Loža "Grof Ivan Drašković"
| Loža "Grof Ivan Drašković" | |
|---|---|
| Utemeljena | 16. srpnja 1919.[a] 14. rujna 1996.[b] |
| Prestala postojati | 2. kolovoza 1940.[a] |
| Tip | loža |
| Središte | Zagreb |
Loža "Grof Ivan Drašković" jedna je od povijesno značajnijih loža slobodnih zidara u Hrvatskoj, sa sjedištem u Zagrebu. Njezin je rad obilježen dvama razdobljima. Prvo razdoblje započelo je u veljači 1919., kada je loža osnovana pod okriljem Velike lože "Ljubav bližnjega" da bi svega četiri mjeseca kasnije bila jedna od osnivačica Velike lože Srba, Hrvata i Slovenaca "Jugoslavija". Rada je do 1940. godine kada je zabranjeo slobodno zidarstvo u Kraljevini Jugoslaviji.[1]
Drugo razdoblje njezina djelovanja počelo je u lipnju 1996., kada je obnovljena pod zaštitom Velike lože Austrije, u čijem je okviru djelovala do studenoga 1997. godine. Od tada pa sve do danas radi u sastavu Velike lože Hrvatske, gdje je uvrštena pod rednim brojem 1. Loža "Grof Ivan Drašković" pritom ima osobitu povijesnu važnost jer je bila jedna od tri osnivačke lože Velike lože Hrvatske, ključne institucije modernog hrvatskog slobodnog zidarstva.[1]
Naziv
Loža novi naziv po grofu Ivanu VIII. Draškoviću (1740. – 1787.), plemiću i pukovniku iz velikaške obitelji Draškovića Trakošćanskih. Bio je najzaslužniji za pojavu organiziranoga slobodnog zidarstva u Hrvatskoj u 18. stoljeću, kao i prvi veliki majstor prve Velike lože Hrvatske.[1]
Povijest
Prva loža: 1919. – 1940.
Loža "Grof Ivan Drašković" osnovana je u Zagrebu 23. siječnja 1919. godine, kada je održan prvi rad "pod vedrim nebom" i izabrano privremeno činovništvo. Već 29. siječnja iste godine Velika loža "Ljubav bližnjega" odobrila je njezin osnutak, a svečano je konstituirana 6. veljače 1919. pod vodstvom velikog majstora Adolfa Mihalića. Prvi članovi lože bili su dijelom slobodni zidari iz drugih loža, ponajviše iz Loža "Ljubav bližnjega", a dijelom novi osnivači. Među njima su se nalazili ugledni intelektualci, znanstvenici, kulturni djelatnici i gospodarstvenici poput Franje Hanamana, izumitelja volframske žarulje, arhitekta Brune Bauera, slikara Bele Čikoša Sesije, ravnatelja banke Dušana Plavšića, te banskog savjetnika Adolfa Mihalića.[2]
Loža je imala ključnu ulogu u procesu stvaranja nacionalne slobodnozidarske središnjice nakon Prvoga svjetskog rata. Upravo iz njezinih redova potekla je inicijativa za osnivanje Velike lože SHS "Jugoslavija", koja je svečano konstituirana 16. srpnja 1919. godine u Zagrebu. Time je prvi put stvoren jedinstveni slobodnozidarski savez na području novoosnovane Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, u kojemu je Loža "Grof Ivan Drašković" zauzela istaknuto mjesto.[3]
Loža je ubrzo postala jedno od najutjecajnijih slobodnozidarskih središta u Zagrebu. Posjedovala je bogatu arhivu dopisivanja s domaćim i inozemnim ložama, a u njezinu su radu sudjelovali brojni istaknuti pripadnici građanske elite. Njeni su članovi također imali važnu ulogu u širenju slobodnog zidarstva iz Zagreba prema Karlovcu, gdje je njihovim zalaganjem osnovana Loža "Ivanski krijes" (1922./1923.).[4]
Unutar lože vladale su različite političke i svjetonazorske struje, što je dovodilo do nesuglasica i podjela. Zbog tih sukoba dio članova napustio je ložu te 1920. osnovao novu ložu pod nazivom "Pravednost". Kasnijih godina iz nje su se izdvojile i druge lože, poput Lože "Prometej".[5]
Loža "Grof Ivan Drašković" djelovala je do zabrane slobodnog zidarstva 1940. godine. Prema dostupnim podacima, bila je jedno od stožernih mjesta hrvatskog i jugoslavenskog slobodnog zidarstva u međuratnom razdoblju, a po svom je utjecaju nadilazila uske okvire slobodnozidarskog djelovanja, zahvaćajući kulturni i društveni život Zagreba.[6]
Druga loža: od 1996.
Nakon stjecanja hrvatske neovisnosti 1991. godine i postupnog obnavljanja slobodnog zidarstva, skupina hrvatskih slobodnih zidara, okupljenih najprije u Loži "Ilirija" sa sjedištem u Beču, pokrenula je inicijativu za osnivanje novih loža u Zagrebu.[7] Broj hrvatskih članova u "Iliriji" do sredine 1990-ih narastao je na sedamdesetak, od kojih je trideset i dvoje bilo podignuto u stupanj majstora. U listopadu 1995. trideset hrvatskih slobodnih zidara zatražilo je dopuštenje od Lože "Ilirija" za osnivanje triju novih loža u Zagrebu. Tijekom studenoga iste godine održani su osnivački sastanci loža "Grof Ivan Drašković" "Hrvatska vila" i "Tri svjetla".[8][9][10] Velika loža Austrije odobrila je 1. lipnja 1996. njihovo osnivanje, a svečano utemeljenje obavljeno je 14. rujna iste godine u Zagrebu. Na taj je način, nakon više od pola stoljeća prekida, ponovno obnovljen slobodnozidarski rad u Zagrebu. Loža "Hrvatska vila" od tada djeluje najprije pod okriljem Velike lože Austrije, a od 1997. pod okriljem novoosnovane Velike lože Hrvatske, čija je bila jedna od triju osnivačkih loža.[11][12]
Bilješke
- ↑ 1,0 1,1 Datum se odnosi na prvo razdovlje djelovanja lože, od 1919. do 1940., pod okriljem Velike lože "Jugoslavija".
- ↑ Datum se odnosi na osnivanje moderne lože, pod okriljem Velike lože Hrvatske.
Izvori
Bibliografija
ref• Nepoznat parametar:
author-linkauthor-link• Nepoznat parametar:
refVanjske poveznice
| |||||||||||||||||||||||
| ||||||||||||||||||||||||||||||||
- ↑ 1,0 1,1 1,2 Povijest hrvatskoj slobodnog zidarstva. Pristupljeno 2024-09-06.
- ↑ Mužić 2001.
- ↑ Mužić 2001.
- ↑ Mužić 2001.
- ↑ Mužić 2001.
- ↑ Mužić 2001.
- ↑ Akcija Silvija Degena. freemasonry-croatia.org 0. Pristupljeno 2023-04-19.
- ↑ Loža 'Illyria' pramajka je svih masonskih loža u Hrvatskoj i Sloveniji. vecernji.hr 0. 19. svibnja 2018. Pristupljeno 2025-08-22.
- ↑ Počeci masonerije u Hrvatskoj: Tko su bili poznati Hrvati masoni. vecernji.hr 0. 17. veljače 2020. Pristupljeno 2025-08-22.
- ↑ Sve o (hrvatskim) masonima: Šalabahter za razumijevanje muškog društva u keceljama. mojevrijeme.hr 0. 20. veljače 2020. Pristupljeno 2025-08-22.
- ↑ 'U Hrvatskoj danas ima 350 masona, a Tito je stanovao kod jednog koji je bio komunist'. vecernji.hr 0. 10. lipnja 2018. Pristupljeno 2025-08-22.
- ↑ Donosimo zapise masona koji su sudjelovali u obnovi 1990. vecernji.hr 0. 17. veljače 2020. Pristupljeno 2025-08-22.