Laplacea
| Laplacea | |
|---|---|
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Tracheophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Ericales |
| Porodica: | Theaceae |
| Tribus: | Theeae |
| Rod: | Laplacea Kunth |
Laplacea Kunth rod je drvenastih cvjetnica iz porodice Theaceae, tribusa Theeae, rasprostranjenih u neotropima. Obuhvaća grmove i stabla s kožastim, često nazubljenim listovima, krupnim pojedinačnim cvjetovima, brojnim prašnicima i drvenastim tobolcima s okriljenim sjemenkama. Položaj i opseg roda dugo su sporni: GRIN i suvremena molekularna istraživanja priznaju Laplacea kao zaseban rod, dok Plants of the World Online njegovo ime trenutačno smatra sinonimom roda Gordonia. [1]
Ime
Ime roda posvećeno je francuskom matematičaru i astronomu Pierre-Simonu de Laplaceu (1749.–1827.). [2]
Opis
Vrste su grmovi ili stabla, uglavnom vazdazeleni. Listovi su jednostavni, bez palistića, spiralno ili dvoredno raspoređeni, često zbijeni pri krajevima grana. Plojke su kožaste ili gotovo kožaste, često nejednake pri osnovi, a rub im je najčešće nazubljen; zupci završavaju sitnom žljezdastom točkom. [3]
Cvjetovi nastaju u pazušcima listova, uglavnom pojedinačno. Cvjetne su stapke kratke, a dva ili više pricvjetnih listića mogu postupno prelaziti u čašne listiće, pa granica između pricvjetnih listića, čaške i vjenčića nije uvijek oštra. Čašnih listića najčešće je pet, a latica pet do nekoliko više; latice su bijele i pri osnovi mogu biti slabo srasle. Prašnici su brojni, raspoređeni u više krugova i djelomice povezani s osnovom latica. [3]
Plodnica je nadrasla, najčešće s pet, ali kod pojedinih vrsta i više pretinaca. Plod je čvrst, drvenast ili gotovo drvenast lokulicidni tobolac s trajnom središnjom kolumelom. Sjemenke su spljoštene i imaju izraženo opnasto krilo. Upravo su kratke cvjetne stapke, postupni prijelaz dijelova ocvijeća i okriljene sjemenke među znakovima koji su tradicionalno povezivani s rodom Laplacea.[4]
Rasprostranjenost i stanište
U suvremenom filogenetskom smislu Laplacea je neotropski rod. Predstavnici su poznati iz Kariba te Srednje i Južne Amerike. Kewov opis porodice navodi ih ponajprije iz planinskih i oblačnih šuma, često na približno 1900–2500 m, premda pojedine vrste rastu i znatno niže. [3]
Primjerice, L. alpestris endemična je za Hispaniolu i raste u oblačnim šumama, dok široko shvaćena L. fruticosa raste od Hondurasa i Kostarike preko Paname do tropske Južne Amerike. Nova vrsta L. plicata poznata je samo s pješčenjačkih visoravni Cordillere del Cóndor u jugoistočnom Ekvadoru, uglavnom između približno 930 i 1670 m. [5]
Sistematika i povijest
Rod je Carl Sigismund Kunth opisao 1822. u petom svesku djela Nova Genera et Species Plantarum, str. 207. Ime Laplacea Kunth konzervirano je (nom. cons.), a tipska je vrsta Laplacea speciosa Kunth. [6]
Granice između Laplacea i gordonije sporne su gotovo dva stoljeća. Kako se povećavao broj neotropskih zbirki, pokazalo se da se morfološki znakovi kojima su se dva roda razlikovala međusobno preklapaju. Keng je 1980. Laplacea uključio u široko shvaćenu Gordonia, a taj tretman danas slijedi POWO. [6]
Molekularni rezultati dali su drukčiju sliku. Prince i Parks 2001. pokazali su da Gordonia sensu lato nije monofiletska: tipska Gordonia pripada Gordonieae, dok se Laplacea nalazi unutar Theeae. Zbog toga su je zadržali kao zaseban rod. GRIN slijedi upravo taj tretman. [7]
Naknadna istraživanja položaj su još učvrstila. Analiza iz 2014. ponovno je smjestila Laplacea u Theeae, a filotranskriptomsko istraživanje iz 2022., temeljeno na 610 nuklearnih gena, dalo je snažno poduprtu skupinu Apterosperma + Laplacea. Autori su kao najvjerojatniji odnos unutar tribusa predložili skupinu ((Apterosperma + Laplacea) + Pyrenaria) nasuprot skupini (Camellia + Polyspora). [8]
Broj vrsta
Povijesni koncepti išli su od samo nekoliko do oko 20–30 vrsta. Prince je 2007. naveo da je A. Weitzman nakon pregleda velikoga broja neotropskih primjeraka priznavala samo dvije vrste, L. fruticosa i L. haematoxylon;[4] Kewov neotropski pregled govori o približno 3–8 vrsta.
Godine 2022. opisana je nova vrsta Laplacea plicata iz Ekvadora, upravo u radu naslovljenom „novi takson kontroverznoga roda Laplacea”. Dakle rod se i danas aktivno upotrebljava u stručnoj taksonomiji. [9]
Broj vrsta ovisi o prihvaćenom taksonomskom konceptu roda. Suvremeni izvori razlikuju se u opsegu Laplacea, a POWO sve njezine tradicionalne vrste uključuje u Gordonia. Među vrstama koje suvremeni stručni radovi tretiraju u rodu nalaze se, primjerice, L. alpestris, L. fruticosa i 2022. opisana L. plicata.
Sinonimi roda
GRIN navodi četiri rodovna sinonima[10]:
- Closaschima Korth.
- Haemocharis Salisb. ex Mart. & Zucc.
- Lindleya Nees — nelegitimno/suvišno ime te odbačeni homonim
- Wikstroemia Schrad. — odbačeno starije ime, danas nedostupno zbog konzerviranoga Wikstroemia Endl.
Izvori
- ↑ USDA National Plant Germplasm System, pristupljeno 13. listopada 2026.
- ↑ Verklarend woordenboek der wetenschappelijke namen van de in Nederland en Nederlandsch-Indië in het wild groeiende en in tuinen en parken gekweekte varens en hoogere planten, pristupljeno 13. listopada 2026.
- ↑ 3,0 3,1 3,2 Plants of the World Online, opis, pristupljeno 13. listopada 2026.
- ↑ 4,0 4,1 A Brief Nomenclatural Review of Genera and Tribes in Theaceae, pristupljeno 13. listopada 2026.
- ↑ Three new angiosperms from Parc National Pic Macaya, Massif de La Hotte, Haiti, pristupljeno 13. listopada 2026.
- ↑ 6,0 6,1 KewLaplacea, pristupljeno 13. listopada 2026.
- ↑ Phylogenetic relationships of Theaceae inferred from chloroplast DNA sequence data, pristupljeno 13. listopada 2026.
- ↑ Phylotranscriptomics of Theaceae: generic-level relationships, reticulation and whole-genome duplication, pristupljeno 13. listopada 2026.
- ↑ Una Especie Nueva de Laplacea, un Género Controversial de Theaceae, de la Cordillera del Cóndor, Ecuador, pristupljeno 13. listopada 2026.
- ↑ GRIN, pristupljeno 13. listopada 2026.