Malakološki muzej Makarska
| Malakološki muzej Makarska | |
|---|---|
 Ulaz u Malakološki muzej | |
| Osnovan | 30. travnja 1963.[1] |
| Smještaj | Franjevački samostan, Makarska |
| Vrsta | malakološki muzej |
| Izlošci | više od 3000 izložaka[2] |
| Ulaz | 6,00 € – Odrasli 2,50 € – Pojedinačna ulaznica za učenike, studente i umirovljenike 2,00 € – Grupni posjet učenika i studenata po osobi 4,00 € – Grupni posjet odrasli po osobi 8,00 € – Obiteljska ulaznica Besplatan ulaz ostvaruju djeca do 7 godina, hrvatski branitelji i osobe s invaliditetom. |
| Službena stranica | https://malakoloski-muzej-makarska.eu |
Malakološki muzej Makarska nalazi se u sklopu Franjevačkog samostana u Makarskoj.
Muzej je 1963. godine utemeljio dr. fra Jure Radić pretvorivši svoju vrijednu i bogatu malakološku i konhološku kolekciju u muzej. Muzej se za javnost otvorio 30. travnja 1963. godine, u starom dijelu Franjevačkog samostana, inače zaštićenog spomenika kulture iz 1518. godine.[3]
Malakološka zbirka je postanak započela u jesen 1959. godine nakon prikupljanja materijala na prostoru Makarskog primorja. Prikupljanje je organizirao dr. fra Jure Radić uz pomoć bliže suradnice sestre Marije Edite Šolić, fra Frane Careva i druge braće iz samostana. Već sljedećeg mjeseca novonastala zbirka prvi je put izložena javnosti u prostoru stare franjevačke crkve. Uz pomoć lokalnih ribara i zahvaljujući širenju glasa o stvaranju zbirke, ona je počela ubrzano rasti. Posebno je tomu pomoglo mnoštvo donatora kao i pojedinci iz raznih dijelova svijeta koji su u razmjeni za jadranske mekušce slali primjerke iz svojih zemalja.[1]
Glavninu muzejskog fundusa u izložbenom dijelu čine školjke morskih puževa, školjkaša i po nekoliko primjeraka iz drugih razreda mekušaca, zatim koralja i mali broj drugih morskih vrsta. Osim školjaka iz Jadranskog mora, u izložbenom su postavu školjke iz drugih mora i oceana: Havaja, Oceanije, Kalifornije, Kine, Japana, Kariba, Australije, Madagaskara, Tanzanije, Filipina, Indonezije, Crvenog mora, Antarktike i Velikog koraljnog grebena.
U muzeju se, također nalazi fosilna zbirka amonita, rudista, mekušaca – puževa, školjkaša, ježinaca, koralja i algi. Većina ih je iz Srednje Dalmacije, a u okruženju Muzeja je zbirka živog autohtonog bilja biokovskog područja.
Uz financijsku pomoć Ministarstva kulture, Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Grada Makarske, Splitsko-dalmatinske županije, Turističke zajednice Grada Makarske u svibnju 2019. godine makarski samostan Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja u suradnji s Hrvatskim prirodoslovnom muzejom (HPM) iz Zagreba obnovili su postav Muzeja. Autori muzeološke koncepcije su gvardijan fra Ante Čovo i Petar Crnčan (HPM), koji je ujedno u autor malakološkog postava. Stručni suradnici su dr. sc. Iva Mihoci (HPM), dr. sc. Vesna Štamol (HPM), Lidija Vukadin Vranješ, dr. sc. Marija Edita Šolić, Wolfgang Tobisch. Autori fotografija, filmova i multimedijalnih prikaza stalnog postava su Nives Borčić (HPM), David i Ena Mihoci, Damir Brzica. Grafičko oblikovanje postava i kataloga napravio je Nikša Martinac. Izvođači radova bili su tvrtke Mata, Tehnozavod-Marušić, 3M Metković i AV Smart. Arhitektonski projekt napravio je Kulić Inženjering Biro uz konzervatorski nadzor Anita Gamulin s Konzervatorskog odjela u Splitu, te stručni nadzor Srđana Letice.[4]
Izvori
Vanjske poveznice
Nedovršeni članak Malakološki muzej Makarska koji govori o kulturi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.
- ↑ 1,0 1,1 Malakološki muzej Makarska. Malakološki muzej Makarska 0. Pristupljeno 2. svibnja 2026.
- ↑ makarska-info.hr. Malakološki muzej 0. Pristupljeno 2. svibnja 2026.
- ↑ Jeste li znali da grad na Jadranu krije jednu od najvećih zbirki školjaka na svijetu? Neprocjenjivo blago čuva stari Franjevački samostan iz 15. stoljeća. putnikofer.hr 0. 10. ožujka 2025 1. Pristupljeno 2. svibnja 2026.
- ↑