| Korita | |
|---|---|
  Korita Korita na zemljovidu Hrvatske | |
| Država |  Hrvatska
|
| Županija | Dubrovačko - neretvanska |
| Općina/Grad | Mljet |
| Najbliži (veći) grad | Dubrovnik |
| Zemljopisne koordinate | 42°42′41″N 17°42′23″E / 42.7113°N 17.70625°E |
| Stanovništvo (2001.) | |
| - Ukupno | 74 |
| Pošta | 20 224 |
| Pozivni broj | +385 20 |
| Autooznaka | DU |
 Korita Korita na zemljovidu Dubrovačko-neretvanske županije | |
 | |
Korita (tal. Coritti, Gorrita ili Corrita) su naselje na otoku Mljetu, na njegovom istočnom kraju.
Povijest
S obzirom da je naselje Žare bilo izloženo pogledu s mora, a uokolo nije bilo pogodnog mjesta za obranu, stanovnici Žare ubrzo sele par kilometara zapadnije u prirodnu udolinu između brda Planjaka i okolnih brda. Naselje odmah dobiva ime Korita, koje je sačuvano do danas. Dokaz da su naselje naselili Žarani vidi se iz Lamente Mljetske kancelarije iz 1474. godine, u kojoj se Žarani tuže na razne ljude koji im prave štetu u njihovom selu Korita, dok sebe u istom trenutku još uvijek nazivaju ljudima iz Žare. Drugi primjer da nije bilo razlike između ljudi iz naselja Žare i Korita je iz 1502. godine kad otočna univerzija donosi zaključak da se izaberu dva čovjeka za ubiranje nekih davanja. Tada zbor iz Babinog Polja i Blata bira svog čovjeka, a zbor Korićana svog izabranika označuje kao "čovjeka iz Žare".
Tijekom 17. i 18. stoljeća Korita se razvijaju u lijepo poluurbano naselje. U to vrijeme, a posebno poslije katastrofalnog potresa u Dubrovniku 1667. godine, u Korita se doseljava pet uglednih dubrovačkih gradskih obitelji, koje u mjestu grade lijepe kamene kuće, nalik na one u Dubrovniku. U isto vrijeme, dubrovačke klarise imaju svoju kuću u Koritima, dok dubrovački franjevci grade samostan i crkvu sv. Marka. Lokalni se stanovnici polako, ali sigurno, urbaniziraju te Korita postaju mali urbani gadić koji, među ostalim ima i vlastitu zlatarnicu. U obližnjoj se uvali grade magazini za ribu, ribarnica i mala luka za izvoz ribe u Dubrovnik, Bari i Brindisi.
Kula, izgrađena za praćenje i nadzor nad Mljetskim kanalom, kao središte gradića se obnavlja te Korita postaju od velikog značaja za Dubrovačku Republiku, koja je u Koritima napravila karantenu za ljude oboljele od kuge. Upravo iz tog razloga, Korita postaju ishodišno mjesto za mljetsku bolest.
Poslije 1770. godine započinje siromašenje Korita i njegovih obitelji. Zamiru ribarstvo, trgovina i pomorstvo, tako da krajem 18. stoljeća Korita prestaju biti gradić i postaju napušteno selo. Dodatni uzrok napuštanja sela je bila epidemija kuge koja je poptuno poharala naselje i okolicu.
Kasnijim naseljavanjem nekoliko obitelji iz dubrovačkog primorja Korita su opet zaživjela, no nikad nisu povratila stari sjaj. Od malog gradića, danas je to malo, izolirano i siromašno mjesto.
Stanovništvo
Korita su kroz povijest bila jedno od većih naselja na otoku, a naselje je imalo status malog gradića. Propadanjem gospodarstva i iseljavanjem stanovnika u ubalna područja, poglavito krajem 20. stoljeća, Korita danas broje svega 74 stanovnika[1].
Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.[2]
<timeline>
Colors=
id:lightgrey value:gray(0.9) id:darkgrey value:gray(0.7) id:sfondo value:rgb(1,1,1) id:barra value:rgb(0.6,0.7,0.8)
ImageSize = width:485 height:373 PlotArea = left:50 bottom:50 top:30 right:30 DateFormat = x.y Period = from:0 till:200 TimeAxis = orientation:vertical AlignBars = justify ScaleMajor = gridcolor:darkgrey increment:50 start:0 ScaleMinor = gridcolor:lightgrey increment:25 start:0 BackgroundColors = canvas:sfondo
BarData=
bar:1857 text:1857. bar:1869 text:1869. bar:1880 text:1880. bar:1890 text:1890. bar:1900 text:1900. bar:1910 text:1910. bar:1921 text:1921. bar:1931 text:1931. bar:1948 text:1948. bar:1953 text:1953. bar:1961 text:1961. bar:1971 text:1971. bar:1981 text:1981. bar:1991 text:1991. bar:2001 text:2001.
PlotData=
color:barra width:20 align:left
bar:1857 from:0 till: 135 bar:1869 from:0 till: 128 bar:1880 from:0 till: 141 bar:1890 from:0 till: 135 bar:1900 from:0 till: 120 bar:1910 from:0 till: 153 bar:1921 from:0 till: 132 bar:1931 from:0 till: 141 bar:1948 from:0 till: 163 bar:1953 from:0 till: 164 bar:1961 from:0 till: 186 bar:1971 from:0 till: 168 bar:1981 from:0 till: 115 bar:1991 from:0 till: 90 bar:2001 from:0 till: 74
PlotData=
bar:1857 at: 135 fontsize:S text: 135 shift:(-10,5) bar:1869 at: 128 fontsize:S text: 128 shift:(-10,5) bar:1880 at: 141 fontsize:S text: 141 shift:(-10,5) bar:1890 at: 135 fontsize:S text: 135 shift:(-10,5) bar:1900 at: 120 fontsize:S text: 120 shift:(-10,5) bar:1910 at: 153 fontsize:S text: 153 shift:(-10,5) bar:1921 at: 132 fontsize:S text: 132 shift:(-10,5) bar:1931 at: 141 fontsize:S text: 141 shift:(-10,5) bar:1948 at: 163 fontsize:S text: 163 shift:(-10,5) bar:1953 at: 164 fontsize:S text: 164 shift:(-10,5) bar:1961 at: 186 fontsize:S text: 186 shift:(-10,5) bar:1971 at: 168 fontsize:S text: 168 shift:(-10,5) bar:1981 at: 115 fontsize:S text: 115 shift:(-10,5) bar:1991 at: 90 fontsize:S text: 90 shift:(-10,5) bar:2001 at: 74 fontsize:S text: 74 shift:(-10,5)
TextData=
fontsize:S pos:(20,20) text:Izvor – Državni zavod za statistiku
</timeline>
Gospodarstvo
U prošlosti vrlo bogato naselje sa zlatarnicom, ribarnicom i radnjama za preradu vinove loze i maslina, izvozilo je svoje proizvode ponajprije u Dubrovnik. Propadanjem gospodarstva, zamiru sve grane gospodarstva pa se stanovništvo danas bavi poljoprivredom.
Galerija
-
Kula -
Kapela svetog Ilije -
Crkva Gospe od Brijega -
Kapela svetog Vida -
Stara mlinica
Izvori
Literatura
Dabelić, I. (1995.) Nastanak i razvoj otočnih naselja od antike do danas u: MLJET - prirodne značajke i društvena valorizacija otoka Mljeta. Zagreb: HED i dr..
- PREUSMJERI Predložak:Mljet