Masonerija u Hrvatskoj

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Masonerija u Hrvatskoj
Autor Mirko Glojnarić
Država Jugoslavija
Jezik hrvatski
Izdavač Hrvatski tiskarski zavod
Datum (godina)
izdanja 		27. siječnja 1941.
Korice meki uvez
Broj stranica 79
Teme slobodno zidarstvo u Hrvatskoj

Masonerija u Hrvatskoj povijesno-publicističko je djelo hrvatskog novinara i publicista Mirka Glojnarića, objavljeno u Zagrebu u siječnju 1941. godine. Knjiga donosi pregled povijesti, organizacije i simbolike slobodnog zidarstva te popise osoba koje je autor označio članovima zagrebačkih slobodnozidarskih loža.

Djelo je napisano s izrazito protumasonskog stajališta i ne smatra se pouzdanim znanstvenim prikazom povijesti slobodnog zidarstva. Njegova se vrijednost nalazi ponajprije u dokumentiranju političke kulture, medijskih kampanja i društvenih sukoba u završnom razdoblju Kraljevine Jugoslavije. Posebnu pozornost izazvali su popisi navodnih slobodnih zidara, među kojima su se nalazili političari, profesori, suci, odvjetnici, gospodarstvenici, novinari i umjetnici.

Knjiga je ubrzo nakon objavljivanja zabranjena, ali se nastavila prodavati. Protiv Glojnarića je zbog navoda o pojedinim osobama pokrenut sudski postupak. Djelo je poslije više puta pretiskano, a novo izdanje nakladnika Fortuna iz 2026. opremljeno je pogovorom povjesničara Tomislava Karduma.[1]

O djelu

Masonerija u Hrvatskoj najavljena je krajem studenoga 1940. kao "senzacionalna knjiga", a objavljena je 27. siječnja 1941. godine i tiskana je u tisuću primjeraka. Državno tužilaštvo zabranilo ju je već 28. siječnja, uz obrazloženje da njezin sadržaj predstavlja kazneno djelo prema Zakonu o zaštiti javne sigurnosti i poretka u državi. Unatoč zabrani, primjerci nisu bili zaplijenjeni pa je knjiga ostala u prodaji.[1][2]

Djelo započinje legendom o gradnji Salomonova hrama i Hiramom Abifom, nakon čega slijedi pregled početaka organiziranog slobodnog zidarstva. Autor piše o prvim ložama na hrvatskom prostoru, slobodnim zidarima tijekom Prvoga svjetskog rata, nastanku Velike lože "Jugoslavija", ustroju loža, izboru časnika, primanju članova, sastancima, simbolima i unutarnjim pravilima. Završni dio sadrži popise navodnih članova zagrebačkih loža,[3] uključujući lože "Maksimilijan Vrhovac", "Pravednost", "Perun", "Neptun", "Bošković", "Ivan grof Drašković", "Libertas", "Ljubav bližnjemu", "Amititia" i "Prometej".[4]

Autor ne pristupa temi neutralno. Slobodno zidarstvo prikazuje kao zatvorenu interesnu mrežu povezanu s politikom, gospodarstvom, novinarstvom i kulturnim životom. U knjizi upotrebljava pogrdne izraze i slobodno zidarstvo povezuje s liberalizmom, jugoslavenskim integralizmom, Židovima i djelovanjem protiv hrvatskih nacionalnih interesa. Takav diskurs povezan je s političkim okolnostima 1940. i početka 1941. godine. Nakon njemačke pobjede nad Francuskom porastao je ideološki utjecaj Trećeg Reicha u jugoistočnoj Europi. Antimasonstvo se širilo zajedno s antisemitizmom, a tvrdnje o navodnoj židovsko-masonskoj zavjeri postale su sastavni dio nacističke i kolaboracionističke propagande. Slobodnozidarske lože na području Banovine Hrvatske bile su raspuštene u kolovozu 1940., nekoliko mjeseci prije objavljivanja knjige.[1][2]

Prijem knjige

Najviše prijepora izazvali su popisi osoba koje je Glojnarić predstavio kao slobodne zidare. Autor je tvrdio da je podatke dobio od pojedinaca iz policijske službe Banovine Hrvatske nakon raspuštanja loža. Dio popisa mogao se temeljiti na stvarnim policijskim ili zaplijenjenim ložinskim dokumentima, ali podrijetlo i način provjere svih navedenih imena nisu bili transparentni.[3]

Nakon objavljivanja knjige Glojnarić je izjavio da mu je određeni broj imena bio podmetnut. Posebno je povukao tvrdnju o članstvu narodnog zastupnika HSS-a Tome Jančikovića. Tijekom kasnijeg suđenja tvrdio je da ta izjava nije bila objavljena s njegovim znanjem. Među osobama koje su osporile njegove navode bili su kipar Ivan Meštrović, slikar Jozo Kljaković i urednik časopisa Nova Evropa Milan Ćurčin. Ćurčin je knjigu opisao kao tendencioznu te tvrdio da sadržava mješavinu vjerodostojnih i apokrifnih podataka. Protiv autora i Josipa Nolla, ravnatelja Hrvatskog tiskarskog zavoda, pokrenut je sudski postupak.[1] Prema Kardumovoj rekonstrukciji sačuvane sudske dokumentacije, u postupku je sudjelovalo 26 tužitelja. Stariji izvori navode 25 osoba.[3] Prvostupanjski sud u Zagrebu oslobodio je Glojnarića i Nolla u studenome 1941. godine. Stol sedmorice poništio je tu presudu 11. ožujka 1942. zbog činjeničnih i postupovnih nedostataka te predmet vratio na novu raspravu. Nova rasprava nikada nije održana, zbog čega postupak nije donio konačnu sudsku potvrdu vjerodostojnosti spornih popisa.[1]

Doprinos i ostavština

Masonerija u Hrvatskoj nije znanstvena monografija niti se njezini popisi mogu prihvatiti kao konačna evidencija članstva u ložama. Činjenica da većina imenovanih osoba nije tužila autora sama po sebi ne predstavlja dokaz njihove pripadnosti slobodnom zidarstvu. Važnost knjige nalazi se ponajprije u njezinoj ulozi povijesnog izvora. Ona pokazuje kako je slobodno zidarstvo u razdoblju političke nestabilnosti prikazivano kao objašnjenje za djelovanje elita, jugoslavensku politiku, liberalizam i društvene nejednakosti. Istodobno svjedoči o širenju protumasonskih i antisemitskih predodžbi neposredno prije raspada Kraljevine Jugoslavije i uspostave Nezavisne Države Hrvatske.[1]

Glojnarićeva biografija dodatno je utjecala na kasnije vrednovanje djela. Za vrijeme Drugoga svjetskog rata sa sestrom Blaženkom skrivao je židovskog dječaka Paula Schreinera. Mirko Glojnarić, njegova majka Amalija i sestra Blaženka posmrtno su 2015. proglašeni Pravednicima među narodima. Enciklopedija Hrvatskoga zagorja navodi da su Mirka i Blaženku 1943. ubile ustaše,[5] dok Kardum upozorava da identitet počinitelja i neposredni motiv ubojstva nisu konačno utvrđeni.[1]

Izdanja

  1. 1941. – Zagreb: Hrvatski tiskarski zavod. Prvo izdanje objavljeno u siječnju 1941.[4][6]
  2. 2006. – Strmec Samoborski: Murano. Pretisak prvog izdanja, 112 stranica.[7]
  3. 2026. – Zagreb: Fortuna. 79 stranica. Izdanje sadržava pogovor Tomislava Karduma Na rubu "Novog poretka": Kontekst jedne "senzacionalne knjige".[8]

Vidi još

Izvori

Vanjske poveznice

  1. ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6
    • Parametar chapter nije dopušten u klasi book
  2. ↑ 2,0 2,1 Mirko Glojnarić: Masonerija u Hrvatskoj. glasnik.amenkamen.com 0. Pristupljeno 2026-09-10.
  3. ↑ 3,0 3,1 3,2
    • Nepoznat parametar: author-link

  4. ↑ 4,0 4,1 Glojnarić, Mirko (1941.) Masonerija u Hrvatskoj. https://books.google.hr/books/about/Masonerija_u_Hrvatskoj.html?id=UJ97gD8TjLcC&redir_esc=y.
  5. ↑ Glojnarić, Mirko : Enciklopedija Hrvatskoga zagorja. ehz.lzmk.hr 0. Pristupljeno 2026-09-10.
  6. ↑ Masonerija u Hrvatskoj. antikvarijat-brala.hr 0. Pristupljeno 2026-09-10.
  7. ↑ Glojnarić Mirko: Masonerija u Hrvatskoj (2006.). antikvarijat-biblos.hr 0. Pristupljeno 2026-09-10.
  8. ↑ Glojnarić Mirko: Masonerija u Hrvatskoj (2026.). antikvarijat-biblos.hr 0. Pristupljeno 2026-09-10.
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Masonerija_u_Hrvatskoj&oldid=789076"