Loža "Mudrost"
| Loža "Mudrost" | |
|---|---|
| Utemeljena | 1773.[a] 2013.[b] |
| Prestala postojati | 1791.[a] |
| Tip | loža slobodnih zidara |
| Središte | Zagreb |
Loža "Mudrost" (njem. Loge Zur Klugheit), u početku poznatia i kao Loža "Razboritost" (lat. Prudentia), jedna je od značajnijih hrvatskih loža slobodnih zidara sa sjedištem u Zagrebu. Njezina povijest obilježena je dvama razdobljima djelovanja. Prvi put osnovana je 1773. godine, a radila je između ostalog pod okriljem prve Velike lože Hrvatske, da bi se ugasila 1791. Nakon stanke od preko 220 godina, loža je ponovno uspostavila svoje djelovanje 2013. godine pod okriljem Velike lože Hrvatske, gdje nosi redni broj 13.
Povijest
18. stoljeće
Na poticaj grofa Ivana Draškovića u Zagrebu je 1773. godine utemeljena Loža "Razboritost" (lat. Prudentia), a uz povelju pruske Velike matične lože "Tri globusa".[1][2]
Loža je 1775. godine sudjelovala u osnivanju prve Velike lože Hrvatske i Ugarske.[2][3]
U drugoj polovici 1770-ih[c] poznati su neki od članova lože, kao npr. Maksimilijan Čolić, Nikola Dolovac, Antun Kukec, Nikola pl. Škrlec, kanonik i kasniji zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovac, član Lože od 1778. godine, kasnije zamjenik starješine (1784.) i govornik u Loži s tajnim imenom "Publicola".[4] Starješina Lože bio je 1778. godine zagrebački biskup Josip Galjuf s tajnim imenom "Ebiscius".[5] Godine 1784. starješina lože bio je liječnik Ignacij pl. Verbega. Loža je najprije radila na latinskom jeziku.[2]
Godine 1784. Loža je promijenila ime u "Mudrost" (Loge Zur Klugheit), a radila je na njemačkom jeziku. Te godine je u Loži bilo 25 članova. Godine 1786. starješina Lože je doktor slobodnih umijeća i filozofije Antun Kukec. Loža "Mudrost" radila je do 1786. godine kada je zatražila zaštitu Velike pokrajinske lože Ugarske.[2]
21. stoljeće
Velika loža Hrvatske, jedina regularna velika loža u Hrvatskoj, je 2013. godine osnovala Ložu "Savršeni savez", tada ukupno 13. pod svojim okriljem.[6][7]
Poznati članovi
- Josip Galjuf (1722. – 1786.), zagrebački biskup[8]
- Nikola Škrlec Lomnički (1729. – 1799.), pravnik, ekonomist i političar[9]
- Maksimilijan Vrhovac (1752. – 1827.), zagrebački biskup[10]
Vidi još
Bilješke
- ↑ 1,0 1,1 Godina se odnosi na prvo razdovlje djelovanja lože, u 18. stoljeću, od 1773. do oko 1791.
- ↑ Godina se odnosi na osnivanje moderne lože, pod okriljem Velike lože Hrvatske.
- ↑ Podatak iz 1778.
Izvori
Bibliografija
ref• Nepoznat parametar:
author-linkauthor-link• Nepoznat parametar:
refeditor-last• Nepoznat parametar:
editor-first2• Nepoznat parametar:
editor-first• Nepoznat parametar:
editor-last2• Nepoznat parametar:
ref• Nepoznat parametar:
editor-linkVanjske poveznice
| |||||||||||||||||||||||
| ||||||||||||||||||||||||||||||||
- ↑ Priča o loži masonskoj loži ‘Prudentia’ gdje se planirala revolucija po uzoru na Francusku. Blaga i misterije 0. 5. studenoga 2023. Pristupljeno 2025-09-28.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 Povijest hrvatskoj slobodnog zidarstva. vlh-glc.org 0. Pristupljeno 2023-11-06.
- ↑ Kronologija i tajne osnivanja loža: Tko su prvi hrvatski masoni. vecernji.hr 0. 17. svibnja 2018. Pristupljeno 2026-01-21.
- ↑ • Nepoznat parametar:
issue
• Parametartypenije dopušten u klasijournal
• Parametardatenije dopušten u klasijournal
• Parametarurlnije dopušten u klasijournal - ↑ Počeci masonerije u Hrvatskoj: Tko su bili poznati Hrvati masoni. vecernji.hr 0. 17. veljače 2020. Pristupljeno 2026-01-20.
- ↑ Lože pod zaštitom VLH. freemasonry-croatia.org 0. Pristupljeno 2026-01-21.
- ↑ Povijest Hrvatskog Slobodnog Zidarstva. freemasonry-croatia.org 0. Pristupljeno 2026-01-21.
- ↑ Šömen i Krstić 2017, str. 222-223.
- ↑ Šömen i Krstić 2017, str. 595-596.
- ↑ Šömen i Krstić 2017, str. 661-662.