| Babino Polje | |
|---|---|
  Babino Polje Babino Polje na zemljovidu Hrvatske | |
| Država |  Hrvatska
|
| Županija | Datoteka:Zastava dubrovacko-neretvanske zupanije.gif Dubrovačko-neretvanska |
| Općina/Grad | Mljet |
| Najbliži (veći) grad | Dubrovnik |
| Zemljopisne koordinate | 42°44′08″N 17°33′03″E / 42.73558°N 17.55086°E |
| Stanovništvo (2001.) | |
| - Ukupno | 336 |
| - Broj domaćinstava | 142 |
| Pošta | 20 225 |
| Pozivni broj | +385 20 |
| Autooznaka | DU |
 Babino Polje Babino Polje na zemljovidu Dubrovačko-neretvanske županije | |
 Babino Polje, najveće mjesto na Mljetu, smjestilo se na padinama Velikog Grada, odmah do vrlo plodnog, istoimenog, polja
| |
Babino Polje (tal. Pian di Bàbino, Babinopòglie ili Piana della Balia) je upravno i najveće naselje na otoku Mljetu, koje se sastoji od zaseoka Zabriježje, Sršenovići i Zadublje.
Zemljopis
Smješten je na sredini otoka, u podnožju Velikog Grada (najvišeg vrha na otoku), a iznad istoimenog vrlo plodnog polja, 6 km jugozapadno od luke Sobra, 18 km jugoistočno od Polače.[1]
Povijest
Babino Polje je jedno od najstarijih naselja na otoku. Naselili su ga Slaveni kroz 7. i 8. stoljeće, kada su migracijama prema zapadu otoka naišli na plodno tlo. Prema legendi, ime duguje starici kojoj je knez Desa poklonio zemlju kao nagradu za dobre savjete koje mu je davala za vrijeme borbe s neprijateljem dukom Reminom[2], dok ta "baba" zapravo znači dvanaest babinopoljskih rodova, koji su, u znak zahvalnosti za sudjelovanje u bitci protiv Rimljana na zapadu otoka, dobili zemlju uz plodno polje. Granice zemlje tih dvanaest rodova vidljive su i danas te one iscrtavaju današnjih dvanaest babinopoljskih zaselaka (imena zaselaka su prezimena i svako od njih još i danas postoji na otoku): Andričevići, Hajdići, Stražičići, Hazdovčići, Sršenovići, Čumbelići, Matanovići, Benkovići, Marketi, Lazovići, Dabelići i Palunčići. Tijekom XI. stoljeća stanovnici Babinog Polja grade prvu crkvu koju su posvetili svetom Pankraciju, prvom zaštitniku otoka. Zahumski knez Ljutovit daruje crkvu sv. Pankracija i cijeli posjed, koji je bio vezan za nju, opatu Petru, zaprijetivši svim ostalim stanovnicima da ni na koji način ne smiju ogrožavati ili ometati taj posjed.[3] Tom darovnicom, najvažniji posjed na otoku u ono vrijeme dolazi pod vlast lokrumskih benediktinaca. U selu je ustanovljena rimokatolička župa već tijekom XI. stoljeća. Time je Babino Polje postalo upravno i crkveno središte cijelog otoka, kao najveće naselje na otoku, prvi put spominje 1222. godine. Dolaskom benediktinaca iz Apulije, dolazi do sukoba s benediktincima s Lokruma oko prava na posjed. Babino Polje su kasnije dobili mljetski benediktinci, koji grade upravnu zgradu Sotnicu u koju su spremali i prihode u naturi koje su dobivali sa samostanskih zemalja, posebno vinograda iz Babina Polja i okolnih polja.[4]
Diplomatskom borbom, dubrovačko plemstvo, na prevaru, dobiva vlast na Mljetu te odmah postavlja kneza Šipana i Otoka kao vrhovnu vlast na otoku. U početku je knez, za vrijeme svog mandata, dolazio tri puta na deset dana, a kad je Republika izgradila Knežev dvor u Babinom Polju, knez se do ukidanja Dubrovačke Republike birao na Mljetu.[5]
U 20. stoljeću, Babino Polje ostaje glavno mjesto na otoku, a kad je Mljet postao zasebna općina, Babino Polje postaje sjedištem općine Mljet. Danas je u mjestu osmogodišnja osnovna škola, policijska postaja, zdravstvena stanica, pošta, župni ured sv. Vlaha te dom kulture „Zabriježje“.
Znamenitosti Babinog Polja
- Sotnica (soto znači dolje, ispod) je sudsko – upravna i gospodarska zgrada koju su izgradili benediktinci kako bi u njoj pohranjivali prihode sa svojih posjeda u Babinom Polju, a u njoj su obnašali sudbenu vlast sve dok otokom nije zavladala Dubrovačka Republika, koja je tada počela na otok slati kneza, a nalazi se ispod naselja prema crkvci sv. Vlaha. Za vrijeme benediktinske vlasti u njoj su se vodile i knjige Mljetske kancelarije (tzv. mljetski kanceljer je u Sotnici zapisivao notarske spise, testamente, različite ugovore, tužbe i žalbe Mljećana u notarske knjige Diverse, Vendite, Testamenti i Lamente. Na zgradi Sotnice na balkonu je nadgrobna ploča, na kojoj je ispisan najdulji dosad poznati srednjovjekovni natpis na Mljetu:
- VITALIS QVMVIIS CARMEN
- SACERDOS... N
- VOCIBVS CV VOBIS EX VIA
- ERATIS
- MATHEI BANI SIBIQ: PER OMNIA
- CARI...
- NOS QVOD PRESENS TEGIT
- SIMVL QVE CERNIS HEV
- VT HABEANT DICITE PARADISI
- REQVIEM VITE
- Knežev dvor je renesansna stambena zgrada, koju je dala izgraditi Dubrovačka Republika kada je Veliko vijeće, krajem 15. stoljeća, odlučilo da se knez na Mljetu više neće birati izvan otoka, već da će biti biran iz lokalnog stanovništva. Nad ulazom stoji natpis:
- PRAETORIS MELITESIS
- PRAETORIVM
- PUBLICA RAGVSINOR
- PECVNIA ERECTVM
- ANO A PARTV VIRG MDLIV
U unutrašnjosti kneževa dvora je prostrano dvorište, a pred njim terasa i zdenac. S jugoistočne strane podignuta je utvrda koja se naziva kaštel. Na tom se mjestu nalazila stalna straža koja je čuvala ulaz prema Sotnici i crkvama sv. Pankracija i sv. Vlaha, kao i prema samom naselju. Odatle su promatrali Mljetski kanal i otvoreno more. Ako bi primijetili tuđe ratne brodove ili gusarske lađe, to bi odmah dojavili vođi straže i knezu zbog obavještavanja mještana o potrebi osiguranja otoka i njegovih stanovnika. Prema potrebi vijest se barkama na vesla iz Sobre javljala knezu Šipana, a ovaj je dalje prenosio knezu i vladi Republike u Dubrovnik.[6]
- Crkve
- crkva sv. Andrije
- crkva sv. Mihovila
- crkva sv. Ivana
- crkva sv. Spasa
- crkva sv. Đurđa
- crkva sv. Vlaha
- crkva Gospe od Milosrđa (Gospa od Brijega)
- crkva sv. Pavla
- crkva sv. Josipa
- kapelice
- Odisejeva špilja (Jama)
- Spomenik poginulim borcima NOB-a
- Spomenik kralju Tomislavu
Stanovništvo
Babino Polje još uvijek bilježi najveći broj stanovnika na otoku, ali problem iseljavanja iz mjesta, starog stanovništva i u ovom naselju uzimaju danak. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Babino Polje je imalo 270 stanovnika.
Kretanje broja stanovnika 1857.-2011.
<timeline>
Colors=
id:lightgrey value:gray(0.9) id:darkgrey value:gray(0.7) id:sfondo value:rgb(1,1,1) id:barra value:rgb(0.6,0.7,0.8)
ImageSize = width:485 height:373 PlotArea = left:50 bottom:50 top:30 right:30 DateFormat = x.y Period = from:0 till:1000 TimeAxis = orientation:vertical AlignBars = justify ScaleMajor = gridcolor:darkgrey increment:100 start:0 ScaleMinor = gridcolor:lightgrey increment:50 start:0 BackgroundColors = canvas:sfondo
BarData=
bar:1857 text:1857. bar:1869 text:1869. bar:1880 text:1880. bar:1890 text:1890. bar:1900 text:1900. bar:1910 text:1910. bar:1921 text:1921. bar:1931 text:1931. bar:1948 text:1948. bar:1953 text:1953. bar:1961 text:1961. bar:1971 text:1971. bar:1981 text:1981. bar:1991 text:1991. bar:2001 text:2001. bar:2011 text:2011.
PlotData=
color:barra width:20 align:left
bar:1857 from:0 till: 670 bar:1869 from:0 till: 683 bar:1880 from:0 till: 740 bar:1890 from:0 till: 793 bar:1900 from:0 till: 802 bar:1910 from:0 till: 912 bar:1921 from:0 till: 920 bar:1931 from:0 till: 966 bar:1948 from:0 till: 907 bar:1953 from:0 till: 857 bar:1961 from:0 till: 791 bar:1971 from:0 till: 660 bar:1981 from:0 till: 562 bar:1991 from:0 till: 398 bar:2001 from:0 till: 336 bar:2011 from:0 till: 270
PlotData=
bar:1857 at: 670 fontsize:S text: 670 shift:(-10,5) bar:1869 at: 683 fontsize:S text: 683 shift:(-10,5) bar:1880 at: 740 fontsize:S text: 740 shift:(-10,5) bar:1890 at: 793 fontsize:S text: 793 shift:(-10,5) bar:1900 at: 802 fontsize:S text: 802 shift:(-10,5) bar:1910 at: 912 fontsize:S text: 912 shift:(-10,5) bar:1921 at: 920 fontsize:S text: 920 shift:(-10,5) bar:1931 at: 966 fontsize:S text: 966 shift:(-10,5) bar:1948 at: 907 fontsize:S text: 907 shift:(-10,5) bar:1953 at: 857 fontsize:S text: 857 shift:(-10,5) bar:1961 at: 791 fontsize:S text: 791 shift:(-10,5) bar:1971 at: 660 fontsize:S text: 660 shift:(-10,5) bar:1981 at: 562 fontsize:S text: 562 shift:(-10,5) bar:1991 at: 398 fontsize:S text: 398 shift:(-10,5) bar:2001 at: 336 fontsize:S text: 336 shift:(-10,5) bar:2011 at: 270 fontsize:S text: 270 shift:(-10,5)
TextData=
fontsize:S pos:(20,20) text:Izvor – Državni zavod za statistiku
</timeline>
Gospodarstvo
Stanovnici Babinog Polja najčešće se bave poljoprivredom (poglavito uzgojem vinove loze i maslinarstvom) jer položaj uz plodno polje daje idealne uvjete za tu vrstu gospodarstva. Osim poljoprivrede, stanovnici se bave i ribolovom, ali udaljen položaj od mora, uvjetovao je da se stanovnici nikad nisu bavili ribarstvom u tolikoj mjeri. Kako se u drugoj polovici 20. stoljeća cijeli otok okrenuo prema turizmu, i Babino Polje se počelo turistički razvijati. Udaljenost od mora uvjetovala je da da se u mjestu otvori autokamp, a najviši vrh otoka je idealan za pješačko – planinarske ture, koje se organiziraju u proljeće i jesen.
Poznate osobe
- Nikola Stražičić, hrvatski pomorski geograf
Izvori
- ↑ http://www.culturenet.hr/print.aspx?id=23115
- ↑ Vojvoda, A. Mljet – Odisejev otok. Zagreb: 2004. str. 24.
- ↑ Gušić, B., Fisković, C., Otok Mljet – naš novi nacionalni park. Goveđari: 1960.
- ↑ Dinić, M.: Prilozi za književnost, jezik, historiju i folklor, knjiga 28, svezak 1-2. Beograd: 1962. str. 15.
- ↑ Roller, D., Agrarno – proizvodni odnosi na području dubrovačke republike od XIII. do XV. stoljeća. JAZU (Građa za gospodarsku povijest Hrvatske; knjiga 5), Zagreb: 1955. str. 158.
- ↑ Općina Mljet http://www.mljet.hr/babinopoljeop0.asp (Arhivirano 8. kolovoza 2010.) (18. 03. 2009.)
Vanjske poveznice
- PREUSMJERI Predložak:Mljet