Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Mila Gojsalić

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Ovo je glavno značenje pojma Mila Gojsalić. Za druga značenja pogledajte Mila Gojsalić (razdvojba).
Mila Gojsalić kipara Ivana Meštrovića, u bronci kod Gata (Omiš), iznad kanjona Cetine
Meštrovićeva statua Mile Gojsalić

Mila Gojsalić (Kostanje, ? - Podgradac (Gata), 27. ožujka 1530.) - hrvatska mučenica i junakinja.[1]

Životopis

Podrijetlom je iz sela Kostanja u Zagori. Živjela je u vremenu borbi između Poljičke republike i Turaka. 1530. godine, turski Ahmed-paša okupio je vojsku od 10 000 vojnika s ciljem osvajanja Poljica. Utaborio se u Podgracu u Gatima. Poljička djevojka Mila Gojsalić silovana je u šatoru Ahmed-paše. U zoru je ušla u skladište baruta u turskom taboru i zapalila ga. Poginula je zajedno s Ahmed-pašom i brojnim turskim časnicima i vojnicima. Taj događaj je iznenadio i prestrašio preostalu tursku vojsku pa su Poljičani napali Turke i porazili ih.

O njoj je pisao August Šenoa. Njezin lik isklesao je Ivan Meštrović na ušću rijeke Cetine kraj Omiša. Jakov Gotovac je 1951. godine skladao operu Mila Gojsalića.

U njezinom rodnom mjestu Kostanju, održava se ljetna kulturna priredba pod nazivom Dani Mile Gojsalić. Na susretu klapa dodjeljuje se kip nazvan po njoj za promidžbu dalmatinske baštine. I danas u tom selu žive Gojsalići. 2006. godine u Kostanju osnovana je Udruga "Poljička junakinja Mila Gojsalić".[2] Uređena je kuća Mile Gojsalić, u kojoj su pohranjeni zapisi i dokumenti iz 16. stoljeća.

Dani Mile Gojsalić

O kulturnoj manifestaciji

Dani Mile Gojsalić čuvaju spomen na legendarnu poljičku junakinju Milu Gojsalić rodom iz Kostanja koja je 1530. godine u borbi protiv Turaka žrtvovala svoj život za slobodu Poljica. Ova višednevna kulturološka manifestacija utemeljena 2003. godine, priređuje se s ciljem turističke prezentacije kulturno-povijesnih, prirodnih, gospodarskih i ljudskih potencijala poljičkog podneblja kako bi se (o)čuvanjem baštine, od baštine i živjelo! Spoznajući činjenicu kako se samo kulturom njeguje samosvojnost, a otkrićem izvornosti baštinjenog njeguje i čuva identifikacijska posebnost, KUD »Mila Gojsalić« i mještani Kostanja te brojni Poljičani i njihovi prijatelji, uz pripomoć mnogih zaljubljenika diljem Hrvatske koji štuju tradicijske vrijednosti i identitet ovih povijesnih prostora, s puno entuzijazma organiziraju čitav splet etnografskih, scenskih i glazbenih događanja koje prikazuju sebi i novim poljičkim naraštajima, a napose svojim gostima i sve brojnijim turistima, kako bi u čudesnom krajoliku ove samosvojne starohrvatske poljičke knežije doživjeli nepatvoreno gostoprimstvo domaćina. Tradicionalni supokrovitelji ove manifestacije su Splitsko-dalmatinska županija i Grad Omiš, kojima se u novije vrijeme pridružuju Hrvatska turistička zajednica i Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, dok je jubilarno deseto izdanje uživalo čak dvostruko pokroviteljstvo najviše razine i to; visoko pokroviteljstvo Predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića i visoko pokroviteljstvo Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Zbog svega navedenog, Organizacijski odbor Dana Mile Gojsalić i programski urednik i utemeljitelj ove manifestacije Ante Mekinić, dobitnici su Plakete Grada Omiša za 2005. odnosno 2012. godinu u znak priznanja za očuvanje povijesne i kulturne baštine te tradicijskih vrijednosti Poljica.[3] Dani Mile Gojsalić kao rijetko koja samonikla manifestacija zasnovana na entuzijazmu poveće skupine zaljubljenika u zavičajno podneblje, može se podičiti nizom programa vlastite produkcije i zavidne izvedbene razine, među kojima se posebno ističu klapska Pripovid o Dalmaciji, koncert koji svake godine okuplja ponajbolje dalmatinske klape vjerne autentičnom klapskom izričaju, zatim tradicionalne Večeri soparnika posvećene autohtonom poljičkom gastro-specijalitetu koji se od 2009. godine nalazi na Listi nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske te prigodni glazbeno-scenski programi koji čuvaju spomen na legendarnu poljičku heroinu Milu Gojsalić, ali i druge velikane iz poljičke prošlosti. Dani Mile Gojsalić priređuju se svake godine u srpnju pred više tisuća domaćih i stranih posjetitelja, a vrhunac trodnevnih događanja je dodjela priznanja »Mila Gojsalić« osobi zaslužnoj za očuvanje baštine i opstojnost identiteta.

Dosadašnji laureati

Vidi također

Izvori

  1. Gojsalić, Mila | Hrvatska enciklopedija. http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=22514 
  2. Udruga Poljička junakinja Mila Gojsalić, fininfo.hr, pristupljeno 5. veljače 2017.
  3. Dani Mile Gojsalić: (O)živimo baštinu da bismo od baštine i živjeli, KUD "Mila Gojsalić", Omis.hr, dugirat.com, 11. srpnja 2012., pristupljeno 5. veljače 2017.
  4. Ravnatelju HMDCDR-a Anti Nazoru uručena nagrada „Mila Gojsalić“ - za očuvanje baštine i opstojnost identiteta, ali i za promicanje istine o Domovinskom ratu, braniteljski-portal.hr, 22. srpnja 2014., pristupljeno 5. veljače 2017.
  5. Ojdana Koharević, Ante Gotovina dobitnik priznanja "Mila Gojsalić", slobodnadalmacija.hr, 17. srpnja 2015., pristupljeno 5. veljače 2017.
  6. 14. Dani Mile Gojsalić – završna večer, 16.07.2016., kostanje.hr, 23. srpnja 2016., pristupljeno 5. veljače 2017.
  7. "Kostanje: 16. Dani Mile Gojsalić". www.dugirat.com. Dugi Rat Online. 10. srpnja 2018.. https://www.dugirat.com/kultura/119-tradicija/26084-kostanje-16-dani-mile-gojsalic Pristupljeno 29. kolovoza 2020. 

Vanjske poveznice