bila posve poljoprivredno selo, a i danas ratarstvo i stočarstvo imaju važnu ulogu u gospodarstvu mjesta, posljednjih godina je povećan broj obrta.
U Nenadiću radi i najveći prehranbeni pogon na otoku koji se uspješno bavi preradom ribljim proizvoda.[3][4]
Budući da je jedno od najudaljenijih naselja od mora na otoku Krku, nema razvijenu turističku djelatnost.
Znamenitosti
Izvori
Literatura
- Otok Krk zapadni dio, Povijesno društvo otoka Krka, Krk, 1986.
- Bolonić, Mihovil, Žic-Rokov,Ivan: Otok Krk kroz vijekove, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2002.