Cenzura

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži

Cenzura je postupak nadziranja slobode izražavanja. Cenzura se može provoditi u širokom rasponu korištenih sredstava i postupaka, od uništavanja nepoželjnih sredstava izražavanja, preko brisanja ili precrtavanja nepoželjnih dijelova, do mijenjanja, izokretanja, odnosno falsificiranja onih dijelova koji se ne podudaraju sa svjetonazorom ili zakonskim odredbama vlasti ili urednika. Vlast može cenzuru provoditi u skladu sa zakonodavstvom ili neslužbeno, u sklopu tajnih službi. Cenzura je postupak koji je svojstven autoritarnim državnim sustavima, ali u ime zaštite javnog ćudoređa nije nepoznata niti u demokratskim sustavima. Krajnji oblik u policijskim državama jest autocenzura.

Preventivna cenzura na djelu je u državama gdje ništa ne može biti objavljeno bez dopuštenja cenzora, suspenzivna cenzura odnosi se na sudsku zabranu distribuiranja (npr. povlačenje publikacija iz prodaje i knjižnica, "bunkeriranje" filmova i slično).[1]

Cenzura pristupa internetu

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Cenzura Interneta
Cenzura Interneta[2][3]

██ Bez ikakve kontrole

██ Neki oblik kontrole internetskih sadržaja

██ Države koje nadziru Reporteri bez granica

██ Države u kojima postoji jaka cenzura Interneta

Cenzura Interneta je kontrola ili obustavljanje objavljivanje informacija, odnosno filtrirani pristup informacijama na internetu. Može ju provoditi vlada ili privatna organizacija po nalogu vlade ili na vlastitu inicijativu.

Poveznice

Izvori

  1. proleksis.lzmk.hr
  2. "Country Profiles", Research at the OpenNet Initiative web site, a collaborative partnership of the Citizen Lab at the Munk School of Global Affairs, University of Toronto; the Berkman Center for Internet & Society at Harvard University; and the SecDev Group, Ottawa
  3. Internet Enemies (Arhivirano 15. ožujka 2011.), Reporters Without Borders, Paris, ožujak 2011.

Vanjske poveznice