Krizofanska kiselina

Krizofanska kiselina ${\ce {C15H10O4}}$
Pogreška pri izradbi sličice: Kemijska struktura krizofanola
IUPAC nomenklatura	1,8-dihidroksi-3-metil-9,10-antrakinon
Ostala imena	Krizofanska kiselina Krizofanol
Identifikacijski brojevi
Osnovna svojstva
Molarna masa	254,241 g·mol−1
Izgled	Zlatnožute pločice
Talište	196 °C
Struktura
Sigurnosne upute
Datoteka:NFPA 704.svg         Znakovi opasnosti Nepoznati znak opasnosti nepoznat znak opasnosti
SI-sustav mjernih jedinica korišten je gdje god je to moguće. Ukoliko nije drugačije naznačeno, upisane vrijednosti izmjerene su pri standardnim uvjetima.

Krizofanska kiselina ili krizofanol, C₁₅H₁₀O₄ (C.I. 75400), talište 196 °C, izlučuje se u obliku zlatnožutih pločica iz etanola i benzena. Nalazi se u korijenju rabarbare (lat. Rheum officinale) i u kori kiselica ili štavelja (lat. Rumex obtusifolius, R. nepalensis, R. celonianus). Krizofanska kiselina boji vunu namočenu kromnim solima crveno.

Prirodna bojila

Pogreška pri izradbi sličice: Podrobniji članak o temi: Prirodna bojila

Prirodna bojila su obojeni organski spojevi koji se nalaze u stanicama biljaka i životinja, te u mikroorganizmima. Prirodna bojila mogu se u njima nalaziti u slobodnom obliku (kurkumin) ili u spoju sa šećerom i bjelančevinama. Neka su bojila (indigo, antikni purpur) bezbojna, pa se od njih dobiva obojen spoj oksidacijom, fermentacijom ili fotokemijskim postupkom.

Karbociklička prirodna bojila

Pogreška pri izradbi sličice: Podrobniji članak o temi: Bojilo

Sva prirodna bojila karbocikličke skupine imaju kinonske strukturne dijelove. U prirodi se nalazi oko 150 vrsta takvih bojila, ali je samo malo njih upotrebljivo kao bojila ili pigmenti. Među njima su tehnički važna samo ona bojila koja su derivati naftokinona i antrakinona. U prvoj su skupini alkanin, juglon i loson, a u drugoj alizarin, frangulaemodin i krizofanska kiselina.

Antrakinoni

Pogreška pri izradbi sličice: Podrobniji članak o temi: Antrakinon

Antrakinon (antra[cen] + kinon), kemijske formule C₁₄H₈O₂, je najvažniji derivat antracena. Antrakinon je blijedožuta kristalna tvar netopljiva u vodi, slabo topljiva u alkoholu, eteru i acetonu. Dobiva se oksidacijom antracena s pomoću natrijeva dikromata i sintetski iz anhidrida ftalne kiseline i benzena. Služi za proizvodnju važnih antrakinonskih bojila, na primjer alizarina.

Slike

Datoteka:Rheum officinale1.jpg Datoteka:Rumex-obtusifolius-foliage.JPG Datoteka:Rumex obtusifolius Sturm48.jpg Datoteka:Rumex obtusifolius sl14.jpg Obična rabarbara (lat. Rheum officinale). Kiselica ili štavelj (lat. Rumex obtusifolius). Kiselica ili štavelj (lat. Rumex obtusifolius). Sjemenke kiselice ili štavelja.